Protest protiv protestnog pisma | Politika | DW | 20.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Protest protiv protestnog pisma

PEN Centar BiH je 9. 5. objavio protestno pismo 40-ak članova zbog najavljene mise za žrtve Bleiburga. Šest hrvatskih književnika iz BiH nakon toga je napustilo PEN. Podijeljeni književni esnaf u podijeljenoj zemlji.

Misa je, kao što znamo, održana. Ali je šest hrvatskih književnika iz BiH, među kojima su Ivan Lovrenović i Miljenko Jergović, napustilo članstvo iz protesta protiv protestnog pisma koje je po njima grubo i nedolično sročeno.

Da podsjetimo:  članovi PEN-a su napisali da je „ideja da se u Sarajevu organizira komemorativna misa za fašiste i njihove simpatizere koji su nastradali u povlačenju fašističkih i nacističkih snaga prema Bleiburgu sramotna za ovaj grad i za ovu zemlju. Antifašistička pozicija koju zastupamo je bolja i humanija strana povijesti, i u to ime, iz poštovanja prema brojnim nevinim žrtvama ustaških zločina, zahtijevamo da se planirana misa otkaže“.

„Ideološki omeđeno“?

Ivan Lovrenović, jedan od najistaknutijih bosansko-hercegovačkih književnika je svoje napuštanje PEN Centra BiH obrazložio time da ne misli „da je povijest moguće, osim ideološki omeđeno, razvrstati na njezinu bolju i goru, humaniju i nehumaniju stranu, niti da pisac ima zadaću „zastupanja“ neke od tih strana“. Na upit DW-a da dodatno pojasni svoju poziciju, on je rekao: „ Ako bih trebao dodatno objašnjavati, trebalo bi mi mnogo više vremena i prostora nego što ijedan medij može priuštiti“ i uputio nas na svoje jezgrovito priopćenje u kojem još kaže da je zadatak pisca da pokuša razumjeti povijest „u njezinim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine“.

Ivan Lovrenović

Ivan Lovrenović: Zadaća pisca je pokušati razumjeti povijest „u njezinim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine“.

Adisa Bašić, književnica koja je potpisala protestno pismo i članica Suda časti PEN-Centra kaže da joj je iskreno žao što su kolege istupile iz udruženja - umjesto da članovima sve to bude povod za razgovor o vrlo kompleksnoj i očito bolnoj temi.

Kome nedostaje delikatnost?

„Đikić, Jergović, Lovrenović i Ivanković su ljudi čije argumente treba saslušati. Iznenađena sam da im je toliko zasmetalo odsustvo delikatnosti u formuliranju protestnog pisma ali ne i odsustvo delikatnosti organizatora mise koji se nisu ogradili od ustaških zločina“, kaže Adisa Bašić i naglašava da iza protestnog pisma ne stoji PEN kao institucija: „PEN je heterogena skupina ljudi u kojoj je mnogo neistomišljenika. Zabrinjava me to što se u sekularnom društvu "svetost" mise ili bilo kojeg drugog vjerskog obreda uzima zdravo za gotovo, kao nešto što se ne smije kritizirati, čak ni kada obred doprinosi revizionizmu koji je velika pošast današnjice“.

Ni Puljić ni PEN

PEN napušta i Miljenko Jergović, još jedan od pisaca koji je njegov  član od osnivanja 1992. On navodi da pismo od 9. svibnja nije razlog ali da je povod za ovakav korak: „Blajburška misa u sarajevskoj katedrali je, po mene osobno, dvostruka iritacija. S jedne strane, riječ je, kao i svake godine, o emocionalizaciji, i to krajnje pozitivnoj, Nezavisne Države Hrvatske, o naglašavanju partizanskih, antifašističkih i savezničkih zločina nad onima koji su se našli u zbjegu te paradržave, te o potpunom i dosljednom prešućivanju ustaških zločina u Drugome svjetskom ratu“. 

Jergovića iritira i prigodni antifašizam većinskog naroda u BiH: „S druge strane, način na koji je većinsko Sarajevo reagiralo na misu u katedrali, zgražajući se nad fašizmom, tražeći zabranu mise i upućujući kletve i prijetnje onim katolicima i Hrvatima koji se glasno ne izjašnjavaju kao pobornici novoustanovljenog instant antifašizma Džaferovićevog i Komšićevog, jednako mi je, i na jednak način iritantan kao i Puljićeva misa. Riječ je o fašizmu, samo malo modernijem“.

Miljenko Jergović (DW/M.Smajic)

Miljenko Jergović: Džaferovićev i Komšićev antifašizam je fašizam, samo malo moderniji.

Crkvena ili svjetovna univerzalnost

Predsjednik upravnog odbora PEN-a Asmir Kujović za DW kaže: „Neizmjerno mi je žao što su PEN napustili neki od najvažnijih suvremenih hrvatskih pisaca u BiH, i to iz razloga koji može djelovati kao nesporazum. Koliko znam, Miljenko Jegović je jedno vrijeme bio i kandidat našeg PEN-a za Nobelovu nagradu. Šteta je da više nemamo u svojim redovima i jednog Ivana Lovrenovića ili Željka Ivankovića“. Ipak, Asmir Kujović ostaje pri kritičkom stavu prema sarajevskoj misi: „Riječ katolik potječe od grčke riječi koja označava ono što je univerzalno, neko bi se mogao upitati da li je Katolička crkva nakon ove mise izgubila nešto od svoje univerzalnosti“.

Jedan od utemeljitelja PEN Centra BiH, ujedno član kanadskog i američkog PEN-a kao i potpisnik protestnog pisma je Goran Simić. On nema razumijevanja za odlazak svojih kolega: „Van pameti mi je ostavka nekih članova PEN-a, a to mogu samo tumačiti izrazito nacionalističkom gestom jer ti isti pisci očito nisu pročitali Povelju PEN-a koja je usmjerena na ideju zaštite slobode govora“.

Naši i vaši fašisti

Jedan od glavnih prigovora „sarajevskoj političkoj čaršiji“ uputio je Željko Ivanković, koji je do svog napuštanja PEN-a bio predsednik skupštine tog međunarodnog udruženja. On u svom tekstu „Svi naši Blajburzi“ kaže da se većinska zajednica nije bunila kada su „ po Sarajevu počišćeni nazivi ulica, imena škola i sklonjene biste partizana i osloboditelja Sarajeva“. Ivanković između ostalog kaže: "Sarajevska čaršija je protiv mise, jer ona, kažu, afirmira ustaštvo, a Sarajevo je antifašističko… Ali, hajmo vidjeti, tko je to u Sarajevu pobio Židove, tko ih je iselio iz njihovih stanova, ušao u njih i zauzeo njihove poslovne prostore po čaršiji?"

Slične argumente iznosi Miljenko Jergović: „Da se bilo tko od vajnih građana, povjesničara amatera i PEN-ovih antifašističkih barjaktara sjetio načelnika Luburićeva stožera doktora Muhameda Riđanovića, ustaše iz vrlo ugledne mostarske familije, mnogo toga bi u ovoj priči drukčije izgledalo“.

Vrhbosanski (sarajevski) nadbiskup, kardinal Vinko Puljić (Imago Images/Pixsell/A. Durgut)

Svetu misu za žrtve rata i poraća služio je kardinal Vinko Puljić u katedrali u Sarajevu

Asmir Kujović na ovakvu argumentaciju kaže: „Političke vođe ondašnjih bosanskih muslimana krenule su putem koji je nama danas nepojmljiv, pogotovu što su ratovali pod tuđim barjakom i za tuđe interese. Ne može se generalizirati, svaki slučaj je slučaj za sebe, ali ja se ne bih usudio optuživati nekog za fašizam samo zato što je, na primjer, bio činovnik u nekoj instituciji za vrijeme vlasti NDH“.

„Ionako je sve urušeno“

Član Upravnog odbora PEN-a Hadžem Hajdarević je za DW izjavio da je predložio hitnu sjednicu Upravnog odbora u namjeri „da se pokuša razgovarati s uvaženim kolegama da eventualno povuku svoju ostavku“. On je svjestan da će to biti teško, ali dodaje: „Milom vas da se ne ganjaju nikakvi kaprici… Iovako je sve urušeno“.

Za riječ se javila i sarajevska književnica Ferida Duraković naglašavajući različitost kao temeljno načelo PEN-a: „Bilo bi smiješno da SVI članovi i članice PEN Centra u BiH isto misle o važnim i neizbježnim političkim pojavama u Bosni i Heercegovini. PEN Centar je, kao dio međunarodne obitelji PEN centara, jedinstvena zajednica neistomišljenika – jer da svi isto mislimo, smisao naše misije bio bi okončan“.

I ovo, naravno, nije kraj priče. Polemička reagiranja  i dalje pristižu, što pokazuju da su i pismo i odlazak pisaca iz PEN-a osvjetlili, a možda i produbili još jednu naprslinu na društvenom tkivu BiH.

 

Preporuka uredništva