Prosvjedi u Pragu: koliko je Češka proruska? | Politika | DW | 07.10.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

češka i rusija

Prosvjedi u Pragu: koliko je Češka proruska?

Dva velika prosvjedna skupa u Pragu su dovela u pitanje jasan stav protiv Putina u češkom društvu. Ali moguće je i da je izvjesnu ulogu igralo i kašnjenje reakcije vlasti na energetsku krizu.

Na Trgu Svetog Vaclava u Pragu odigravale su se povijesno važne stvari.  Od samospaljivanja studenta Jana Palacha 1968. u znak protesta protiv sovjetske invazije, do Plišane revolucije 1989. za vrijeme koje su masovna okupljanja na trgu doprinijela padu komunističkog režima.  Upravo zbog simbolike trga fotografije s desetinama tisuća prosvjednika na proruskim i antivladinim prosvjedima početkom i krajem rujna, izazvale su veliku pozornost.  

U Češkoj je vođena oštra rasprava o politici vlade centra i desnice premijera Petra Fiale, naročito o njenim neuspjesima u borbi protiv energetske krize.  Ali postavilo se i pitanje bi li Češka i dalje trebala zadržati sankcije protiv Rusije i pomagati Ukrajinu isporukama oružja i zbrinjavanjem stotina tisuća izbjeglica.  

Prosvjedi krajem mjeseca (28.09.) okupili su „samo” 50.000 ljudi, dok je na onim početkom mjeseca bilo 70.000. Vladajućim političarima je laknulo. Isto kao i nakon lokalnih izbora, na kojima su vladajuće stranke doduše izgubile jedan broj glasova, ali su uspjele zadržati vlast u dva najveća češka grada, Pragu i Brnu. Ipak, je li se situacija zaista smirila? Koliko je stvarno jak otpor politici premijera Fiale? I tko su prosvjednici koji su došli na trg?

Ruska peta kolona ili samo zabrinuti građani? 

Tschechien I EU-Ratspräsidentschaft - Petr Fiala

Petr Fiala

Premijer Fiala je prve prosvjede u Pragu označio kao djelo proruske pete kolone: „Slogani i interpretacija događaja ukazuju na proruski stav. Prema mom mišljenju, to ne odgovara interesima Češke Republike i naših građana”, rekao je on početkom rujna tijekom jednog televizijskog nastupa.  

Neki govornici na tom protestnom skupu kao da potvrđuju ovu tezu: „Češkoj Republici je potrebna češka vlada. Može biti da je Fialina vlada ukrajinska, i da je briselska, ali ona definitivno nije češka“, rekla je Zuzana Majerova-Zahradnikova, šefica ekstremno desne stranke Trikolora. „Vlada mora okončati antiruske sankcije, koje nanose štetu češkoj privredi, mora okončati isporuke oružja Ukrajini. To nije naš rat". Stranka Trikolori je do prošle godine bila zastupljena u parlamentu i najvažniji cilj joj je izlazak Češke iz Europske unije.

Međutim, mnogi komentatori i politolozi proturječe interpretaciji ovih protesta koju je ponudio premijer Fiala. Politolog Petr Just je za češki radio rekao da je struktura sudionika prosvjeda bila miješana, te da je netočna interpretacija prema kojoj su prosvjednici bili samo proruski ekstremisti: „Među sudionicima demonstracija bilo je i ljudi koji strahuju od toga kako će izaći na kraj s rastom cijena energenata”.  

Politologinja Petra Mlejnkova dijeli taj stav. „Strah u društvu je veliki i organizatori su to iskoristili za sebe”. Nekoliko dana nakon prosvjeda Fialina vlada je ograničila rast cijena energenata – a to je bio jedan od zahtjeva sa skupa. Možda je baš zato na druge prosvjede došlo manje ljudi. Ali oni su bili jasnije proruski, antizapadni i antidemokratski.

Organizatori traže rušenje vlade 

Tschechien, Prag | Demonstration gegen Russland Sanktionen

Europska unija - omiljeni neprijatelj dežurnih neazadovoljnika

Organizatori su imali krupne ciljeve:  da obore češku demokraciju, da ukinu češku prozapadnu orijentaciju i da uspostave prisnu suradnju s Putinovom Rusijom: „Ako nam pođe za rukom da promijenimo politički kurs zemlje, više nećemo slati oružje u Ukrajinu“, rekao je Ladislav Vrabel, jedan od organizatora prosvjeda. Mada su masovna okupljanja mnoge iznenadila, ona nisu nešto što je bilo potpuno neočekivano.

„Već trideset godina u češkoj postoje radikalne i ekstremističke stranke, koje ukupno na izborima okupe između 15 i 20 posto glasova", kaže politolog Miloš Gregor za DW. Analitičari smatraju da bi prosvjedi mogli biti još masovniji da predsjednik Češke Miloš Zeman nije nakon ruskog napada na Ukrajinu postao Putinov protivnik, a bio je njegov poklonik. Zeman sada podržava isporuke oružja Ukrajini i prihvaćanje ukrajinskih izbjeglica. „Činjenica da češki predsjednik više ne sudjeluje, za rusku dezinformacijski pogon nije tako veliki problem", kaže Mlejnkova. Umjesto njega drugi češki političari prenose rusku propagandu – na primjer, bivši predsjednik Vaclav Klaus.  

Ekstremnije od ekstremista 

Politikwissenschaftler Miloš Gregor

Politolog Miloš Gregor

Prosvjede na slavnom praškom trgu je pokrenula krovna organizacija „Česi na prvom mjestu”. Njihovi stavovi bi bili previše proruski čak i za ekstremno desnu parlamentarnu stranku  „Sloboda i direktna demokracija” (SPD) na čijem je čelu poznati nacionalist  Tomio Okamura. „SPD je bio na početku ruske invazije protiv rata. Kada su ih organizatori pozvali na prve prosvjede, političari stranke su odbili, jer su mislili da bi im otvoreni proruski stav nanio štetu",  kaže Mlejnkova. „Ali SPD nije računao s dolaskom 70.000 ljudi i da će zažaliti što su odbili sudjelovati. Na druge prosvjede njihovi predstavnici su došli".  

Politolog Gregor smatra da organizatori praških prosvjeda potječu iz tvrdokorne grupe protivnika antipandemijskih mjera koji su poricali postojanje koronavirusa i bolesti. „Tada su mogli okupiti i ljutite poslovne ljude, koji su bili očajni zbog protupandemijskih mjera, kao i pristalice ekstremnih pogleda", objašnjava on i dodaje da bi ih uz nešto pretjerivanja čovjek mogao nazvati „profesionalni politički izgrednici, koji demonstriraju svakim povodom i protiv svake vlade. Oni jednostavno žele promjenu sustava".  

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu