Prosvjedi u Francuskoj kao voda na mlin desnice? | Gospodarstvo | DW | 25.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Prosvjedi u Francuskoj kao voda na mlin desnice?

Masovni i nasilni prosvjedi protiv povećanja cijena goriva usmjereni su protiv francuskog predsjednika Macrona komu se prebacuje da ne zna kako običan narod živi. Ne zna se tko stoji iza prosvjeda ali desnica trlja ruke.

Masovni i dijelom nasilni protesti protiv povećanja cijena goriva usmjereni su protiv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Njemu se prebacuje da pojma nema kako običan narod živi. Protesti nemaju jasnog organizatora ali desnica trlja ruke.

Prosvjedi nisu ništa neuobičajeno u Francuskoj. Ali protesti „žutih prsluka" su drugačiji. Pokret bez jasnog organizatora nikao je na društvenim mrežama i čine ga radnici od kojih mnogi nikada ranije nisu bili na ulicama. Bijesni su zbog novih nameta na gorivo koje vide kao napad na svoj budžet, a ne prilog zaštiti okoliša i državnom budžetu. To samo pojačava osjećaj da politička kasta u Parizu ne mari za njih.

U subotu je Pariz ličio na bojište. Vodeni topovi, suzavac, barikade. „Macrone, lopove!", uzvikivale su stotine ljudi na Elizejskim poljima. U glavnom gradu je bilo oko 8.000 prosvjednika, ukupno oko sto tisuća širom Francuske. Nezadovoljnici su bacali cigle na policiju, zapalili kamion, oštetili izloge i prometne znakove. Ozlijeđeno je 29 osoba, od toga pet policajaca.

„Neka se srame oni koji su nasilni prema drugim građanima i novinarima", napisao je predsjednik Emmanuel Macron na Twitteru. „Nema mjesta nasilju u ovoj Republici." U tjedan dana na ulicama je bilo oko 300.000 ljudi – dvije osobe su smrtno stradale, a ozlijeđeno je preko 600 osoba.

„Macron kao derište"

Christophe Chalençon (Facebook/privat)

Christophe Chalencon

Christophe Chalencon je također na ulicama. Ovaj zanatlija u svojim pedesetim neumorno prosvjeduje na jugu zemlje, u departmanu Vaucluse. Prošle godine je glasao za Makrona, ali sada neće ni čuti za njega. „Macron se ponaša kao derište i jednostavno nas ne razumije, nas ljude sa sela, iako mi činimo više od 60 posto populacije", kaže Calenchon za DW.

„Naša kupovna moć konstantno opada, a mnogi od nas moraju autom na posao – ovi nameti na gorivo su posljednja kap", dodaje on, uvjeren da će protesti oboriti vlast.

No Calenchon je zanimljiv iz još jednog razloga. On je spontano postao osoba kojoj se mediji obraćaju kada žele nešto znati o prosvjedima na jugu Francuske. Jer nema službenih organizatora, samo jedan ogranak velikog sindikata „Moć radnika" pridružio se prosvjednicima iz solidarnosti.

To znači da Macron zapravo nema s kim pregovarati. Ali za taj problem je dobrim dijelom i sam kriv, kaže Stephane Wahnich, šef agencije za istraživanje javnog mnijenja SCP. „Predsjednik je podrivao posrednička tijela kakva su sindikati i unije poslodavaca otkako je došao na vlast. On preferira da se obraća direktno ljudima", kaže Wahnich za DW.

On vjeruje da su Macrona zatekli žestoki protesti što pripisuje nedostatku iskustva francuskog čelnika. Macron (40) nikada ranije nije izabran na neku funkciju, čak ni u lokalnoj politici.

„On provodi reforme iz perspektive računovođe", dodaje Wahnich. „Povećanje nameta mu možda djeluje smisleno, ali njegove reforme pojačavaju duboki osjećaj nepravde među onima koji već jedva spajaju kraj s krajem. Posebno jer ove mjere dolaze nakon što je povećao porez za penzionere, a smanjio onaj za investitore."

Jačanje desnice?

Gilets jaunes Proteste gegen Erhöhung der Benzinpreise in Frankreich (Reuters/B. Tessier)

Kamenjem na policiju zbog povećanja cijene benzina?

Drugačije misli Alexis Spire, sociolog s Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja. On vjeruje da je Macronova strategija jasna. „On je aktivno odlučio da ne uzima u obzir zahtjeve prosvjednika kako bi očuvao kredibilnost kao prvak u zaštiti klime."

To dijelom ima veze s time što se bliže izbori za Europski parlament i što Macronovo biračko tijelo mahom čini liberalno građanstvo, dobro obrazovani stanovnici gradova. Ipak, trenutno tek 25 posto Francuza misli da je Macron dobar predsjednik. Tako loše u prvoj polovini mandata stajao je samo prethodnik Fracoise Hollande, dok je recimo Nicolas Sarkozy imao još 44 posto podrške.

Politolog Stephane Wahnich je uvjeren da Macronov tvrdi stav prema prosvjedima neće imati dobre efekte u biračkom tijelu. Neke ankete pokazuju da dvije trećine Francuza podržava „žute prsluke". „Više ljudi će glasati za desničarske stranke kakva je bivši Nacionalni front. Trenutni događaji pojačavaju njihovu ljutnju prema eliti prijestolnice koja ne razumije njihove potrebe", dodaje Stephane Wahnich.

Jačanje desnice bi bilo po volji Malika Mahieua (20) koji pripada mlađoj generaciji, manje zastupljenoj na prosvjedima. Ovaj student organizira izlazak na ulice u Lilleu. Ranije je bio član Nacionalnog fronta, a sada je u ekstremno desnoj strancu „Ustaj, Francusko".

Pa ipak student za DW kaže da ovo nema nikakve veze sa strankama. „Prosvjedujem jer vidim kako se moji roditelji, kao i mnogi drugi ljudi iz radničke klase, muče kako bi spojili kraj s krajem. Ljudi mojih godina se trebaju boriti za bolju budućnost", zaključuje ekstremni desničar.

 

Preporuka uredništva