Propao srpsko-albanski sastanak u Washingtonu | Politika | DW | 25.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Propao srpsko-albanski sastanak u Washingtonu

U jeku borbe EU-a i SAD-a za prevlast u posredovanju između Srbije i Kosova protiv jednog od glavnih pregovarača podignuta je optužnica za ratne zločine. Malo tko na Kosovu vjeruje da je to slučajno.

Thaci, Grenell i Vučić na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenue (Reuters/M. Dalder)

Thaci, Grenell i Vučić na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu u veljači 2020.

Specijalizirano tužilaštvo je 24. travnja podnijelo na ispitivanje optužnicu od deset točaka kojima se Hashima Thacija, Kadrija Veselija i druge tereti za niz zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina… Ta jučerašnja vijest nije trebala iznenaditi nikoga, imajući u vidu da su Specijalizirana vijeća Kosova osnovana još prije pet godina. Međutim, vijest ne samo da je iznenadila – ona je duboko šokirala kosovsku javnost, uključujući i nekoliko istaknutih analitičara koji su iskreno odgovorili da ne znaju kako da za DW komentiraju najnovije događaje.

„Vijest o podizanju optužnice protiv Thacija jest iznenađenje, i pored brojnih najava da će se naći na optuženičkoj klupi pred Specijaliziranim vijećima, s obzirom na to da je u izvještaju Dicka Martija, koji je i bio povod za osnivanje tog suda, označen kao šef ’dreničke grupe’ koja je, kako se u izvještaju navodi, odgovorna za ubojstva i mučenje civila, ali i trgovinu narkoticima i organima. Posebno je iznenađenje zbog toga što ta vijest dolazi par dana prije najavljenog ’povijesnog' sastanka s Vučićem i Grenellom u Washingtonu. To svakako ostavlja prostora za špekulacije je li riječ o slučajnosti ili je ta vijest namjerno danas priopćena u cilju ’podrivanja’ sastanka i njegovih eventualnih rezultata“, kaže za DW Milica Radovanović novinarka portala „Crno beli svet“ iz Mitrovice.

Zagovornik razmjene teritorija izbačen iz igre

Optužnica je predana prije dva mjeseca, a kako se navodi u priopćenju, još uvijek nije potvrđena. Ona je, prema pravilima Specijaliziranih vijeća, i morala ostati tajna sve dok je sudac ne potvrdi, odnosno ostati tajna u potpunosti ukoliko bude odbijena. Međutim, tužitelj se odlučio dva imena s optužnice ipak objaviti i prije formalne potvrde optužnice.

Jack Smith (Specialist Prosecutor's Office
)

Američki odvjetnik, glavni tužitelj posebnog suda na Kosovu Jack Smith ipak je objavio dva imena s nepotvrđene optužnice

Taj potez tužitelja – on u priopćenju navodi da je uzrokovan time što je dvojac Thaci-Veseli ometao i podrivao rad Specijaliziranih vijeća, te provodio tajnu kampanju za ukidanje zakona o Specijaliziranim vijećima – imat će znatne političke posljedice.

„Optužnica protiv predsjednika Kosova Hashima Thacija znači da je jedan od glavnih zagovornika razmjene teritorija između Srbije i Kosova izbačen iz igre. To je dobra vijest, jer je razmjena teritorija opasna ideja. Misao da se ljudi mogu osjećati sigurno samo u zemlji u kojoj su dio etničke većine je ideološka osnova koja je i dovela do ratova devedesetih“, kaže za DW Christoph Bender, potpredsjednik Inicijative za europsku stabilnost iz Berlina.

Predsjednici Srbije i Kosova, Vučić i Thaci, dugo su pod udarom kritika velikog dijela javnosti zbog raširenog uvjerenja da kosovski čvor žele razriješiti dogovorom koji bi uključio razmjenu teritorija. Pored toga, od sredine prošle godine špekulira se da su u dijelu američke administracije pronašli i podršku za takvu ideju.

Hoti ne putuje u Washington

Iako su i SAD i EU to negirali, među analitičarima i dalje prevladava uvjerenje da su te dvije strane pošle različitim putovima kada su odnosi Kosova i Srbije u pitanju. Zato se na najavljeni sastanak u Washingtonu gledalo kao na pljusku Europi koja je do 2011. vodila proces normalizacije odnosa.

Ubrzo nakon vijesti o tome da je optužnica predana, oglasio se i Trumpov posebni izaslanik za pregovore Richard Grenell. On je na svom Twitter-profilu napisao da ga je Thaci obavijestio da otkazuje svoj posjet Washingtonu, te da će u sjedište američke federalne administracije doći samo kosovski premijer Avdullah Hoti. Međutim, i Hoti je jutros priopćio da neće prisustvovati sastanku, jer se namjerava pobrinuti oko novonastale situacije u zemlji.

„Ukoliko optužnica bude potvrđena, prosvjedi veterana su neminovnost. To su činili i prilikom ranijih suđenje pripadnicima UČK na Kosovu, pa ne vidim razlog zašto bi u ovom slučaju izostali“, ocjenjuje Radovanović.

Prilika za Europsku uniju

Bender u novonastaloj situaciji vidi priliku za Europsku uniju da postane proaktivnija.

„Najprije, dvije godine nakon što je Kosovo ispunilo sve uvjete, EU treba pod hitno odobriti bezvizni režim putovanja za građane Kosova. Zatim, budući da je pristupanje EU-u postalo pusti san čak i za Srbiju, Europska unija bi trebala postaviti pristup ujedinjenom europskom tržištu kao ostvariv cilj za sve zemlje Zapadnog Balkana, bez obzira na to jesu li otpočele pregovore ili su samo ’potencijalni kandidati'. Najzad, EU bi trebao pozvati zemlje Zapadnog Balkana da rade na uspostavljanju balkanske zone po ugledu na Schengen, unutar koje bi se građani kretali slobodno i bez putovnica. Umjesto razgovora o promjeni granica, granice treba učiniti nevidljivim“, objašnjava Bender.

Problemi za Hotijevu vladu

Osim implikacija po pregovore pod palicom Grenella, jučerašnja vijest može utjecati i na političku stabilnost na Kosovu. „Ne bi trebalo zaboraviti da je slična situacija bila i prošle godine kada je tadašnji premijer Ramush Haradinaj dobio poziv na saslušanje. Nakon toga je uslijedila njegova ostavka, novi izbori, mukotrpan proces formiranja i pada Kurtijeve vlade, te izbora nove Hotijeve vlade. I tada je bilo špekulacija da li je poziv u tom trenutku uslijedio zbog njegovog kategoričkog odbijanja da ukine takse (carine na proizvode iz Srbije, op. ur.)“, podsjeća Radovanović na još jedan potez Specijaliziranog tužilaštva koji se na Kosovu tumačio kao politički motiviran.

I iako Thaci, za razliku od Haradinaja, nije podnio ostavku kada je pozvan na ispitivanje – što je sada već izvjesno da se dogodilo – ukoliko se bude vodio primjerom Haradinaja i napusti mjesto predsjednika Kosova, to bi moglo dovesti u napetu situaciju slabašnu koaliciju oko Avdullaha Hotija.

Novi izbori – u korist Kurtija

Na Kosovu se predsjednik bira dvotrećinskom većinom zastupnika Skupštine u prva dva kruga, odnosno običnom većinom u trećem krugu. Dogovor oko predsjedničkoga kandidata može izazvati probleme novoj koaliciji koja je jedva za sebe osigurala minimalnu većinu od 61 glasa zastupnika.

U koaliciji od tri većinske i više manjinskih stranaka može biti ozbiljan izazov dogovoriti se oko mjesta predsjednika. U slučaju novih izbora, takva situacija pogodovala bi samo Samoodređenju Albina Kurtija čija vlada je, kako mnogi smatraju, i zbačena zbog sastanka u Washingtonu.

Preporuka uredništva