Promjene u nadzoru njemačkih obavještajnih službi

Komisija G10 jedan je od najtajnovitijih skupina u Njemačkoj. Gotovo nitko ne zna tko su i što su, iako pet muškaraca i žena koji se jednom mjesečno sastaju u prislušno sigurnoj prostoriji Bundestaga obavljaju važan posao: odlučuju o tome smiju li njemačke obavještajne službe potajno prisluškivati telefonske razgovore, čitati e‑poruke, chatove ili pisma.

Članovi Komisije G10 daju Saveznom uredu za zaštitu ustavnog poretka, Saveznoj obavještajnoj službi (BND) i Saveznom uredu za vojnu protuobavještajnu zaštitu (BAMAD) dopuštenje da u određenim slučajevima i privremeno prekrše ustavno zajamčenu tajnost pisama, pošte i telekomunikacija. Službe tada smiju tehnički nadzirati određenu ciljnu osobu, u načelu ograničeno tek na nekoliko mjeseci.

Prema istraživanju WDR‑a i NDR‑a, tome bi uskoro mogao doći kraj. Naime i kako se saznaje iz sigurnosnih krugova, njemačka vlada planira prenijeti zadaće Komisije G10 - koju imenuje Bundestag, na drugu instituciju: Neovisno nadzorno vijeće. Ta vrhovna institucija na razini federacije postoji od siječnja 2022. godine, a čine je bivše sutkinje i suci koji zasad isključivo nadziru strateško prikupljanje obavještajnih podataka u inozemstvu BND-a – primjerice sveobuhvatni nadzor komunikacija na internetskim čvorištima.

Ustavni sud tu ne želi amatere

Prema želji Ureda kancelara, Neovisno nadzorno vijeće trebalo bi od sljedeće godine odlučivati i o pojedinačnom nadzoru protiv određenih njemačkih i stranih osoba u Njemačkoj te njemačkih državljana u inozemstvu. U tu će se svrhu pri Vijeću uspostaviti novo područje djelovanja. Za to bi institucija trebala zakonom dobiti odgovarajuće ovlasti na kojem trenutačno radi njemačka vlada.

Time se reagira na odluku Saveznog ustavnog suda, koji je u listopadu 2024. zatražio profesionalizaciju prethodne kontrole obavještajnih mjera nadzora.

Ured kancelara na upit je priopćio da je koalicijskim ugovorom predviđena sveobuhvatna reforma prava koje uređuje djelovanje obavještajnih službi kako bi se ojačali nacionalni suverenitet i operativne sposobnosti službi. „Također je dogovoreno da se, u skladu s mjerilima Saveznog ustavnog suda, osigura učinkovitija struktura i točnije usmjeren nadzor, uključujući i onu koju provodi Njemački Bundestag”, dodao je glasnogovornik. Samo Neovisno nadzorno vijeće poručilo je da se ne izjašnjava o „razmatranjima mogućih zakonodavnih projekata”.

Tijelo koje bi trebalo doista znati sve

U jedva kojoj europskoj zemlji obavještajne su službe pod tako strogim nadzorom kao u Njemačkoj. Postoji čitav niz nadzornih tijela: u parlamentarnom povjerenstvu zastupnici Bundestaga nadziru rad službi – ali samo djelomično.

Neovisno nadzorno vijeće nadzire i unaprijed odobrava strateško prikupljanje obavještajnih podataka u inozemstvu njemačke obavještajne službe, kao i njezinu suradnju sa stranim službama u području tehničke špijunaže. Komisija G10 se pak dosad brinula o zahtjevima za nadzor pojedinih osoba, kako njemačkih državljana tako i stranaca u Njemačkoj.

Komisiju G10 trenutno čine pravnici koji dužnost obnašaju počasno: predsjednik, četiri člana i njihovi zamjenici. Njihove članove predlaže Parlamentarno povjerenstvo Bundestaga, a parlament ih imenuje za pojedino zakonodavno razdoblje. Najmanje po troje članova i zamjenika moraju imati kvalifikaciju za obnašanje sudačke dužnosti.

Članovi djeluju neovisno i nisu vezani nikakvim uputama. Ne moraju biti zastupnici Bundestaga, ali se često radi o bivšim parlamentarcima. Trenutačni predsjednik je bivši zastupnik CDU‑a i nekadašnji parlamentarni upravitelj kluba zastupnika Unije, Michael Grosse‑Brömer.

Parlament je tako još manje važan?

Pristaše smatraju da bi uključivanje dosadašnjih zadaća Komisije G10 u Neovisno nadzorno vijeće bio važan korak prema profesionalnijem nadzoru. Predsjednik Parlamentarnog povjerenstva Marc Henrichmann (CDU) govori o „nužnom cjelovitom pregledu” koje bi trebalo osigurati tom Vijeću. Time on vjeruje kako bi se mogla dobiti „veća učinkovitost, sigurnost i sposobnost međunarodne suradnje”.

Dijelovi oporbe upozoravaju na moguću buduću slabost nadzora. Tako potpredsjednik kluba Zelenih u Bundestagu Konstantin von Notz misli kako su te proširene zadaće Neovisnog nadzornog vijeća jedna od mogućnosti, ali istodobno želi i bolju povezanost parlamentarnog povjerenstva s tim Vijećem „a trebala bi biti poboljšana i stručna širina nadzora”, naglašava von Notz.

Kritičari vide rizik po sigurnost: tom bi se novom organizacijom, kako se strahuje među službama sigurnosti, čak i najosjetljivije informacije službi vjerojatno slijevale u neku "vanjsku” instituciju – Neovisno nadzorno vijeće. To se već danas odnosi natehničke pojedinosti nadzora, ali u budućnosti bi Vijeće moglo znati i unaprijed kontrolirati i ljudske izvore, dakle doušnike tih službi.

Ni ovako nije bilo (dovoljno) dobro

Neovisno nadzorno vijeće tada bi odlučivalo i o tome smiju li službe neku osobu uopće regrutirati kao doušnika. Ako bi se takve informacije centralizirale na jednom mjestu, upozoravaju predstavnici službi sigurnosti, to bi privuklo pažnju protivničkih obavještajnih službi. To Vijeće bi tako postalo od najvišeg zanimanja za strane i neprijateljske obavještajne službe, a bilo bi još teže pridobiti potencijalne izvore ako bi morali strahovati od razotkrivanja.

No redovito se kritizira i dosadašnji rad Komisije G10. Komisiju se opisuje kao „tijelo koje sve odobrava” i koje jedva da odbija neki zahtjeve za nadzor, tvrdi se i iz parlamentarnih i iz sigurnosnih krugova. Oštre kritike pojavile su se i prošle godine u jednom stručnom članku u časopisu Juristische Zeitung.

Strukturne slabosti nadzora prema G10, navodi autor, dodatno se „pojačavaju upadljivom praksom imenovanja, koju je moguće objasniti samo time da se deset mjesta u komisiji smatra položajima koje se po političkom ključu dijeli među klubovima zastupnika u Bundestagu”. Upadljivo je i to da u komisiju uglavnom dolaze stariji muškarci, neki od njih i prestari za obnašanje sudačke dužnosti.