Prometne nesreće u Hrvatskoj: Zločini bez kazni | Priča dana | DW | 14.03.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Prometne nesreće u Hrvatskoj: Zločini bez kazni

Hrvatska je među najgorim europskim zemljama po prometnoj sigurnosti. Odgovornost za to treba tražiti u sudovima koji blago ili nikako kažnjavaju počinitelje ubojstava u prometu.

Nakon značajnog smanjenja broja poginulih osoba u prometu od 2011. do 2014. godine,  2015. je donijela pogoršanje. Poginulo je 348 osoba dok se je lani ta crna brojka zaustavila na 307. Previše je to za zemlju koja se hvali najmodernijim europskim prometnicama pa uzroke valja potražiti negdje drugdje.

„Imala sam osjećaj da se sudi ubijenome, a ne muškarcu koji ga je usmrtio vozilom.“ Izjava je to naše čitateljice čiji je  brat kao pješak preminuo pod kotačima automobila kojim je upravljao vozač u čijoj je krvi izmjereno 1,33 promila alkohola. „Pogledajte presudu, oslobođen je. Na sudu se je ispitivala krivica poginuloga, jer je i on sam bio pod utjecajem alkohola. Vrednovala se i umanjena kvaliteta njegovog života, jer je bio bolestan pa sam pomislila kako će na kraju naša obitelj biti osuđena, a ne onaj koji je vozio pijan. U presudi piše da nije dokazano da bi optuženik povrijedio propise Zakona o sigurnosti u prometu, a kako mu je to 'imputirao' državni odvjetnik.“ Obitelj se nije žalila na presudu, želeći tu priču što prije ostaviti iza sebe, pa stoga ni naša sugovornica ne želi da joj objavimo ime. Ono na što nas je upozorila je da je isti taj sudac donio niz dvojbenih presuda, o čemu smo našli tragove i u dnevnom tisku zbog čega je bio podvrgnut disciplinskim postupcima.

Zatvor je za neke druge

Zeljko Marusic (N1)

Željko Marušić

I dok ovakvi „mali“ slučajevi rijetko dospiju u javnost, začudnu lakoću donošenja „light“ presuda pokazuju brojni predmeti bogatih i slavnih koji također, gotovo nikada, ne budu kažnjeni za smrti koje su izazvali upravljajući svojim vozilima. Posljednji među njima je poduzetnik Tomo Horvatinčić o čijem je tragičnom nizu prometnih nesreća izvještavao hrvatski tisak.  Najnovija se dogodila na moru 2011. godine kada je gliserom naletio na jedrenjak pri čemu je usmrtio talijanski bračni par. Olakotnih okolnosti je bilo bezbroj pa je poduzetnik 2015. godine osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora, uvjetno na tri godine, u što se uračunava pritvor od mjesec. Čak mu ni upravljanje gliserom nije zabranjeno. Kako je presuda u međuvremenu poništena, postupak je krenuo iznova.

Stječe se tako dojam da je neučinkovito pravosuđe glavni neprijatelj sigurnosti u hrvatskom prometu, što potvrđuje i profesor s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Željko Marušić. Pravosuđe je, kaže, problem države u cjelini. Teške prometne nesreće s tragičnim posljedicama završavaju sa skandalozno niskim kaznama „Mnogi su se izvukli i bez ikakve zatvorske kazne. To loše djeluje na cijeli sustav", objašnjava situaciju u kojoj oni koji najgrublje narušavaju sigurnost u prometu znaju da će iz svega izaći nekažnjeni.

I Nijemci se raspojasaju na hrvatskim cestama

Loša prometna kultura druga je od glavnih prijetnji sigurnosti u prometu, priča profesor za Deutsche Welle, a nju vidi u odnosu prema pješacima. „Kada vidite da vozač ne stane pješaku koji je uz rub ceste, to je najveći pokazatelj nedostatka prometne kulture. Taj nedostatak se vidi i u poštivanju prometnih propisa“, navodi i dodaje da se propisi ne poštuju kada policije nema u blizini. No ovu je kulturu lako steći, ako su kazne izvjesne i oštre. „Naši vozači već u Sloveniji, kad idu u Njemačku, postanu kulturniji. Vrijedi i obrnuto. Nijemci su kod nas manje kulturni nego u svojoj zemlji, jer znaju da sustav nije toliko učinkovit.“

Marušić analizira kako u Hrvatskoj nisu problem propisane kazne te u tom segmentu ne bi ništa mijenjao, već što ih malo tko dobije. Sustav je „šupljikav“, bilo da nema dovoljno učinkovitih kontrola na mjestima koje su prepoznate kao točke na kojima se događaju nesreće, bilo da pravosuđe dopušta mnogima da potonu u zastaru.

Mladi i pijani ginu za volanom

Autobahnen in Kroatien (HAC)

Moderne autoceste - žrtava puno

U Hrvatskoj nerijetko ginu mladi vozači, oni koji nisu u potpunosti ovladali vozačkim vještinama pa precjenjuju svoje mogućnosti prilikom povratka iz noćnog provoda, često umorni, pod utjecajem droga i alkohola. Zemlja koja zdvaja nad vlastitom demografijom, posebno bi trebala promisliti o toj činjenici.

„Problem je što sustav nadzora nije usklađen s rizicima. A njih je najviše u noćima vikendima na mjestima gdje se okuplja mladež. Kontroliranje prometa treba prilagoditi tomu. Mlade vozače koji sjedaju u vozilo treba zaskočiti prije nego sjednu za upravljač ili u prvim metrima vožnje. Dobro se zna gdje se naša mladež opija noću. Promet treba kontrolirati u ranim jutarnjim satima u subotu. Tada je najviši stupanj opasnosti, a iza toga idu prvi sati nedjelje. Kada bi mladi vozači bili svjesnih da im je rizik prevelik, ne bi to radili." Uz sve to, sigurnosti u prometu ne ide u korist ni skupi taksi prijevoz zbog kojeg mladi ljudi često sjedaju u vozilo s pijanim vozačima. „Država bi to trebala subvencionirati, odreći se davanja na noćne vožnje. To se vraća kroz sigurnost. To je ulaganje“, kaže naš sugovornik.

Hrvatske ceste ne praštaju izlijetanje

Na pitanje da izdvoji najopasniji dio sustava, Marušić odgovara da je cijeli sklop opasan te da u svim segmentima postoje problemi. Od najstarijeg voznog parka u Europskoj uniji, uz prosjek starosti od 13,5 godina, s tendencijom daljnjeg starenje do mladih vozača koji ne prolaze tečaj sigurne vožnje.

„Naše prometnice nisu prema normama EU-a. Kad vozilo izleti s ceste, vozača se masakrira. Apsurdno je da smo per capita i gledano na BDP  od 2000. godine najviše uložili u prometnice u Europskoj uniji, a imamo razmjerno smrtnost 60% veću od prosjeka. Problem je što se sustavom upravlja iz MUP-a, a ne iz Ministarstva prometa. Ne treba izmišljati toplu vodu. Imamo iznimno siguran europski, pa onda i hrvatski, zračni promet zato što imamo neovisnu, stručnu agenciju koja djeluje odvojeno od svake države. Treba osigurati Agenciju za sigurnost cestovnog prometa. Treba rješavati sve. Problem su u istoj mjeri i mladi i stari vozači. To pokazuju statistike“, objašnjava profesor.

Isluženi automobili, stari vozači…

Kroatien Jasna Petrovic Gewerkschaft der kroatischen Rentner (DW/S. Bogdanic)

Jasna Petrović

I baš se oko tih starijih vozača ovih dana lome koplja budući da im država najavljuje obavezan liječnički pregled nakon 65. rođendana, ako žele zadržati vozačku dozvolu. I to na njihov trošak. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović ne slaže se s tim i u svemu vidi neke druge, a ne sigurnosne interese. Kaže, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić prihvatio je taj prijedlog Hrvatske liječničke komore koja želi namaknuti zaradu lobiju medicine rada. „Sada je to obveza izabranog liječnika opće prakse koji jedini i zna kakve dijagnoze i terapije ima njegov pacijent. A u zapadnoeuropskim zemljama praksa je da takve potvrde također besplatno daju liječnici opće prakse i to nakon 70. godine. Kod nas ćeš raditi do 67. godine, a nesposoban si voziti nakon 65. Valjda će to ishoditi lobi taksista“, ironično komentira Petrović.

„Ne znam zato se tolika bura digla oko toga. To je čista win-win situacija. Ja sam za pregled nakon 65. godine, jer je to biološka nužnost koja čeka svakoga. Nitko se ne bi trebao osjećati pogođenim ili uvrijeđenim. Starije osobe bi trebale biti sretne da se mogu kvalitetno pregledati“, komentira Marušić i dodaje da će možda starije osobe na takvom pregledu otkriti nešto što će im spasiti život. „Problem je što se procedura zakomplicirala i što je to preskupo. Državi bi trebalo biti u interesu da to bude besplatno i onda ne bi bilo problema. Kada starom vozaču otkrijete da nema sposobnosti za vožnju, spasili ste njemu i možda nekome drugome život. Taj pregled ne smije biti na leđima siromašnih i onih koji na svojim leđima nose najveće dubioze sustava pa imaju mirovine od kojih ne mogu dostojanstveno živjeti. I to je ulaganje u sigurnost“, zaključuje Marušić.