1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Priznavanje diploma u Njemačkoj: zapadni Balkan pri vrhu

Saša Bojić
23. kolovoza 2019

Sustav priznavanja diploma fakulteta i stručnih škola stečenih izvan Njemačke prilično je složen. I pored toga, stanovnici zemalja zapadnog Balkana su u samom vrhu liste podnijetih zahtjeva za priznanje u 2018.

https://p.dw.com/p/3OOKK
Bonn Gerichtsakten
Foto: picture-alliance/Ulrich Baumgarten

U Njemačkoj je tijekom 2018. godine podnijeto ukupno 50.514 zahtjeva za priznanje inozemnih diploma o stručnoj kvalifikaciji. Najviše njih iz Sirije – 6.498, na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina sa 4.392, a na trećem – Srbija s 3.291 zahtjevom.

Tako na listi prednjače zemlje koje su izvan Europske unije. Slijede Poljska i Rumunjska, potom ponovo zemlja izvan EU-a, Filipini, a poslije Ukrajine, Albanije i Rusije dolazi Hrvatska s 1.251 zahtjevom.

I dalje dug put do vize

Iako njemačko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da je olakšan postupak stjecanja boravišne dozvole u Njemačkoj za ljude sa Zapadnog Balkana, procedura oko izdavanja vize i dalje nije kratka. Svaki kandidat svoj zahtjev za vizu zajedno sa svim potrebnim dokumentima i potvrdom poslodavca mora da podnijeti u njemačkom predstavništvu u svojoj zemlji. Dokumenti se potom provjeravaju i to može potrajati – bez obzira na to što već gotovo dvije godine nije potrebna preliminarna suglasnost njemačke Agencije za rad.

Posebno je kada su u pitanju fakultetske diplome potrebno voditi računa o razlici između „nošenja akademske titule" i potpunog priznanja diplome. Priznanje diplome podrazumijeva da se ona tretira jednako kao diploma njemačkog sveučilišta i to nije laka procedura posebno kada je riječ o društvenim znanostima.

„Nošenje akademske titule" je, pak, moguće, tako što se pored naziva titule u zagradi obavezno ispisuje ime grada gdje je sjedište dotičnog sveučilišta. To znači da nije potrebno izjednačavanje razine akademskog znanja, ali i da njemačka država ne odgovara za kvalitetu diplome; na poslodavcima je da odluče hoće li i pod kojim uvjetima zaposliti takve stručnjake (npr. ukoliko se radi o liječnicima).

Pravila za starije od 45 godina

#DE_facto: novi model zapošljavanja ljudi s Balkana u Njemačkoj

Prema informacijama Njemačkog instituta za gospodarstvo najveći broj došljaka s Balkana ima srednje kvalifikacije, dakle nema diplomu visoke škole, nego je uglavnom riječ o diplomama neke zanatske škole.

Važno je i dobro poznavanje njemačkog jezika: u nekim područjima je dovoljno znati osnove jezika, za zapošljavanje je potrebna razina B1, a za mjesto u obrazovanju B2.

Stariji od 45 godina će još u svojoj domovini morati dokazati da su dovoljno uplaćivali u mirovnisko osiguranje. To je jedna mogućnost. Druga je da na novom radnom mjestu u Njemačkoj zarađuju najmanje 3.600 eura bruto. Pozadina ove mjere je da se zbog novog zakona o useljavanju ne dogodi da stariji od 45 godina dolaze u Njemačku i već poslije nekoliko godina padnu na teret njemačkog socijalnog sustava.