1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Wind farm Vratarusa
Foto: picture alliance/dpa/R.Anic

Privreda zapadnog Balkana i njezina zelena budućnost

Nenad Kreizer Berlin
26. listopada 2022

Energetska kriza je dala novi zamah procesu ostvarenja zelene agende Europske unije na zapadnom Balkanu. Iako mnogi krizu vide kao šansu, prepreka je još mnogo, čulo se na gospodarskom skupu u Berlinu.

https://p.dw.com/p/4IfvV

U Berlinu se trenutno redaju konferencije s visokim predstavnicima Njemačke, Europske unije i zemalja zapadnog Balkana: prošlog tjedna sastanci na ministarskoj razini, prvo ministara unutarnjih, a zatim i vanjskih poslova, a početkom ovog tjedna i ministara energetike. Razlog ovih intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Berlinu je samit zemalja zapadnog Balkana i EU-a u sklopu Berlinskog procesa koji se početkom studenog održava u Berlinu.

Za bolju mobilnost u regiji

Prvi rezultati ovih sastanaka već su vidljivi: na susretu ministara vanjskih poslova je obznanjeno kako će na samitu biti potpisano nekoliko sporazuma koji će omogućiti bolju mobilnost ljudi i roba na prostoru zapadnog Balkana. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je kako će ovi sporazumi olakšati ne samo svakodnevicu običnih građana nego i poduzetnika koji će od sada moći lakše obavljati svoje poslove unutar regije zapadnog Balkana.

Lakša komunikacija i poboljšanje gospodarskih veza zemalja zapadnog Balkana kao neka vrsta pripreme na kasnije veće, zajedničko tržište Europske unije, deklarirani je cilj Berlinskog procesa kojeg je 2014. inicirala tadašnja njemačka vlada.

Bolja gospodarska suradnja unutar regije bila je i temom Gospodarskog foruma sa zemljama zapadnog Balkana koji je u organizaciji Saveza njemačkog gospodarstva za istočnu Europu (Ost Ausschuss) i Njemačke industrijske i trgovinske komore održan kao popratni program predstojećeg samita. Zajedničko tržište je stajalo u središtu rasprava stručnjaka i predstavnika institucija, ali pod aspektom aktualne energetske krize. Zato je i forum nazvan "U susret otpornom zajedničkom regionalnom tržištu".

Potencijali za zelenu energiju

Berlin Westbalkanforum Wirtschaftsforum
Sudionici rasprave na forumu u Berlinu Foto: Nenad Kreizer/DW

Nina Drakić, predsjednica Ekonomske komore Crne Gore i članica upravnog odbora Investicijskog foruma Western Balkans 6, smatra da zelena agenda još uvijek u regiji nije naišla na potpuno razumijevanje iako krije velike potencijale. "MI se u regiji susrećemo u svakodnevici s izazovima druge vrste tako da nama zelena agenda još uvijek nije na vrhu ljestvice interesa. No isto tako kažemo da je ova kriza šansa i da ovu krizu trebamo iskoristiti kako bismo diverzificirali energetski sektor i ojačali onaj dio koji se oslanja na održive izvore za što naša regija ima mnogo potencijala", kaže Drakić u razgovoru za DW.

Da podsjetimo: Europska unija je na zapadnobalkanskom samitu prošle godine prihvatila akcijski plan za zelenu agendu ove regije koji sadrži ciljeve smanjenja emisija ugljičnog dioksida, povećanje udjela dobivanja energije iz obnovljivih izvora te očuvanje bio-raznolikosti. Do 2030. je kao financijska pomoć predviđeno devet milijardi eura. Daljnjih 20 milijardi bi trebalo na zapadni Balkan otići u obliku privatnih ulaganja, naravno uz kreditna jamstva.

Iskoristiti krizu

I Thomas Narbeshuber, pri Savezu njemačkog gospodarstva za istočnu Europu zadužen za jugoistok kontinenta, smatra da je aktualna energetska kriza dobar poticaj za ulaganja u obnovljive izvore energije na zapadnom Balkanu. "Mi više ne možemo govoriti o tome sviđa li se nekom ta zelena agenda ili ne. To je stvarnost. Kompanije već preko deset godina u svojim projekcijama uključuju ovu agendu. I mi tu ne govorimo samo o Europi nego o globalnom procesu. U Aziji, Sjevernoj Americi, gdje god da pogledate, vidite da ulagači masovno investiraju u zelenu tehnologiju. Pojednostavljeno rečeno: nadolazeće generacije jednostavno ne žele više proizvode koji nisu proizvedeni na održiv način", smatra Narbeshuber koji za kompaniju BASF već godinama pokriva područje zapadnog Balkana.

Pritom je ova regija zbog svojih potencijala u sektorima solarne energije ili energije vjetra, ali i zbog svoje blizine, sve atraktivnija EU-tržištu. Državni tajnik u ministarstvu rudarstva i energetike Srbije Zoran Lakičević smatra da je ubrzanje procesa odvajanja od fosilnih goriva dobra stvar ne samo za Srbiju nego i za regiju. "Kao što znamo, Srbija veliki dio svoje električne energije dobiva iz fosilnih goriva, posebice ugljena i smanjenje te ovisnosti je dobro ne samo za Srbiju nego i za regiju", rekao je Lakičević na rubu foruma u Berlinu.

Kohlemine in Kostolac, Serbien
Rudnik ugljena u Kostolcu u SrbijiFoto: imago/Danita Delimont

Njemački ministar gospodarstva i energetike Robert Habeck (Zeleni) je uoči sastanka ministara energetike EU-a i zemalja zapadnog Balkana, koja je također održan kao priprema za zapadnobalkanski samit 3. studenog u Berlinu, u više navrata ponovio da je želja Njemačke da i zemlje zapadnog Balkana put k energetskoj neovisnosti vodi preko sve jačeg oslanjanja na održive izvore energije. "Razvoj obnovljivih izvora energije, smanjenje ovisnosti i povećanje stupnja sigurnosti opskrbe. I to prije svega u trenutku kada će se regionalna kooperacija između zemalja zapadnog Balkana dalje intenzivirati. Njemačka vlada je spremna, zajedno sa svim partnerima Berlinskog procesa, pružiti podršku na tom putu", rekao je Habeck. Što u prijevodu znači da će EU-novca biti samo za energetske projekte koji su orijentirani prema budućnosti.

I brzinu kojom se kreću zemlje zapadnog Balkana prema tom cilju treba ubrzati. Jer, kako je rekao Habeck, aktualna energetska kriza pogađa posebno snažno zemlje ove regije. "Aktualna energetska kriza privrede zemalja zapadnog Balkana pogađa posebice snažno i to zbog visoke ovisnosti ovih privreda o fosilnim gorivima. Istodobno je tu ogroman potencijal za razvitak obnovljivih izvora energije", poručio je ministar Habeck.

Problem stručnosti kadra

Albin Kurti Ministerpräsident des Kosovo mit Annalena Baerbock
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i kosovski premijer Albin Kurti otvaraju jedan vjetropark na Kosovu (veljača 2022.)Foto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Iako je zelena agenda, kao dio službene agende Berlinskog procesa, bila u središtu zanimanja ovog privrednog skupa, govorilo se i o ostalim "vječitim" problemima s kojima se suočavaju ulagači koji žele razviti poslove na zapadnom Balkanu: previše birokracije, nesređene katastarske knjige i prije svega neadekvatna naobrazba stručnog kadra.

"U svim segmentima se suočavamo s problemom strukture radne snage koja ne odgovara potrebama privrede. I to je jedan od problema koji dovodi do toga da se neke investicije ne realiziraju. To se posebno odnosi na proizvodne djelatnosti. Poduzetnici u ovom sektoru jednostavno ne nalaze adekvatnu radnu snagu", kaže Nina Drakić.

I Narbeshuber s pozicije ulagača smatra kako treba i dalje ulagati sve snage u poboljšanje stručne izobrazbe po njemačkom modelu, tzv. dualni sustav obrazovanja. Na pitanje da komentira kritike iz prošlosti kako Njemačka zapravo ovom inicijativom želi obrazovati radnu snagu za vlastite potrebe, ovaj poduzetnik ukazuje na to da se mnogi nakon rada u EU vraćaju u zemlje podrijetla. "Mi smo svjesni toga da najveća većina rado ostaje živjeti u svojoj zemlji. Ako mi stvorimo okvirne uvjete za to, poput dobrog obrazovnog i zdravstvenog sustava i kvalitetnog radnog mjesta, onda neće biti odljeva dobre radne snage. Mi imamo slučajeve kod proširenja EU-a da se oni koji su se iselili sada djelomice vraćaju", zaključuje Narbeshuber. No on ukazuje na to da problem manjka radne snage nije samo problem zapadnog Balkana nego i čitave Europe.

Snježana Köpruner, direktorica GS – Tvornice mašina Travnik također smatra da je srozavanje kvalitete obrazovanja jedan od većih problema s kojima se suočava privreda na licu mjesta, ali i ulagači. "Nakon ratova je tehnološka razina cijele regije izuzetno pala i bez pomoći naših kupaca sa zapada i prijenosa znanja mi sigurno ne bismo uspješno poslovali", kaže Köpruner u razgovoru za DW i zaključuje: „Neka političari osiguraju atmosferu u kojoj neće biti mržnje, a mi ljudima ponudimo dobro plaćena radna mjesta i ljudi više neće odlaziti."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu