Pritisak na ″izvoz″ dječjeg doplatka | Gospodarstvo | DW | 19.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Pritisak na "izvoz" dječjeg doplatka

Njemačka isplaćuje dječji doplatak za 270.000 djece koja žive u drugim EU članicama. To posebno smeta upravu Duisburga kamo, kako se tvrdi, Rumunji i Bugari organizirano dolaze kako bi izvukli dječji doplatak.

Njemačka država svake godine na ime dječjeg doplatka isplati oko 36 milijardi eura za oko 15 milijuna djece. Prema informacijama Ministarstva financija od tog broja nešto manje od 270.000 djece u lipnju 2018. nije živjelo u Njemačkoj, nego u drugim država EU-a. Najveći broj njih živi u Poljskoj, potom slijede Češka, Hrvatska i Rumunjska.

To znači da 600 milijuna eurra godišnje, u formi dječjeg doplatka, iziđe preko njemačke granice. Činjenica je da je to samo 1,8 posto ukupne sume, ali za samo pola godine isplata dječjeg doplatka za djecu izvan Njemačke je porasla za deset posto. Je li Savezna vlada već morala provjeriti ove isplate, kako to sad u rzagovoru za Bild am Sonntag obećava ministar financija Olaf Scholz (SPD) ?

Socijaldemokrat Sören Link, gradonačelnik Duisburga, smatra da je Vlada Njemačke jednostavno prespavala ovaj problem. „Ona bi morala konačno nešto učiniti protiv toga, jer u Europi imamo izbjeglice zbog siromaštva." Broj ljudi iz Rumunjske i Bugarske, pri čemu se radi o Romima, se u Duisburgu sa 6.000, koliko ih je bilo 2012, popeo na 19.000. To, tvrdi Link, predstavlja opasnost za koheziju društva.

To da građani drugih zemalja EU-a u Njemačkoj smiju živjeti i raditi proizilazi iz temeljnih sloboda koje uživa svaki građanin Unije. Tržište rada se za građane Rumunjske i Bugarske otvorilo 2013. godine. Ako su u potrazi za poslom, u Njemačkoj mogu ostati do šest mjeseci. Po isteku ovog roka moraju dokazati da su u ozbiljnoj potrazi za poslom u suprotnom im njemačke službe mogu naložiti da napuste zemlju.

Pravo na dječji doplatak stječu onog trenutka kad dokažu da im je stalno mjesto boravka u Njemačkoj. Prošle godine je u Njemačkoj bilo oko 1,2 milijuna građana iz istočnih zemalja EU-a koji su primali socijalnu pomoć, četiri puta više nego 2015.

Statistike iz lipnja ove godine pokazuju da se pojavilo 120.000 rumunjske djece, koja dobivaju dječji doplatak u Njemačkoj, a gotovo 19.000 njih u samoj Rumunjskoj. Vodeća po broju djece koja dobivaju dječji doplatak je Poljska: oko 160.000 dobiva dječji doplatak u Njemačkoj i 117.000 njih u domovini.

Bavarska se želi u Domu saveznih pokrajina, Bundesratu izboriti za ograničenje isplate za djecu u inozemstvu. Bavarski CSU upravo zbog toga traži da SPD podrži njihovu inicijativu. Glasnogovrnik socijaldemokratskog ministra financija Olafa Scholza je izjavio kako se stremi ka europskom rješenju problema. Njemačka vlada naime želi da davanja za obitelj budu prilagođena tomu gdje djeca žive.

Argument za isplate u inozemstvu

Deutschland Ursachen von Armut Langzeitarbeitslosigkeit (AP)

Problematična "migracija siromaštva" unutar EU-a

Uz to postoje i argumenti za dosadašnju praksu. U četvrti Dusiburga Hamborn, kojoj pripada i „problematična četvrt" Marxloh, prema podacima zamjenika predsjednika općine Clausa Krönkea (SPD) živi između 3.000 i 4.000 Rumunja i Bugara. On kaže da je dječji doplatak najjeftinije rješenje. „Zamislite samo da svi oni dovedu ovdje svoju djecu." Tada bi mnogi radnici preko agencije za zapošljavanje dobili pravo na dodatne isplate, a dodatno koštaju i vrtići. „Mi plaćamo da oni ne dolaze ovamo."

Za prvo i drugo dijete porodica dobiva mjesečno po 194 eura, za treće 200, za svako sljedeće 225 eura mjesečno.

Krönke smatra da u ovom sustavu postoje crne ovce. Prema njegovim saznanjima prevare se vrše tako što obitelji iz Rumunjske i Bugarske budu namamljene u Njemačku pričama o udobnom životu. Potom ih na kratko smjeste u stanove, otvore im račune i predaju zahtjeve za dječji doplatak, a čim dječji doplatak počne stizati, cijele obitelji se vraćaju nazad.

Prevaranti zadržavaju bankovne kartice preko kojih preuzimaju novac do prve službene kontrole. On sam je, kaže, tri puta promatrao kako na dan uplate dječjeg doplatka „pored bankomata stoje muškarci sa po deset bankovnih kartica u rukama".

Zavod za obiteljsku pomoć Sjeverne Rajne Vestfalije je u 100 kontroliranih sumnjivih slučajeva u gradu Wuppertalu kod 40 otkrio da su unijeti lažni podaci u zahtjeve za dodjelu dječjeg doplatka. To je nanijelo štetu u visini 400.000 eura. Kako ova kontrola nije bila slučajna i reprezentativna, Zavod ne drži da je postotak prevaranta toliki u cijeloj Njemačkoj. Službenih statistika nema, priopćila je Savezna vlada na upit desno-konzervativne Alternative za Njemačku (AfD).

Gradonačelnik Duisburga Link upozorava na krijumčare koji u Duisburg ciljano dovode Rome i kaže: „Sad se moram baviti ljudima koji prljaju naše ulice i povećavaju problem koji imamo sa štakorima."

Za ovu izjavu dobio je je žestoke kritike od Romanija Rosea, predsjednika Središnjeg savjeta Sinta i Roma Njemačke. Link je koristio rasističke stereotipe kako bi proizveo žrtvenog jarca, kaže Rose. I Savez njemačkih gradova je upozorilo na stvaranja atmosfere protiv jedne grupe ljudi ali istodobno zahtijeva hitnu reformu dječjeg doplatka za djecu u inozemstvu.