Prisluškivanja, policijsko nasilje, korupcija: Europski parlament traži monitoring za Bugarsku | Politika | DW | 28.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Europska unija

Prisluškivanja, policijsko nasilje, korupcija: Europski parlament traži monitoring za Bugarsku

Svađa zbog prisluškivanja tijekom prosvjeda u Bugarskoj 2020. eskalira. Zastupnici EU parlamenta, ministri i predstavnici prosvjednika traže objašnjenja. No istraga stoji na mjestu.

"Učinkoviti i pravedni kazneni progon ostaje jedan od najžešćih problema u Bugarskoj, Progon korupcije na visokim razinama je i dalje problematičan. Istodobno je delegacija zabrinuta zbog slučajeva policijskog nasilja na ljeto 2020., koji još uvijek nisu predmetom temeljite istrage."

Ovom izjavom je Sophie in't Veld, predsjednica Odbora za građanska prava, pravosuđe i unutarnja pitanja Europskog parlamenta nakon posjeta Bugarskoj prošlog petka zazvonila na uzbunu.

U taj politički signal pripada i neuobičajeno oštra kritika na račun bugarskoga glavnog državnog odvjetnika Ivana Geševa. Nizozemska političarka in't Veld je na jednoj konferenciji za tisak u Sofiji posebice istaknula "neobične ovlasti" kojima raspolaže bugarski državni odvjetnik i njegovo odbijanje davanja odgovora na pitanja EU-delegacije na temu borbe protiv korupcije i istraživanja oko slučajeva prisluškivanja i policijskog nasilja tijekom prosvjeda 2020.

EU-političarka je na kraju od Europske komisije zatražila da razvoj događaja u Bugarskoj podvrgne "strogom monitoringu".

Prisluškivanje aktivista

Malta EU-Abgeordnete Sophie in't Veld

Sophie in't Veld

Oštra kritika na račun Bugarske dolazi u trenutku kada pripadnici prijelazne Bugarske vlade gotovo svakodnevno ističu optužbe povezane s događajima tijekom ljeta 2020. Prema jednom policijskom protokolu koji je "procurio" sredinom rujna, tijekom prosvjeda je preko 1.000 osoba, od čega oko 30 pripadnika protestnog pokreta, bilo prisluškivano.

Slične optužbe na račun bivših vlasti još od travnja ove godine izriče i aktualni ministar unutarnjih poslova Bojko Raškov. Optužbama se, u razgovoru za DW, pridružio i ministar kulture Velislav Minekov. On tvrdi kako vlasti nisu prisluškivale samo njega nego i sve njegove sugovornike među kojima je i nekoliko njemačkih novinara.

Ta prisluškivanja su pravno pokrivena Paragrafom 95 bugarskog kaznenog zakonika koji definira kazneno djelo prevrata, nasilnog preuzimanja vlasti i oružanog ustanka. Na temelju tog zakona, kako je potvrdio ministar Raškov, državno odvjetništvo na ljeto 2020. isposlovalo je dozvole za prisluškivanje sudionika prosvjeda.

Prisluškivanje novinara

No otkuda uopće dolazi optužba za prevrat i oružani ustanak. U srpnju 2020. državni odvjetnik Gešev je milijardera Vasilija Boškova, koji se obogatio igrama na sreću i koji je pobjegao u Dubai, optužio da stoji iza prosvjeda koji su se raširili cijelom zemljom. Boškov koji je pobjegao zbog poreznog duga, kako tvrdi odvjetništvo, financira izgrednike koji na rubu protesta izazivaju nasilje.

To je bilo opravdanje za prvu primjenu Paragrafa 95 u novijoj bugarskoj povijesti. Dakle pravno gledano se radilo o legalnoj, od strane suda dozvoljenoj, akciji prisluškivanja. To vrijedi i u slučaju ministra kulture Minekova. "Ja sam odvjetništvu službeno postavio upit o tome jesu li me prisluškivali. Na to su mi odgovorili kako me nisu ilegalno prisluškivali iz čega na kraju zaključujem da sam, kako smatra odvjetništvo, bio legalno prisluškivan i tijekom mojih razgovora s njemačkim novinarima i njemačkim veleposlanikom", kaže Minekov za DW.

Prosvjedi civilnog društva ili pokušaj prevrata?

Bulgarien Sofia Velislav Minekov bei Protesten gegen Regierung

Ministar Minekov tijekom prošlogodišnjih prosvjeda

Pritom Minekov, koji je bio među organizatorima prosvjeda,tvrdi da se radilo o legalnim, nenasilnim prosvjedima pripadnika civilnog društva pri kojima prevrat ili oružana pobuna uopće nisu bili mogući.Te tvrdnje nije moguće provjeriti no to ne bi bilo prvi put da su bugarske vlasti prisluškivale novinare tijekom obavljanja njihove dužnosti.

U lipnju je istraživačka platforma bird.bg objavila policijske dokumente prema kojima je nekoliko novinara, među kojima i voditeljica ureda agencije AFP u Sofiji, bilo prisluškivano tijekom razgovora sa sudionicima prosvjeda.

Tajnovitost umjesto rasvjetljavanja

Rasvjetljavanje slučajeva prisluškivanja usporavaju i političke borbe. Predsjednik parlamentarnog istražnog povjerenstva Nikolaj Hadžigenov govori o najvećoj akciji prisluškivanja u mlađoj bugarskoj povijesti. No do sada ovo povjerenstvo nije pronašlo načina kako prekinuti šutnju policije i državnog odvjetništva.

Razmjeri akcije prisluškivanja, imena pogođenih kao i sadržaji protokola prisluškivanja se i dalje drže podalje od očiju javnosti. No opetovano curenje škakljivih dokumenata u javnost budi sumnju da se radi o ciljanom političkom motivu.

U to pripada i jedna video snimka koja svjedoči o brutalnosti policije. Snimka koja je dospjela u javnost sredinom kolovoza pokazuje kako šestorica policajaca punih 18 minuta mlate jednu osobu koja se nalazi na tlu.

No u međuvremenu su policajci sa snimke udaljeni iz policije zbog "prekomjerne upotrebe sile" u jednom drugom slučaju. I tadašnji ministar unutarnjih poslova Mladen Marinov je smijenjen pet dana nakon slučaja premlaćivanja. Njegov nasljednik je pred istražnim povjerenstvom uvjeravao kako je u svezi s ovim slučajem pokušavao pokrenuti istragu. Svi ovi slučajevi su do sada ostali bez pravnih ili političkih posljedica.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu