Premijerka Bangladeša je protjerana, što sada slijedi?

Premijerka Bangladeša Sheikh Hasina podnijela je ostavku i pobjegla iz zemlje u ponedjeljak (5.8.), nakon višetjednih masovnih studentskih prosvjeda, a zatim i eskalacije nasilja koje je do sada odnijelo stotine života.

Time je naglo i dramatičnmo okončana njezina 15-godišnja vladavina Bangladešom. Nakon objavljivanja te vijesti, na ulicama glavnog grada Dhake, kao i u drugim većim gradovima, započelo je slavlje. Radosna gomila mahala je zastavama, a neki su i plesali na tenku na ulicama Dhake, da bi nakon toga stotine ljudi probile ulazna vrata Hasinine službene rezidencije.

„Vrijeme je da se zaustavi nasilje"

Načelnik glavnog stožera vojske Bangladeša, general Waker-Uz-Zaman, najavio je u svom televizijskom obraćanju da će vojska formirati privremenu vladu. Nije odmah bilo jasno hoće li je voditi on, a ni tko će se pridružiti toj privremenoj upravi. „Zemlja je jako propatila, ekonomija je pogođena, mnogo ljudi je ubijeno. Vrijeme je da se prekine nasilje“, poručio je Zaman, obučen u vojnu uniformu.

„Nadam se da će se poslije mog govora situacija popraviti“, rekao je. Zaman je dodao da je već razgovarao s glavnim oporbenim strankama i pripadnicima civilnog društva, ali ne i s Hasininom strankom Awami liga.

Prošlo je manje od sedam mjeseci otkako je Hasina u siječnju pobijedila na nacionalnim izborima i tako osigurala četvrti uzastopni mandat na vlasti, a peti ukupno. Glasanje je, međutim, bojkotirala većina oporbe. No tek su žestoki i nasilni prosvjedi u proteklih nekoliko tjedana, kao i nemogućnost snaga sigurnosti da ih kontroliraju i zaustave, doveli do kraja vladavine Sheikh Hasine.

Demonstracije su izbile još u lipnju, nakon što su studentske grupe zahtijevale ukidanje kontroverznog sustava kvota za zapošljavanje u državnoj službi. To je, međutim, preraslo u veliki ustanak protiv vlade. Nemiri su do sada, od sredine srpnja, odnijeli oko 300 života, javljaju lokalni mediji.

Kako će proteći prijenos vlasti?

Nejasno je hoće li tranzicija prema privremenoj administraciji koju vodi vojska proteći glatko. Neki od studenata koji su demonstrirali već su izjavili da neće prihvatiti nijednu vladu bez njihovog predstavnika. „Predstavnici studenata moraju biti dio privremene vlade. U suprotnom, mi to nećemo prihvatiti“, rekao je za DW Asif Mahmud, studentski vođa. On je također naglasio da oni ne samo da žele izraziti mišljenje o strukturi vlasti, već i o politici koju će ona voditi.

Kan Pana, pravnik i aktivist za ljudska prava, također je izrazio nezadovoljstvo najavom načelnika glavnog stožera. „Nismo čuli nikakve konkretne planove od načelnika vojske. Ono što je najavio samo je privremeno rješenje“, rekao je Pana za DW.

„Koliku podršku javnosti imaju ljudi s kojima je razgovarao u vezi s formiranjem prijelazne vlade? Mislim da ljudi to neće prihvatiti“, smatra on.

Međutim, u priopćenju odjela vojske za odnose s javnošću navodi se da će načelnik glavnog stožera uskoro izravno razgovarati s predstavnicima studenata i profesora koji prosvjeduju.

Koncept „privremene vlade“ za Bangladeš nije nov. Od 1990. do 2008. godine, tijekom općih izbora, izabrana vlada prepuštala je vlast privremenoj, tehničkoj vladi, koja je imala zadatak organizirati izbore na slobodan i pošten način. Taj sustav je ukinut 2011. Neki promatrači sada se zalažu za to da slična privremena uprava preuzme vlast do održavanja novih izbora.

Vojska „ne bi trebala voditi vladu"

U međuvremenu, skupina od 21 istaknute osobe, među kojima su i aktivisti za ljudska prava i pravnici, pozvala je privremenu upravu da poduzme mjere za otklanjanje uzroka masovnog nezadovoljstva, što je i dovelo do svrgavanja Sheikh Hasine.

U priopćenju su naveli da se nagomilani bijes javnosti zbog dugogodišnjih izbornih prijevara, široko rasprostranjene korupcije, lošeg upravljanja gospodarstvom i represije sada pretvorio u masovni pokret. „Vlast bi trebalo prenijeti na nacionalnu ili privremenu vladu ustavnim putem, pa i izmjenom ustava ako je potrebno, a sve nakon razgovora sa studentima koji prosvjeduju i s političkim strankama.“

Skupina je također naglasila da vojska ne bi trebala upravljati zemljom i da bi umjesto toga trebala predati vlast civilnoj, privremenoj vladi i vratiti se u kasarne.

Shahdin Malik je jedan od potpisnika tog pisma. U razgovoru za DW, on naglašava da „vojska treba zaštititi zemlju od vanjskih prijetnji i u ratu. Nije njezina uloga voditi zemlju“.