Prazna predizborna obećanja u Bosni i Hercegovini | Politika | DW | 03.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

izborna kampanja

Prazna predizborna obećanja u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini je počela predizborna kampanja za Opće izbore. Političkih aktera je više nego ikad ranije, a na spisku je preko tri milijuna glasača - od kojih većina živi u neprestanim kampanjama već 20 godina.

Izbori u BiH

Izbori u BiH: 20 godina ista priča

Selektori i kapiteni, zaštitnici nacije, borci za slobodu i građansko društvo te njeni protivnici: to je presjek sadržaja političkog aktivizma sudionika aktualne izborne kampanje koji će narednih mjesec dana pokušati uvjeriti građane Bosne i Hercegovine, da su baš oni ti kojima treba dati glas.

Poruke su uglavnom iste kao posljednjih 20 godina, od obrane nacionalnog identiteta kao prvog uvjeta opstanka jednog od tri konstitutivna naroda, pa do ukidanja iste te konstitutivnosti. No, teško da će one doprijeti do čak 3,3 milijuna građana, koliko ih na ovim izborima ima pravo glasa. Profesor iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da Bosnu i Hercegovinu karakterizira radiklani politički govor mržnje, koji neprestano proizvodi paranoju.

Ispiranje mozga

"Postoji matrica po kojoj se u svakom izbornom ciklusu ponavljaju iste stvari, od toga da će se raspasti država, preko prijetnje nestanom Republike Srpske, pa do obnove Herceg- Bosne, kao jedine zaštite Hrvata. U takvoj situaciji, građanin ne može racionalnim putem, niti prateći programe stranaka, niti vodeći računa o vlastitoj kvaliteti života, donositi odluke na izborima”, zaključuje Kazaz. On smatra to veoma opasnim stanjem, koje je postalo načinom života u BiH.

Predizborni plakat Željka Komšića

Željko Komšić: Trn u oku HDZ-a u Bosni i Hercegovini - i u Hrvatskoj

2. listopada bi trebao biti održan 14. izborni ciklus od prvih izbora 1996. godine. Izborni proces od tada je unaprijeđen, uglavnom intervencijama stranaca, posljednji put nemetanjem izmjena Izbornog zakona od strane visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koje su se odnosile samo na tehničke izmjene, tzv. paket transparentnosti izbora.

Poruke koje se već prvog dana mogu čiti  i pročitati, ne odnose se na fer i poštenu kampanju, jer stranke u suštini nemaju program, izuzev deklarativnog zalaganja za prosperitet i nerealna očekivanja. Podatak da je preko 80 posto obećanja iz proteklih izbora u BiH ostalo neispunjeno, dovoljno govori o ozbiljnosti stranačkih programa. Ono što se moglo vidjeti prvog dana kampanje ne ulijeva bilo kakvu nadu da će ovaj put građani dobiti drugačiju sliku.

“Zanimljivo je da se političari obraćaju samo svojim glasačima, idu na sigurnu loptu, bez pretjeranog ulaganja. To po definiciji ide na ruku samo stranakam koje su već na vlasti. Nitko ne riskira i ne odustaje od ustaljenih i dosadnih shema”, smatra novinar magazina Buka Elvir Padalović, navodeći da se u takvim uvjetima teško može doći do svijesti birača.

Armija sigurnih glasača

Većina analitičara slaže se da ni ovi izbori neće donijeti značajnu promjenu, upravo zbog svijesti građana. Profesor iz Banjaluke, Vlade Simović kaže da je ljudima lakše prihvatiti ono što im je već poznato, jer strahuju od velikih promjena. "Ne mislim da će biti nekih dramatičnih odstupanja u odnosu na prethodne izbore, što govori o tome da se građani nerijetko odlučuju za poznato”, kaže Simović.

S druge strane, treba uzeti u obzir da je aktualna vlast na svim nivoima u BiH stvorila vojsku članova i simpatizera, ili kroz zapošljavanja u javnim institucijama, ili kroz neko neki drugi vid osiguranja sigurnih glasova.

"Politizacija društva je dovela do toga da možda četvrtina biračkog tijela glasa otplaćujući određene usluge zapošljavanja po stranačkoj liniji. Četvrtina nije zainteresirana jer im se politika ogadila, upravo zbog ovog prvog. A četvrtina ozbiljno radi na tome da napusti ovu zemlju”, kaže Dario Jovanović iz koalicije Pod Lupom, nevladine organizacije koja prati izborne procese u BiH. Ta organizacije je prije kampanje utvrdila gotovo 700 nepravilnosti, koje se odnose na preuranjeni početak.

Nova normalnost

Normalnost u kampanji svela se na napade suprotnih političkih tabora i njihovo što prizemnije diskreditiranje. Direktne optužbe, bez predstavljanja svog programa, pa sve do botova na društvenim mrežama, okosnica su izborne kampanje koja će trajati narednih mjeseca dana. U zemlji u kojoj su izbori svake dvije godine, a politička situacija nepromijenjena zadnjih 20, građani su naviki na bombardiranje direktnim ili skrivenim porukama političkih subjekata, svakog dana.

Izbori u BiH

Nacionalni tonovi dominiraju

“Ma kakvi, odavde treba bježati što prije”; “Hoću, izaći ću na izbore, to je moja dužnost, zanima me šta će biti s mojom zemljom i savjetujem svima da izađu na izbore”; "Ne znam, na nekoliko prethodnih izbora nisamo izlazili. Vidjet ćemo. Ako vidimo da neko nudi nešto normalno”, odgovaraju građani na pitanje, da li će izaći na Opće izbore 2. listopada.

Na biračkim spiskovima prijavljeno je čak 3,3 milijuna glasača, iako prema svim procjenama, BiH nema stanovnika ni blizu tom broju. Ovjereno je 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija, a na glasačkom listiću će se naći 127 političkih subjekata. Građani BiH birat će članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, državni Parlament, predsjednika Republike Srpske, entitetske i kantonalne skupštine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu