Prava LGBTQ+ zajednice u Europi na nesigurnim nogama

Nakon deset godina na vrhu, Maltu je s prvog mjesta ILGA Europe godišnje evaluacije zvane Dugina karta potisnula Španjolska. Ljestvicu sastavlja Međunarodna lezbijska, gay, biseksualna, transrodna i interspolna udruga (ILGA), a uspoređuje zakone i politike koje utječu na LGBTQ+ osobe u 49 zemalja diljem Europe i Središnje Azije.

Katrin Hugendubel, zamjenica direktora ILGA Europea, rekla je za DW da napredovanje Španjolske pokazuje što je moguće postići kada vlade svjesno odluče promicati ravnopravnost umjesto da se od nje udaljavaju.

Zašto je Španjolska napredovala na europskim LGBTQ+ ljestvicama

Napredovanje Španjolske odraz je niza mjera poduzetih pod ljevičarskom vladom premijera Pedra Sancheza. Među njima su novi zakoni o ravnopravnosti, nacionalni akcijski planovi, neovisno tijelo za jednako postupanje te depato­logizacija transrodnih identiteta u zdravstvenom sustavu.

Prema Hugendubel, ovaj napredak posebno je značajan jer se ostvario usprkos pritiscima krajnje desnice i konzervativnih snaga. Španjolska vlada, kaže, nastavila je braniti svoje reforme od pokušaja da se ukinu.

Španjolsku na ljestvici slijede Malta, Island, Belgija i Danska. ILGA Europeova karta pokazuje da te zemlje imaju snažnu pravnu zaštitu LGBTQ+ osoba. Napretka je bilo i niže na ljestvici. Češka i Švedska, primjerice, olakšale su postupak pravne promjene spola.

Ukidanje prava LGBTQ+ zajednice u pojedinim europskim zemljama

Od zemalja jugoistoka Europe najbolje su plasirane Slovenija (17. mjesto), Crna Gora (18.) i Hrvatska (19.). One se nalaze u tzv. "zelenom sektoru". U "narančastom sektoru" su: Bosna i Hercegovina(27. mjesto), Kosovo (28.) i Srbija (29.).

Na začelju ljestvice nalaze se Armenija, Bjelorusija, Turska, Azerbajdžan i Rusija. Rumunjska ostaje najniže rangirana zemlja EU-a, na 42. od 49 mjesta.

Zemlje na začelju slabo kotiraju iz različitih razloga. Turska i dalje zabranjuje Povorke ponosa i koristi kazneni zakon za pritisak na queer aktiviste. Bjelorusija je usvojila zakon o anti-LGBTQ+ propagandi sličan ruskom. Slovačka je transrodnim osobama onemogućila pravnu promjenu spola.

Hugendubel je za DW rekla da se anti-trans narativi lako šire jer je opće znanje o toj temi i dalje nisko, a strah se može koristiti za širenje mržnje. 

Remy Bonny, čelnik udruge Forbidden Colours sa sjedištem u Bruxellesu, koja se zalaže za prava LGBTQ+ zajednice, oprezniji je u pogledu pozitivnih pomaka na ljestvici. „Posljednjih godina dolazi do vraćanja unatrag kada su u pitanju prava LGBTQ+ zajednice posvuda u Europi", rekao je za DW.

Stranke krajnje desnice kao prijetnja

Bonny upozorava da čak i zemlje koje bilježe napredak ostaju ranjive. Ukazuje na Španjolsku, gdje su stranka krajnje desnice Vox i konzervativna Narodna stranka ojačale u posljednjih nekoliko godina, dok Sanchezova vlada ostaje politički krhka. Ako te stranke dođu na vlast, Bonny smatra da bi mogle pokušati ukinuti ključne zaštite prava LGBTQ+ zajednice. A Španjolska je samo jedan primjer jer su u mnogim zemljama diljem Europe stranke krajnje desnice u usponu.

On smatra da prijetnja ne dolazi samo iznutra, kada je Europa u pitanju. Kaže da se politička klima promijenila otkako se Trumpova administracija vratila na vlast, posebno nakon ukidanja programa USAID-a koji su financirali rad na pravima LGBTQ+ zajednice u dijelovima Istočne Europe. Anti-LGBTQ+ narativi, tvrdi, sve više dobivaju potporu državnih aktera.

Hugendubel također naglašava da Dugina karta ima svoja ograničenja. Mjeri zakone i politike, a ne svakodnevnu stvarnost LGBTQ+ osoba. Unatoč prvom mjestu, španjolske LGBTQ+ organizacije izvješćuju da su napadi na queer osobe u toj zemlji porasli za 15 posto od 2024., potaknuti ozračjem govora mržnje koji potiče nasilje nad ranjivim skupinama. I Hugendubel i Bonny vide jasnu vezu između prava manjina i zdravlja europskih liberalnih demokracija.

Manjinske skupine kao prve na udaru

Bonny ukazuje na Mađarsku pod Viktorom Orbánom kao primjer. Tvrdi da su LGBTQ+ osobe korištene kao žrtveni janjci dok je vlada istodobno ograničavala slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i neovisnost demokratskih institucija.

„Počnu s jednom manjinskom skupinom, a onda oduzmu prava svima", kaže.

Bonny želi da Europska komisija poduzme odlučnije mjere kada države članice ignoriraju sudske presude ili ukidaju zaštite prava LGBTQ+ zajednice. Tvrdi da tijelo ima mehanizme za pokretanje postupaka zbog povrede prava, ali često oklijeva jer je pitanje postalo previše politički osjetljivo.

Kaže i da se pomak udesno u Europskom parlamentu osjeća i u Bruxellesu. Prema Bonnyu, progresivne stranke trebale bi biti spremnije suprotstaviti se Europskoj pučkoj stranci ako surađuje s krajnjom desnicom ili blokira djelovanje u pitanjima prava LGBTQ+ zajednice.

Test za liberalne demokracije

Hugendubel postavlja pitanje hoće li zemlje koje još nisu odabrale jasan smjer popustiti pred pritiskom krajnje desnice. Među zemljama u kojima je budući napredak neizvjestan spominje i Njemačku.

Za oba analitičara, ulozi nadilaze samu ljestvicu. Pitanje je jesu li vlade spremne štititi prava manjina ne samo na papiru, nego i u svakodnevnom životu. Za njih je to jedan od najjasnijih testova onoga što liberalna demokracija treba zastupati.