Pranje novca u Njemačkoj u velikom stilu

Postoji mnogo razloga za putovanje u Njemačku. No kriminalcima je samo jedan bitan: mogućnost podizanja velikih gotovinskih iznosa, a da ne djeluju posebno sumnjivi. Tako je bilo i s Mauriziom Rullom. U razdoblju od oko tri i pol godine talijanskom poduzetniku i njegovim suučesnicima dvije su banke u Münchenu isplatile oko 70 milijuna eura. Navodno je samo u jednom danu podignuto 900.000 eura.

Istražitelji državnog odvjetništva u Milanu pretpostavljaju da je najveći dio novca potjecao iz ilegalnih aktivnosti. Sredinom veljače u Italiji i Njemačkoj uhićeni su Rullo i 13 osumnjičenih suučesnika u slučaju „Black Steel". Ured državnog odvjetništva u talijanskoj regiji Kalabriji i ured državnog odvjetnika u Münchenu također su bili uključeni u istragu, zajedno s talijanskim karabinjerima i njemačkim Uredom savezne kriminalističke policije (BKA).

Glavna optužba: Rullo je bio šef kriminalne skupine koja je trgovala starim željezom. Zarađeni novac je navodno prao preko složene strukture poduzeća u Njemačkoj i Mađarskoj. Rullo u međuvremenu surađuje s pravosuđem i djelomično je potvrdio navode. Novinarski timovi njemačke emisije „Report München", javnog servisa MDR, studija javnog servisa ARD u Rimu i lista Frankfurter Allgemeine Zeitung rekonstruirali su Rullov slučaj. On pokazuje kako kriminalci iskorištavaju nepostojanje gornjeg limita za isplatu gotovine u Njemačkoj.

Prodaja jeftinog otpada po visokim cijenama

55-godišnji Rullo potječe iz gradića Locri u Kalabriji i poslovni je čovjek. Tokom godina karijeru je gradio u dva sektora: nekretnine i metalni otpad. U posljednjem su se očito odvijale njegove kriminalne aktivnosti. Ovako je navodno funkcionirao njegov sustav: on je očito godinama na crno kupovao tone željeznog otpada, uključujući i ono s odlagališta te ga prodavao ljevaonicama preko tvrtke u Milanu. Koristeći krivotvorene papire, očito je to staro željezo deklarirao kao ispravno reciklirano. On je tako navodno jeftino kupovao staro željezo i zatim ga skupo preprodavao kao reciklirani materijal.

Budući da je Rullo preko svoje tvrtke legalnim kanalima službeno preprodavao otpad, morao je prikriti njegovo ilegalno podrijetlo. U tu svrhu je navodno uspostavio složenu strukturu poduzeća u Njemačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj. Ključna tvrtka bila je smještena u Münchenu, u samom središtu grada. Istražitelji je klasificiraju kao čistu fiktivnu firmu. Na pitanje novinara Rullov odvjetnik je rekao da njegov klijent nije sam uspostavio mrežu firmi.

Milijunski transferi na račune u Münchenu

Kako bi otkupio staro željezo na crnom tržištu Rullo je trebao puno gotovog novca. Ali u Italiji postoji gotovinski limit od 5.000 eura. To znači da u banci možete podići gotovine koliko god želite, ali su gotovinska plaćanja ograničena na 5.000 eura, što znači da je podizanje velikih iznosa sumnjivo. A ako netko podigne više od 10.000 eura banka je dužna o tome obavijestiti kontrolna tijela.

Kako bi došao do gotovine Rullo je iskoristio svoju tvrtku u Münchenu. Sve se odvijalo ovako: tvrtka je izdavala lažne fakture za prodaju starog otpada koja se nikada nije dogodila. Između 2016. i 2021. Rullova milanska tvrtka navodno je prebacila više od 80 milijuna eura na tri računa njegove tvrtke u Münchenu. Navodno su Rullo i njegovi suučesnici između 2016. i 2019. godine podigli oko 70 milijuna eura u gotovini s dva od tih računa u različitim bankama u Münchenu.

Trag novca se gubi

Jedan od optuženih je, prema navodima jednog od istražitelja uključenih u postupak, rekao da je ta kriminalna skupina izabrala Njemačku zbog nepostojanja gornje granice za gotovinu. Prema informacijama novinara banke su dosta dugo dozvoljavale podizanje gotovine prije nego što su podnijele prijavu zbog sumnje u pranje novca. Nije jasno što se dalje dogodilo s tim novcem. Istražitelji su očito utvrdili da je nekoliko puta dopremljen u Sterzing u Južnom Tirolu. Tu se novcu gubi trag. Prema riječima njegovog odvjetnika, Rullo je istražiteljima rekao da je novac korišten za daljnju kupnju starog željeza na crnom tržištu.

Istragu o Rullu u Italiji su proveli karabinjeri u akciji nazvanoj "Black Steel". Kad su saznali za Rullovu tvrtku u Münchenu, kontaktirali su tamošnje državno odvjetništvo - i saznali da ono već vodi vlastiti postupak protiv Rulla skupa s BKA.

U Münchenu su istrage počele u sklopu analize podataka iz tzv. Rajskih papira. Istražitelji su naišli na dvije sumnjive tvrtke na Malti. Jedan od vlasnika imao je tvrtke i u Münchenu, a u Italiji je bio osumnjičen za veze s kalabrijskom mafijom 'Ndrangheta. Kad su istražitelji analizirali račune jedne od bavarskih tvrtki, otkrili su trag koji vodi do Rulla.

Mreža poduzeća i u Mađarskoj

Talijanski istražitelji trenutno ispituju je li mafijaški novac Rullu mogao dolaziti preko vlasnika tvrtki na Malti. Na pitanje o tome, Rullov odvjetnik je rekao kako je njegov klijent izričito rekao da se trag kompletnog novca koji je pritjecao na račune može pratiti. Isključio je mogućnost da je netko preko njega mogao oprati novac nejasnog podrijetla.

No, to nije jedini trag u slučaju "Black Steel" koji vodi do kalabrijske mafije 'Ndrangheta. Kako bi došao do svog gotovog novca, Rullo je navodno osnovao mrežu tvrtki u Mađarskoj. Tvrtke su registrirane u uredu odvjetnika protiv kojeg je početkom siječnja kalabrijsko državno odvjetništvo u Catanzaru izdalo nalog za uhićenje.

Potreban je gornji limit za gotovinska plaćanja

Slučaj Rullo mogao bi dati novi poticaj raspravi o ograničenju podizanja gotovine u Njemačkoj. U jesen se ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) izjasnila za ograničenje od 10.000 eura za gotovinske transakcije. Tome se protivi koalicijski partner FDP.

Florian Toncar, državni tajnik u Ministarstvu financija, ne vidi razloga za uvođenje gornje granice za posjedovanje gotovine. Prema njegovom mišljenju, dovoljan je sadašnji sustav koji banke obvezuje na prijavu ​​sumnjivih transakcija. S druge strane, kritike dolaze od stručnjaka poput Floriana Köblera, predsjednika Njemačkog poreznog sindikata DSTG. On polazi od toga da Njemačka u europskoj usporedbi slovi kao raj za pranje novca i zbog toga poziva na uvođenje gornje granice za gotovinska plaćanja od 1.000 eura. "Sada se i na ovom primjeru može vidjeti da je Njemačka uvijek iznova glavno poprište organiziranog kriminala, barem što se tiče bankarstva i gotovine", kaže on.

zi/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu