„Prakse sjećanja na genocid u Srebrenici“ | Politika | DW | 01.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

BiH

„Prakse sjećanja na genocid u Srebrenici“

U Srebrenici je održan trening za mlade aktiviste pod nazivom „Prakse sjećanja na genocid u Srebrenici“. Cilj je upoznati mlade s genocidom u Srebrenici i omogućiti im da svoje spoznaje prenesu i u sredinu gdje žive.

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) je regionalna mreža nevladinih organizacija, utemeljena 2003. godine, i koja djeluje u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Grupa od 20 mladih iz svih krajeva Srbije tri dana (27.9.-30.9.) je u Srebrenici stjecala nova znanja i družila se s vršnjacima svih nacija

Programska koordinatorica Fiona Jelići je više puta bila u Srebrenici i kaže da ovdje već ima prijatelje s kojima ode na kavu i porciju razgovora. Srebrenicu osjeća kao svoj grad.

„Svaki put kada dođem nešto je novo, drugačije. Prvi puta kada sam došla bilo je bolno, bilo je teško, bila sam zabrinuta za sudionike koje sam dovela, kako će to sve psihički podnijeti jer uglavnom su to sve mladi ljudi. Nakon povratka s tog prvoga puta tri dana sam imala temperaturu."

Skupina koju je ovaj put dovela je jako šarolika, starosne dobi od 18 do 30 godina. Među njima su srednjoškolci, studenti, raznih zanimanja. Zajedničko im je to da su svi prvi put u Srebrenici i da su do dolaska jako malo znali o tome što se u Srebrenici dogodilo.

Pogledajte video 02:41

Mladi trebaju razgovarati o Srebrenici

Svi su dobrodošli

„Na početku svakog seminara pitam ih smatraju li da se u Srebrenici dogodio genocid ili ne. To nije preduvjet za sudjelovanje, dobrodošli su i oni koji misle da se dogodio i oni koji misle da se nije dogodio. Jednostavno mi je važno znati da je grupa mješovita i važno mi je da im pružim sve činjenice koje su nam ovdje dostupne. Da imaju priliku čuti i diskutirati s vršnjacima i vršnjakinjama koji možda ne misle kao oni. Važno mi je da znaju da je naš seminar, naše okruženje sigurno mjesto za svako mišljenje i svaku diskusiju sve dok to, naravno ne ugrožava druge", kaže Fiona.

Svaka skupina ima tri dana intenzivnog programa. Temi genocida prilaze s nekoliko aspekata. U Beogradu dobiju činjenično predavanje pravnika Dušana Jovanovića kao neki pravni okvir genocida ili kako to oni interno zovu „od ideje do realizacija genocida u Srebrenici".

Po dolasku u Srebrenicu stručni vodiči s njima prolaze kroz memorijalni centar. Sudionici seminara imaju priliku razgovarati i s vršnjacima ili vršnjakinjama o njihovim sjećanjima na ratne godine i genocid. Taj dio seminara u kojem sudionici slušaju osobe koje su to preživjele, doživjele, nekog izgubile, Fiona Jelići smatra najvažnijim:

„Osim što ta osoba možda malo svoje boli podijeli sa svima nama, pa joj možda bude malo lakše, malo njenog bremena da i mi ponesemo. Mladi možda tada shvate da to nije samo jedan broj, nego je to netko tko je bio brat, otac, sin, stric, ujak... Gubitak te osobe nije ispraznio samo jedno mjesto već gomilu mjesta u srcima njegovih najmilijih jer te obitelji su ostale nakon njega, i žive s tim. Mislim da prvo to trebaju shvatiti i prvo što treba učiti naše mlade je to suosjećanje jer to se zaboravlja, ne uči u školama."

Mladi su šokirani

Divna Prusac

Divna Prusac

Divna Prusac dolazi u ime suorganizatora Nezavisnog društva novinara Vojvodine. „Namjera ovog projekta je da na neki način otvori vidike mladim ljudima s aktivističke ali i novinarske strane o događajima koji su prethodili ili se dogodili u tijeku genocida u Srebrenici i samim tim donijeli svoje posljedice. Time želimo mladim ljudima pokazati na koji način treba prići ovako strašnim temama jer nemaju prilike često o tome čuti u Srbiji."

Na pitanje kako su reagirali mladi aktivisti na ono što su vidjeli i čuli tijekom seminara Divna kaže: „Mislim da su šokirani i potreseni onim što su saznali ali isto tako mislim da su došli i do ideja kako u svom polju djelovanja i svom okruženju mogu utjecati da se slike svega onog što se dogodilo u Srebrenici, na neki način u srpskoj zajednici promijene i isprave kako bi odgovarale činjenicama."

Andrea Leskur je mlada sudionica koja iz Valjeva prvi put dolazi u Srebrenicu. Tu je čula dosta toga što nije lako dostupno u Srbiji jer sve medije s nacionalnom frekvencijom kontrolira vlast i ona s ovim što je čula i vidjela želi upoznati i svoje vršnjake: „Želim kontrirati mladima koji negiraju genocid jer se ne informiraju, ne razmišljaju, ne čitaju, jer možda vjeruju samo svojoj obiteljskoj povijesti koja se prenosi s koljena na koljeno. Susrela sam se s jedne strane s bijesom zbog tih ljudi koji poriču genocid."

Adem Tutić je iz Novog Pazara, student Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu i dugogodišnji je aktivista Inicijative mladih za ljudska prava. On kaže da se ovoj temi zapravo jako malo zna u Srbiji. Postoji doduše mnogo izvora iz kojih se sve može saznati, ali problem je u tome što je želja i radoznalost kod mladih, da saznaju više, na jako niskoj razini, kaže Adem.

Ne preuzimati grijehe očeva

Jedini sudionik na ovom trening-seminaru iz Bosne i Hercegovine je Alem Bajramović iz Goražda koji kaže da nije prvi put u Srebrenici i da svaki dolazak u Memorijalni centar u njemu izaziva različite emocije, druge spoznaje i shvaćanja. „Jedini cilj nas mladih i cilj koji bi trebao biti i cilj našim političarima u svim državama regije je da žrtva bude žrtva, da nađe svoj mir i da nađe svoje poštovanje."

Naš kolega Dinko Gruhonjić iz Novog Sada ovdje je u ulozi predavača. „Mladima govorim o tim našim kompleksnim čvorovima koje nikako ne razrješavamo zato što političke elite, ne samo što ne žele to riješiti, već žele da naprave još veći „Gordijev čvor“ jer je upravo to recept po kojem oni ostaju na vlasti trideset i kusur godina. Tako su proizveli generacije novih, mladih ljudi koji od svoje najranije mladosti bivaju učeni da mrze", smatra Gruhonjić.

On pokušava mladim ljudima objasniti da se sve ovo događalo i u drugim krajevima svijeta, da ne padaju u zamku fatalizma, da nikad ne povjeruju da su prokleti svojim rođenjem na Balkanu i da ne preuzimaju grijehe svojih očeva ili djedova već da skupe hrabrosti i pitaju ih što su radili od '91 do '99-te.

Trening u Srebrenici

Trening u Srebrenici

Fionu Jelići za kraj pitamo ima li YIHR problema u Srbiji zbog svega ovog što radi? „Problem organizacija civilnog sektora nije samo u Srbiji već posvuda u regiji, pogotovu onih koje se bave ovim temama. Neugodnosti ima, ali smo naviknuti na to i ne mislim da nas to ometa sve dok ima onih koji se bune protiv toga što radimo, to znači da treba da radimo i dalje, da još imamo posla", kazala je na kraju Fiona Jelići.

Trening za mlade „Prakse sjećanja na genocid u Srebrenici“ (27.9.-30.9.) je organizirala Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije, njemačka nevladina organizacija Forum Ziviler Friedensdienst – Beograd i Nezavisno društvo novinara Vojvodine uz podršku Memorijalnog centra Srebrenica.

Preporuka uredništva