Poziv u pomoć iz odjela hitne pomoć

Pandemija još traje, a privatne klinike izgleda pokušavaju provesti programe štednje. Prema pisanju tjednika Die Zeit u svibnju je Helios, jedna od vodećih njemačkih medicinskih kompanija s 86 klinika, planirao smanjiti broj zaposlenih.

Kao odgovor na tu vijest kršćansko-demokratski političar (CDU) Dennis Radtke je objavio otvoreno pismo: "S mog stanovišta to je skandal da su javna sredstva u visini od deset milijardi eura dodijeljena bolnicama, a sada se provodi smanjenje broja liječnika”.

Radtke se ovim osvrnuo na državnu pomoć koju su dobile bolnice tijekom pandemije. Navodno bi trebalo doći do otpuštanja iako “dotične klinike ostvaruju značajne pozitivne financijske rezultate”.

Diskusija na društvenim mrežama

Na Twitteru se rasplamsala diskusija o otpuštanjima i prestrukturiranju. Prema podacima koje su ostavili sudionici diskusije tu se može naslutiti da i Asklepios, drugi veliki njemački lanac klinika, također planira mjere štednje. Ali svi sudionici rasprave su htjeli da ostati anonimni, jer strahuju od pravnih posljedica – s obzirom na to da njemačka Vlada još nije u njemački pravosudni sustav preuzela direktivu Europske unije o zaštiti zviždača.

Koncern Fresenius, kome pripada lanac klinika Helios i koji je uvršten na njemačko tržište dionica, reagira na pitanje sastavljeno na temelju podataka iz komunikacije na Twitteru priopćenjem: "Iz poruka se, na žalost, ne može razaznati o kojoj problematici je ovdje riječ. Možemo samo reći da mi naše hitne odjele svakako održavamo u skladu s našim medicinskim zadatkom i da njima dodjeljujemo adekvatan broj kadrova”.

Izvejštaji čovjeka iz sustava

Janosch Dahmen, stručnjak Zelenih za zdravstvo kaže da je razgovarao s liječnicima i da može potvrdi sadržaj nekih priloga u diskusiji na društvenim mrežama.

Dahmen je i sam liječnik i radio je do studenog 2020. u hitnoj pomoći. Tek tada je postao zastupnik u Bundestagu. On objašnjava kako postoje dvije oblasti kod troškova osoblja u kojima se štedi. Na prvom mjestu, kaže on, uveden je minimalan broj osoblja za njegu. A plaće se podmiruju iz posebnog budžeta. "Zato se više ne može štedjeti u oblasti njege”, objašnjava Dahmen i dodaje da se već sada traže drugi načini kako doći do profita nakon pandemije.

A osoblje za njegu dobiva zadatke koje su ranije obavljali drugi, recimo kuriri. A sve te druge zaposlene otpuštaju. Dahmen se pribojava da bi ovaj način stjecanja "ekonomske prednosti” mogle preuzeti druge klinike. "Kao rezultat nemamo bolju zdravstvenu njegu nego preopterećene i frustrirane njegovatelje, nezaposlene ljude iz drugih uslužnih oblasti, a sve to da bi profit koncerna bio na željenoj visini”.

Manje specijalista na stanicama hitne pomoći

Dahmen kaže da ni liječnici nisu pošteđeni mjera štednje: "Privatni koncerni su zacrtali cilj da u narednih nekoliko godina smanje broj liječnika za 10 do 20 posto”.

Dahmen opisuje što to znači za hitnu medicinsku pomoć na tim klinikama: „Tamo više nema specijalista kao što je kirurg, nego samo dežurni liječnici, koji se brinu o svemu i to ne samo u hitnoj pomoći nego i u svim drugim odjelima”. On dodaje da su ovim mjerama pogođene uglavnom srednje i manje klinike.

Zapravo, zakon je još 2018. odredio model za stanice hitne pomoći ali on nije do kraja uveden s obzirom na to da nije precizirano i primijenjeno financiranje modela.

Neostvarena reforma

Dahmen smatra da je velika potreba za reformiranjem ovog medicinskog sektora u Njemačkoj: „Upravo je pandemija još jednom pokazala koliko su veliki deficiti u hitnoj medicinskoj pomoći”. Vlada nije provela reformu koja je već u obliku nacrta zakona bila na stolu. Dahmen kaže da se time izgubilo dragocjeno vrijeme.

„Na kraju krajeva, nama su u hitnoj medicini potrebni posebni budžeti i jasan broj zaposlenih za sve medicinske profesije. Ne plaćamo ni policiju ni vatrogasce po tome koliko su pljačkaša uhvatili ili požara ugasili”. On dodaje da se više ničim ne može opravdati da u Njemačkoj, za razliku od mnogih drugih europskih zemalja i SAD-a, ne postoji stručno obrazovanje za liječnike hitne pomoći.

Novi pokušaj poslije izbora?

Zeleni prema ispitivanjima javnog mnijenja trenutno imaju dobre izglede za sudjelovanjem u budućoj saveznoj vladi, možda s liberalima (FDP). Izgleda da već sada postoje dodirne točke u zdravstvenoj oblasti između ove dvije stranke koje se inače ne slažu u puno točaka.

Uoči parlamentarne ljetne pauze oba zastupnička kluba su poduzela posljednji pokušaj da postignu promjene u hitnoj medicini. Međutim, njihove inicijative su većinski odbijene u odboru za zdravstvo. Za to vrijeme neke klinike očito preispituju nove načine štednje.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android