1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Slowakei l Treffen der Präsidenten der Visegrad-Gruppe in Bratislava
Predsjednici članica 11.10.2022. u Bratislavi: Andrzej Duda (Poljska), Zuzana Caputova (Slovačka), Milos Zeman (Češka) i Katalin Novak (Mađarska)Foto: Vaclav Salek/CTK/dpa/picture-alliance

Povratak Višegradske skupine?

Luboš Palata
27. listopada 2022

Razlike u mišljenjima oko politike prema Rusiji unijele su razdor među članice Višegradske skupine. Ali Slovačka sada želi oživjeti taj srednjoeuropski savez. Kakve su šanse?

https://p.dw.com/p/4IgzZ

Vraća li se Višegradska skupina (V4) na međunarodnu političku scenu? Taj labavi savez koji čine četiri srednjoeuropske zemlje, redovito se sastajao od svog osnivanja 1991. godine. Nakon višemjesečnog prekida, krajem rujna su se ponovo sastali ministri obrane Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske. Početkom listopada, na samitu u Bratislavi u Slovačkoj, okupili su se i predsjednici skupine V4.

Ipak, ostaje upitno hoće li četiri članice uspjeti oživjeti nekadašnju blisku suradnju. U 2016. godini ih je povezalo zajedničko odbacivanje europske migrantske i azilantske politike. No nakon toga je značaj Višegradske skupine zbog sve većih razlika u mišljenjima doveden u pitanje.

Ruska agresija paralizirala Višegradsku skupinu

Do sada najveću krizu u Višegradskoj skupini izazvala je Mađarska u ožujku 2022. godine, kada je odbila pružiti nedvosmislenu podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije. Vlada u Budimpešti nije prekidala kontakt s Moskvom i zabranila je transport zapadnog oružja, namijenjenog Ukrajini, preko mađarskog teritorija. „To nije naš rat", izjavio je u srpnjupremijer Viktor Orban na kongresu predstavnika mađarske manjine u rumunjskom ljetovalištu Baile Tusnad. Ukrajina nikada ne bi mogla pobijediti u ratu protiv Rusije, rekao je tom prilikom Orban i dodao da su sankcije EU-a protiv Moskve „pucanje u vlastitu nogu".

Viktor Orbán
Nesuglasice u Višegradskoj skupini zbog mađarskog premijera Viktora OrbanaFoto: Beata Zawrzel/NurPhoto/picture alliance

S druge strane, ostale tri zemlje Višegradske skupine pružile su veliku vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini. Poljska i Češka su prve članice NATO-a koje su vladi u Kijevu osigurale tenkove i tešku vojnu opremu, a Slovačka je čak isporučila i sustav protuzračne obrane S-300. Gledano prema broju stanovnika, Poljska i Češka su primile najviše ukrajinskih ratnih izbjeglica, dok je Mađarska i u tome bila vrlo suzdržana. Nakon uvjerljive pobjede Orbanove stranke Fidesz na parlamentarnim izborima u travnju 2022. godine, mnogi politički analitičari su predvidjeli kraj V4. „Rezultat mađarskih izbora znači faktički kraj Višegradske skupine ili njezino dugoročno gašenje“, komentirao je za češki radio politolog Josef Mlejnek s Karlovog sveučilišta u Pragu.

Novi početak u Bratislavi

No Slovačka, koja do srpnja 2023. godine predsjeda Višegradskom skupinom, odlučna je u namjeri da ju ponovo aktivira. „Višegrad jest i ostat će. Nećemo ga raspuštati“, kazao je za DW slovački ministar unutarnjih poslova Rastislav Kacer i dodao: „Mi kažemo: pustite nas da radimo na stvarima oko kojih se možemo složiti. Ne treba koristiti V4 za pitanja oko kojih se ne slažemo." Besmisleno je, kao i prethodnih godina pred samite EU-a, razmatrati pitanja oko kojih među višegradskim zemljama nema konsenzusa, smatra Kacer. On je najavio da će Slovačka uskoro sazvati samit šefova vlada V4, kao i sastanak ministara vanjskih poslova.

Samit predsjednika zemalja Višegradske skupine 11. listopada u Bratislavi bio je dobra prilika da se „još jednom zbroji što nas spaja, a u čemu imamo različite stavove“, rekla je predsjednica Slovačke Zuzana Caputova. „Imamo bogatu suradnju na području gospodarstva i kulture. Drago mi je što, čak i kada se ne slažemo, imamo otvoren dijalog, koji je iskren i u kojem se možemo razumjeti."

Slowakei l Treffen der Präsidenten der Visegrad-Gruppe in Bratislava
Samit predsjednika članica - prvi korak prema ponovnom oživljavanju Višegradske skupineFoto: Vaclav Salek/CTK/dpa/picture-alliance

Njezina mađarska kolegica Katalin Novak dodaje: „Slažemo se oko osnovnih stvari. Osuđujemo napad na suverenu državu, osuđujemo aneksiju i osuđujemo napade na civile. To su neprihvatljivi koraci, kao i prijetnja nuklearnim sukobom." Ona je također istaknula da, iako Mađarska ima rezerve prema antiruskim gospodarskim sankcijama, ipak podržave sve pakete sankcija EU-a protiv Ruske Federacije. “I to ćemo činiti i dalje”, obećala je mađarska predsjednica.

Velike suprotnosti ostaju

No većina analitičara i diplomata u višegradskim zemljama se slaže da V4 danas ima malo zajedničkih interesa i da je malo vjerojatan povratak bliskoj suradnji iz ranijih godina. „Poljska i Mađarska su imale rezerve kada je donijet prvi energetski paket EU-a, a Poljska i Mađarska u odnosu na drugi paket", rekao je za DW jedan visoki srednjoeuropski diplomat u Bruxellesu.

Vít Dostál
Vit DostalFoto: AMO

Vit Dostal iz češkog Udruženja za međunarodne poslove, sastanak na vrhu Višegradske skupine ne vidi kao korak prema njezinom oživljavanju. „To nije prekretnica", naglasio je Dostal u intervjuu za DW. On kaže da sastanak predsjednika država članica nije posebno relevantan, ali bi sastanak premijera, koji je planiran za iduće tjedne, mogao biti odlučujući. „Do tada je prerano govoriti o novom početku“, naglašava Dostal.

Detoksikacija Višegrada

Nepoštovanje vladavine prava i slobode medija u Mađarskoj i Poljskoj je uvijek iznova izazivalo sporove u Višegradskoj skupini. Češka i Slovačka s tim u vezi ne žele stati na stranu Varšave i Budimpešte i pridružiti im se kako bi se formirala platforma otpora Bruxellesu.

„Želimo detoksikaciju Višegrada“, rekao je za DW slovački ministar vanjskih poslova Kacer. V4 ne treba postati instrument koji dijeli Europu, već treba doprinijeti europskom jedinstvu, istaknuo je on i dodao: „Želimo tražiti rješenja koja će Europu učiniti jačom.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme