Poticanje stanogradnje

U Hrvatskoj je oko 317 tisuća nezaposlenih, odnosno 50 tisuća ljudi ostalo je bez posla u proteklih pola godine. Među njima je i dobar dio onih koji su dosad radili u građevinarstvu. Kako bi zaustavila daljnja otpuštanja u tom sektoru, ali i potaknula prodaju stanova, Vlada je predložila zakon prema kojemu bi država kupnju prvog stana ili prodaju manjeg, a kupnju većeg stana, poticala sa 100 do 300 eura po četvornom metru. Poticaj bi ovisio o cijeni stana, a najdulji rok otplate kredita bio bi do 30 godina i uz maksimalan poček otplate od 20 godina. No, cijena stanova ne bi smjela prelaziti 1600 eura po kvadratu.

I HNS se uključio u traženje modela za prodaju 10 tisuća stanova, koliko ih je na tržištu. Jer, kako je kazao predsjednik HNS-a Radimir Čačić, primorani su „kad je klima ovako loša i kad, objektivno, je Vlada potpuno izgubljena.“ Prema njihovom prijedlogu Agencija za promet nekretnina kupovala bi stanove od investitora, a građani bi ih otkupljivali uz obročnu otplatu pod povoljnijim uvjetima plaćanja od bankovnih komercijalnih kredita. Najviša cijena bila bi 1665 eura.

Višak stanova

Cijena stambenog kvadrata u Hrvatskoj je preskupa, tvrde analitičari. Kreće se, u prosjeku, od 1500 pa do četiri tisuće eura u najelitnijim dijelovima Zagreba ili na pojedinim lokacijama uz more. Ima ih, dakako, i daleko skupljih, primjerice govori se kako će stanovi, što ih gradi Tomo Horvatinčić na zagrebačkom Cvjetnom trgu koštati i po 10 tisuća eura za kvadrat. No i prosječne cijene prosječnih stanova sve većem broju hrvatskih građana postaju nedostupni. Iako ih je oko 10 tisuća neprodano, cijene ne padaju. Čak štoviše, najavljeni državni poticaji kao da su zaledili postojeće cijene, a strahuje se da će Vladine mjere više ići na ruku bankama i graditeljima nego građanima.

HNS smatra kako njihov prijedlog jamči da se oslobodi oko 8 milijardi kuna, koliko je sada zamrznuto u oko 10 tisuća novih, neprodanih stanova na tržištu. Država bi, tvrdi potpredsjednica HNS-a Vesna Pusić, na taj način zaradila 1,2 milijardi kuna od PDV-a na prodane stanove, banke ne bi imale nikakav rizika jer za stanove jamči Agencija za promet nekretnina, a najviša cijena stana bila bi povoljnija od bilo kojih komercijalnih kredita. Jer, ističe Pusić, njihov model prepoznaje ključni problem - da bi se smanjila kamata, a time i cijena stana, treba smanjiti rizik za banke.

Autor: Gordana Simonović

Odg.ured: Željka Telišman