Postoji li novi lijek za stare probleme Srbije i Kosova? | Politika | DW | 28.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Postoji li novi lijek za stare probleme Srbije i Kosova?

Zadnja runda razgovora Srbije i Kosova pokazala je da se proces normalizacije opet susreće s istim problemima nepovjerenja, međusobnih optužbi i oprečnih izjava. Imaju li EU i SAD novi lijek za stare probleme Balkana?

Miroslav Lajčak

Miroslav Lajčak

Preuzimajući dužnost posebnog izaslanika EU-a za dijalog Beograda i Prištine i druga otvorena pitanja na Zapadnom Balkanu, Miroslav Lajčak je proljetos poručio da je finalizacija pregovora Srbije i Kosova ”pitanje mjeseci, a ne godina”. Ovakav optimizam, ali prvenstveno značajna karijera iskusnog slovačkog diplomata, ulijevali su nadu ne samo u novi početak već i drukčiju dinamiku dijaloga koji se nakon gotovo deset godina pregovora pod pokroviteljstvom EU-a nalazio u slijepoj ulici. Dijalog Beograda i Prištine ponovo je pokrenut sastankom lidera Srbije i Kosova sredinom srpnja ove godine, a u kratkom razdoblju uslijedila su i tri kruga stručnih razgovora u Bruxellesu. Međutim, nakon početnog elana treća runda razgovora na stručnoj razini pokazala je da je dijalog o normalizaciji Beograda i Prištine nastavio bolovati od istih problema. Međusobne optužbe i oprečne izjave dviju strana su se nastavile, a EU, kao glavni posrednik, ostaje i dalje nijem kada je riječ o utvrđivanju točnog stanja stvari u razgovorima.

Jedina stvar oko koje su se šefovi delegacija Beograda i Prištine, Marko Đurić i Skender Hyseni, složili nakon jučerašnjeg sastanka ( 27.08.) u Bruxellesu je da su ”razgovori bili teški” i da ”druga strana nije konstruktivna”.

"Sit sam laži kako se na našim sastancima razgovara o priznavanju Kosova i kako na Kosovu i Metohiji (KiM) nema uzurpiranih kuća i stanova, i da ne postoje problemi zbog kojih se naši ljudi ne vraćaju na KiM. Potrebna nam je konstruktivna atmosfera i pristup, a ne politički govori koji ne vode konkretnom rješenju", poručio je Đurić.

U odvojenoj izjavi Skender Hyseni je odgovornost za ”teške razgovore” i opstrukciju prebacio na stranu Beograda koji je optužio da ”namjerno odugovlači proces”.

”Srbija namjerava prolongirati proces i staviti na stol pitanja koja imaju samo jedan cilj, a to je da se proces odugovlači i na kraju upadne u nešto što uopće nećemo prihvatiti”, ocijenio je Hyseni.

Teški razgovori i međusobne optužbe Beograda i Prištine

Razgovori na stručnoj razini između Beograda i Prištine u ovom trenutku vode se o tri teme koje su otvorene na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Avdullaha Hotija u srpnju, a to su pitanja nestalih i raseljenih osoba te gospodarskih odnosa. Delegacija Priština ocjenjuje da Beograd odugovlači proces ulazeći u tehničke detalje. Beograd odgovara da su ti detalji ”od životnog značaja za ljude koji žive na KiM” i da se preko njih ”neće prelaziti na brzinu” u korist ”lažnih političkih deklaracija”. Kosovska strana inzistira na tome da se obnovljeni dijalog neće vraćati na ”već dogovoreno” odnosno spuštati na ”tehničku razinu” već da je osnovni cilj postizanje međusobnog priznanja dviju strana. Za Srbiju je i samo spominjanje međusobnog priznanja ”podrivanje procesa dijaloga” i ”obmanjivanje javnosti” od strane Prištine. Kada samo pitali predstavnike EU-a o čemu se zapravo razgovara i gdje je istina u izjavama dviju strana, dobili smo isti odgovor kao i prethodnih godina, a to j da ”nema komentara na proces koji je u toku”.

Razgovori Vučića i Hotija završili su bez rezultata

Razgovori Vučića i Hotija završili su bez rezultata

U diplomatskim krugovima u Bruxellesu navode da je u procesu pregovora neophodno dati objema stranama mogućnost da na odgovarajući način ”iskomuniciraju sa svojom publikom” tok i rezultate razgovora kao i da pregovori ne mogu biti u potpunosti ”otvoreni za javnost”. Istovremeno, treba imati na umu i činjenicu da se istim principima u svom petogodišnjem mandatu glavnog posrednika u dijalogu Beograda i Prištine vodila i bivša šefica diplomacije EU-a Federica Mogherini što je na kraju rezultiralo fijaskom i blokadom cjelokupnog procesa.

Jesu li EU i SAD iskreni partneri ili rivali u ovom dijalogu?

Iako je Miroslav Lajčak ovu rundu stručnih razgovora najavljivao kao ”finalizaciju započetih tema”, po svemu sudeći pitanje nestalih i raseljenih će se vratiti ponovo na stol 7. rujna za kada je zakazan novi sastanak lidera Srbije i Kosova i otvaranje novih tema. Na ovaj sastanak u Bruxellesu delegacije dolaze direktno iz Washingtona gdje je za 4. rujna zakazan susret u Bijeloj kući s američkim posrednicima.

Richard Grenell

Richard Grenell

Iako je Richard Grenell, posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa, najavio da će se u Bijeloj kući razgovarati o ekonomskim temama, u delegaciji Srbije nisu mogli odgovoriti na pitanje DW-a po čemu će se te ”ekonomske teme” razlikovati od pitanja ”ekonomskih odnosa” Beograda i Prištine o kojima se razgovara na dijalogu u Bruxellesu. Isto pitanje smo postavili i EU-u koji u svom odgovoru samo naglašava da su ”dobrodošle sve inicijative koje podržavaju dijalog u kome je EU glavni posrednik”.

”Za EU je SAD važan partner s kojim dijelimo iste ciljeve u regiji. U čestim smo kontaktima koje ne želimo komentirati”, poruka je iz EU-a.

Jesu li Bruxelles i Washington iskreni partneri koji rade u kakvoj-takvoj koordinaciji kada je riječ postizanju sveobuhvatne normalizacije odnosa između Beograda i Prištine još ostaje da se vidi - svi se nadamo u narednim mjesecima, a ne godinama.

Preporuka uredništva