Pomoć zapadnih tajnih službi Ukrajini

Rat Rusije protiv Ukrajine je i rat špijuna. Ukrajinske oružane snage tjednima su pružale žestok otpor ruskim osvajačima. Podržavaju ih zapadne države, i to ne samo oružjem, streljivom, opremom, obukom i zalihama, nego i obavještajnim informacijama. Prije svega, SAD i Velika Britanija, ali i druge zemlje NATO-a, svojim tajnim službama podržavaju ukrajinske trupe. One prosljeđuju satelitske snimke, pomažu u elektronskom izviđanju, presreću ruske radio poruke ili upozoravaju na predstojeće zračne napade. Stručnjaci britanske službe za prisluškivanje GCHK također mjesecima pomažu Ukrajini da se obrani od ruskih kibernetičkih napada.

Tako su i ministri pravosuđa mreže tajnih službi „Five Eyes“ obećali Ukrajini pomoć u procesuiranju ruskih ratnih zločina. Podršku će također pružiti i Međunarodnom kaznenom sudu, objasnili su šefovi odjela SAD-a, Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda i Kanade.

Ukrajinsko Državno tužiteljstvo je nedavno priopćilo kako istražuje više od 11.000 slučajeva navodnih ratnih zločina. U međuvremenu, Međunarodni kazneni sud poslao je 42 istražitelja u Ukrajinu.

Obavještajni uspjeh

O tome koliko je pomoć stranih službi obimna, kako konkretno izgleda i što se njome postiže, u javnosti se načelno šuti. U američkim obavještajnim krugovima, međutim, već govore o jednom od najvećih uspjeha obavještajnih službi, usporedivim s kubanskom raketnom krizom i pronalaženjem glavnog teroriste Osame Bin Ladena u Pakistanu.

„Mi Ukrajincima na bojnom polju redovno dajemo detaljne i pravovremene obavještajne podatke kako bismo im pomogli da brane svoju zemlju od ruske agresije; i to ćemo nastaviti i dalje“, navodi se u službenom, kratkom priopćenju Bijele kuće krajem travnja o tom pitanju.

Više detalja nije bilo. Međutim, kaže se da su više puta vijeća zapadnih tajnih službi dali ukrajinskoj vojsci odlučujuću prednost – i nanijeli značajne gubitke ruskoj vojsci. Barem je tako nedavno objavilo nekoliko američkih medija.

Prema istraživanju New York Timesa, upravo su američki obavještajci pomogli ukrajinskoj vojsci da do sada ubije dvanaest ruskih generala. Washington Post je, s druge strane, objavio da su američke službe Ukrajincima dostavile točne koordinate ruskog ratnog broda Moskva, koji je potopljen u preciznom raketnom napadu. Činjenica da ruski padobranci nisu uspjeli izvršiti iznenadni napad na zračnu luku Hostomel u blizini Kijeva u prvim danima rata, posljedica je, kako se navodi, upozorenja tajne službe CIA-e Ukrajincima.

Šef CIA-e Burns upozorava

Američka vlada je sve samo ne oduševljena u vezi s ovim izvještajima i očito pokušava ograničiti štetu. Glasnogovornik Pentagona je rekao da SAD pružaju Ukrajini informacije o ratu, ali ne daju precizne podatke o lokaciji visokih ruskih vojnih dužnosnika. Također nema utjecaja na to koje mete Ukrajina napada. „Da budem iskren, Ukrajinci imaju mnogo više informacija od nas", rekao je glasnogovornik.

Šef CIA-e William Burns pozvao je na tajnost u vezi s pomoći tajne službe Ukrajini. Na javnoj raspravi prošlog tjedna, Burns nije demantirao izvješća medija, samo je izjavio: "To je neodgovorno. Opasno je kada ljudi previše pričaju o obavještajnim stvarima, bilo privatno ili javno."

SAD ne žele biti strana u ratu

Postoji vrlo praktičan razlog zašto se, za razliku od isporuka oružja, ne govori o suradnji tajnih službi: službe ne žele izgubiti svoje izvore, bilo da se radi o ljudskim resursima, koji imaju pristup ruskoj vojsci ili čak Kremlju, ili tehničkim mogućnostima praćenja komunikacija.

Politički aspekti također igraju određenu ulogu: što detaljnije informacije o višestrukoj podršci Ukrajini budu dostupne, to bi se više mogao stvoriti dojam da je po srijedi posrednički rat. Nešto što posebno Sjedinjene Države očito žele izbjeći, iako je nesporno da su američka podrška i godine obuke američkog vojnog osoblja značajno doprinijeli dosadašnjim vojnim uspjesima Ukrajine.

Sjedinjene Države su na sličan način, manje-više prikriveno, osamdesetih godina prošlog stoljeća pomogle da se potisnu moskovske trupe u Afganistanu. U to vrijeme, Sovjetski Savez je izvršio invaziju na susjednu zemlju kako bi uspostavio marionetsku komunističku vladu. SAD i druge zemlje su tada oružjem podržavale afganistanske pobunjenike, mudžahedine. Sovjetski Savez se upleo u gerilski rat koji je trajao deset godina i završio povlačenjem Sovjetske vojske 1989. godine.

BND uključen u Afganistan

I Njemačka obavještajna služba (BND) također je bila uključena u Afganistan u to vrijeme. Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća pokrenuta je tajna operacija „Ljetna kiša” na inicijativu pojedinih zastupnika Bundestaga. Godinama je BND isporučivao pomoć mudžahedinima iz Njemačke, uključujući jakne, čizme, šatore, vreće za spavanje, baterijske svjetiljke, uređaje za noćno promatranje, motocikle, pa čak i poljske bolnice. Zauzvrat, afganistanski borci su nabavili najnovije sovjetsko naoružanje s bojnog polja, koje je procjenjivao BND i rezultate procjena stavljao na raspolaganje NATO-u.

Međutim, njemačka vlada ne govori o trenutnim aktivnostima BND-a u Ukrajini. Prije nekoliko tjedana, na tajnim sastancima u parlamentu, nagoviješteno je da niti jedan djelatnik BND-a trenutno nije aktivan direktno u ratnoj zoni, ali da postoji „aktivna razmjena” s Ukrajincima i drugim službama u regiji i kako postoji veliki interes za rusku oružanu tehnologiju i opremu.

ss/Tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu