Poljska: spor oko židovske imovine | Politika | DW | 21.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Zategnuti odnosi

Poljska: spor oko židovske imovine

Poljska vlada novim zakonom otežava vraćanje imovine koju su nacionalizirali komunisti. To pogađa i potomke žrtava holokausta. Kritike stižu iz Izraela i SAD-a.

Naftali Bennett

Naftali Bennett: „Sramno zanemarivanje sjećanja na holokaust"

Zbog kontroverzne izmjene i dopune poljskog Upravnog zakona na upravne odluke nakon isteka 30 godina više se ne može uložiti žalba. Dakle, vlasnici kojima je nakon Drugog svjetskog rata oduzeta imovina ne mogu više tražiti povrat. Dosadašnji uobičajeni administrativni put za takvu vrstu zahtijeva sada je isključen. Odnosno, povrat imovine koja je konfiscirana u komunističkoj Poljskoj (1944.-1989.) se time onemogućuje.

Pogođeni su svi kojima je pod vlašću komunista oduzeta imovina, među kojima su i mnoge žrtve holokausta. Tokom Drugog svjetskog rata ubijeno je šest milijuna Poljaka, polovica njih su bili Židovi. Vlada u Varšavi argumentira da će zakon donijeti pravnu sigurnost na tržištu nekretnina i spriječiti prijevare.

Nekadašnji vlasnici ili njihovi nasljednici, doduše, mogu tužiti poljsku državu pred nekim od građanskih sudova. Ali taj pravni put, s obzirom na politizaciju poljskog pravosuđa, nije obećavajući, smatraju mnogi kritičari.

Nova pravila su naišla na oštre kritike u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama. Ministri vanjskih poslova tih zemalja pozvali su poljskog predsjednika Andrzeja Dudu da ne potpiše izmjene i dopune zakona - bez uspjeha. Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken zahtijevao je od vlade u Varšavi usvajanje zakona o odšteti, kakav već postoji u drugim zemljama srednje i istočne Europe.

Andrzej Duda

Predsjednik Andrzej Duda je potpisao sporni zakon unatoč prosvjedima

Poljsko-izraelski odnosi na dnu

Šef izraelske vlade Naftali Bennett kritizirao je novi zakon kao „sramno zanemarivanje sjećanja na holokaust". Ministar vanjskih poslova te bliskoistočne zemlje Jair Lapid nove propise je označio „nemoralnim" i „antisemitskim". Pozvao je izraelske diplomatske predstavnike u Poljskoj da se na neodređeno vrijeme vrate u svoju zemlju, a poljskom veleposlaniku u Izraelu, koji je u ovom trenutku na odmoru u Poljskoj, je savjetovao da „svoj odmor nastavi u svojoj zemlji". Varšava je odmah reagirala te će njezin veleposlanik stvarno i ostati u Poljskoj - „do daljnjeg", priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Poljske ovog ponedjeljka (16.8.).

Prema poljskom premijeru Mateuszu Morawieckom, izraelska odluka je neosnovana i neodgovorna, a izjava ministra Lapida „razljutila bi svakog poštenog čovjeka". „Nitko tko zna istinu o holokaustu i stradanju Poljaka u Drugom svjetskom ratu ne može odobravati ovakvu vrstu politike", dodao je Morawiecki.

Taj sukob nije od jučer

Ono što se danas događa najveća je kriza od ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa između Poljske i Izraela 1990. godine, smatra Agnieszka Magdziak-Miszewska, nekadašnja poljska veleposlanica u Izraelu (2006. do 2012.). Ali, i posljedica čitavog niza prijepora posljednjih godina.

Agnieszka Magdziak-Miszewska

Agnieszka Magdziak-Miszewska, nekadašnja poljska veleposlanica u Izraelu (2006. do 2012.)

Nekadašnja diplomatkinja kao primjere navodi zakon iz 2018. godine kojim se izjave o poljskom sudjelovanju u istrebljenju Židova deklariraju kao kazneno djelo te „antisemitsku retoriku" podržanu od vlade koju predvodi stranka Pravo i pravda (PiS) protiv američkog izvještaja JUST-Act (Justice for Uncompensated Survivors Today Act Report). Taj izvještaj američkog Ministarstva vanjskih poslova, u kojem je Poljska stavljena na listu zemalja koje nisu regulirale povrat konfiscirane židovske imovine, oštro kritiziraju desničarski krugovi u Poljskoj.

Unutarnjopolitička propaganda

Bivša diplomatkinja navodi još jedan primjer: presudu poljskog suda iz veljače 2021. kojom je dvoje istaknutih poljskih povjesničara bilo prisiljeno na davanje isprike zbog svojih „spornih izjava" o ulozi poljskih građanki i građana u holokaustu.

Drugostupanjski sud ukinuo je ovu presudu 16. kolovoza ove godine. Objašnjenje suda je glasilo da „sudnica nije pravo mjesto za povijesne rasprave". Odluka je očekivano izazvala bijes u desničarskim krugovima u Poljskoj. Državna odvjetnica želi ići na Vrhovni sud.

Za trenutnu eskalaciju Agnieszka Magdziak-Miszewska odgovornima smatra i vlade Poljske i Izraela. „Oni igraju diplomatski ping-pong, jer obje strane vanjsku politiku koriste za unutarnjopolitičke svrhe", kazala je bivša veleposlanica za DW.

Barbara Engelking i Jan Grabowski

Povjesničari Barbara Engelking i Jan Grabowski zbog svojih su istraživanja holokausta završili pred sudom

„Poljska vlada ima moralnu obvezu"

Unatoč svemu, poljski politolog Slawomir Debski nije posebno zabrinut za vanjskopolitički imidž Poljske. I Izrael i SAD će na kraju „morati prihvatiti novi poljski propis", kaže za DW Debski, šef državnog trusta mozgova Poljski institut za međunarodne poslove (PISM) u Varšavi. On je mišljenja da Izrael teži destabilizaciji odnosa s Poljskom. Sramotan je pokušaj da se od zakonodavnog akta napravi „međunarodna afera", kaže Debski.

S druge strane vrhovni rabin Poljske Michael Schudrich govori o „moralnoj odgovornosti" poljske vlade. „Za vrijeme Drugog svjetskog rata Nijemci su konfiscirali imovinu. Kasnije su to isto učinili komunistički vlastodršci. U deset Božjih zapovijedi je zapisano: Ne kradi! Poljska vlada danas ima moralnu obvezu da razmisli o odšteti za ljude koji su izgubili svoje kuće." Rabin je za DW istaknuo da „nekretnine, naravno, nemaju nacionalnost, ali imaju vlasnike".

Vraćanje imovine vječna tema

Ovo nije prvi put da se Poljska spori s Izraelom i SAD-om oko povrata nekadašnje židovske imovine. I nije prvi put da jedna poljska vlada pokušava zakonski riješiti restituciju. Od 1990-ih je bilo nekoliko zakonskih inicijativa, ali su sve propale.

Michael Schudrich

Poljski vrhovni rabin Michael Schudrich: „Nekretnine nemaju nacionalnost, ali imaju vlasnike"

Povrat imovine je također često bio tema u razgovorima s američkim političarima. Kada se tokom jednog sastanka u Bijeloj kući ponovo o tome govorilo, tadašnji poljski predsjednik Bronislaw Komorowski je američkom predsjedniku Baracku Obami rekao da bi on potpisao zakon o odšteti ako ga prethodno usvoji poljski parlament. Ali odgovarajući nacrt zakona, koji je pripremila tadašnja vlada premijera Donalda Tuska, nikada nije stigao do parlamenta.

„Divlja reprivatizacija"

Nakon parlamentarnih izbora u listopadu 2011. Tuskova vlada je, bez obzira na tadašnja obećanja Obami i izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, objavila kako više nema interesa za usvajanje zakona o restituciji. Onima kojima je oteta imovina je savjetovano da podnesu tužbe pred poljskim sudovima.

Pravni vakuum koji je tako nastao doveo je do bezbrojnih „divljih reprivatizacija", za koje nije postojala jedinstvena sudska praksa. Mnogi prevaranti su s lažnim identitetima došli u posjed imovine koju su nekad konfiscirali komunisti. A zbog toga što kao podstanari nisu bili zaštićeni, mnogi stanari tih zgrada su završili na ulici.

Potpisivanjem izmjena i dopuna Upravnog zakona poljski predsjednik Duda sada želi, kako kaže, zaustaviti aktivnosti „privatizacijske mafije". Ali, očigledno je da će pored ove mafije time biti pogođeni i mnogi zakoniti vlasnici.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic