Poljska na meti bjeloruske propagande | Politika | DW | 26.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Poljska na meti bjeloruske propagande

Što su razlozi bjeloruske propagande protiv Poljske? I ostvaruje li ona svoje ciljeve?

Aleksandar Lukašenko

Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije

"Kada Putin govori o prijetnji od strane NATO-a, misli na SAD, a možda i na Veliku Britaniju. Kada Lukašenko govori o prijetnji od strane NATO-a, misli na Poljsku i Litvu", kaže poljski novinar Mihal Potocki. On smatra da bjeloruski vladar Aleksandar Lukašenko prijetnjom smatra to što TV kanal Belsat iz Poljske emitira program i u Bjelorusiji i to što se bjeloruska oporbena liderica Svetlana Tihanovskaja nalazi u Vilniusu.

Lukašenkova slika Poljske prvenstveno je vezana za događaje iz kolovoza 2020. godine, kada su izbili masovni protesti protiv namještenih predsjedničkih izbora, objašnjava bjeloruski povjesničar Aleksandar Fridman. „Lukašenko vjeruje da poljska država stoji iza toga samo zato što se NEXTA nalazi u Varšavi", rekao je Fridman. Ovaj Telegram-kanal je utemeljio aktivist Stepan Putilo iz Varšave. NEXTA je bila popularna zbog izvještavanja tijekom protesta. U Bjelorusiji je klasificirana kao ekstremistička organizacija.

Bjeloruski politolog Aleksandar Klaskovski pak naglašava da je Lukašenko uvijek bio antizapadno nastrojen. Ali, nakon što je „postao sudionik u ruskoj agresiji na Ukrajinu", njegova retorika se zaoštrila. Izjavama tipa „da nismo udarili, oni bi nas prvi napali", Lukašenko se samo htio opravdati, rekao je Klaskovski.

Prosvjed u Varšavi u znak potpore političkim zavorenicima u Bjelorusiji

Prosvjed u Varšavi u znak potpore političkim zavorenicima u Bjelorusiji (svibanj 2021.)

Lukašenkova antipatija prema Poljskoj

Fridman pretpostavlja da je Lukašenkova antipatija prema susjednoj zemlji nastala još u sovjetsko doba. Poljska je tada bila na glasu kao zemlja koju je oblikovalo još „feudalno doba”. Bjeloruski politolog Aleksandar Klaskovski također kaže da je Lukašenko pristran, a da se to temelji na klišejima o „poljskoj eksploatatorskoj vladajućoj klasi“. "On misli da Poljaci žele osvojiti pola ili čak cijelu Bjelorusiju. U stvarnosti, nijedan ozbiljan političar u Poljskoj ne zagovara revanšističke ideje", rekao je Klaskovski.

Prema njegovim riječima, bjeloruska propaganda manipulira historijskim temama. „Zaista, bilo je vremena kada je zapadni dio Bjelorusije bio pod poljskom vlašću i tamošnji Bjelorusi nisu bili dobro tretirani. Ali, treba li te rane ponovo otvarati? Poljaci i Ukrajinci danas dokazuju da se povijesna ogorčenost može ostaviti po strani", kaže politolog.

Uništavanje grobova poljske domobranske vojske

Bjelorusija ima komplicirane odnose sa svim svojim susjedima, ali Klaskovski kaže da se ta zemlja ne usuđuje „petljati" s Rusijom. Ali zato doslovno gaze Poljake, odnosno grobove poljskih vojnika, dodaje ovaj stručnjak.

U srpnju su u Bjelorusiji uništeni grobovi vojnika Poljske domovinske vojske (AK), što je izazvalo negodovanje u Varšavi. Vojska je pružala otpor njemačkim okupatorima Poljske tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon invazije sovjetske Crvene armije, oni su razoružani, a mnogi časnici su strijeljani ili poslani u gulage. Neki su nastavili pružati otpor, ali protiv komunističke vladavine.

Historičar Aleksandar Fridman smatra da to uništavanje prati sovjetski odnos prema grobovima: „Ako to nisu tvoja groblja, već groblja neprijatelja, onda ih se jednostavno uništava. Ovako se sovjetska vlast odnosila prema židovskim i katoličkim grobljima, na primjer, ali i njemačkim nakon rata. Sa stanovišta bjeloruske državne vlasti, grobovi vojnika Domovinske vojske su neprijateljski grobovi".

Bjelorusi se bore rame uz rame s Ukrajincima

Također nije slučajno, smatra historičar, da se bjeloruska propaganda fokusira na Domovinsku vojsku ili Poljsku iz 20-ih godina prošlog stoljeća. Jer, to razdoblje zauzima posebno mjesto u poljskoj kulturi sjećanja: „Za današnju konzervativnu vladu u Poljskoj, to je važan dio povijesti, a napad na to doba znači zapravo i udar na aktualnu poljsku vladu."

No, bez obzira na svu tu propagandu, Aleksandar Klaskovski kaže da bjelorusko društvo ne vidi Poljsku kao neprijatelja. Prema istraživanjima javnog mnijenja, propagandni narativi ne funkcioniraju, a narod Poljske gotovo potpuno ignorira retoriku bjeloruskih vlasti, smatra on.

"Razgovara se o tome, ali to nije tema broj jedan. Poljaci govore o ekonomskoj situaciji i energetskoj krizi, a kada je riječ o vanjskoj politici, onda naravno o Ukrajini. Što se tiče Lukašenka, njega se smatra samo vazalom Rusije", kaže poljski novinar Mihal Potocki.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva