Politika prema Rusiji kao problem za novu njemačku vladu? | Politika | DW | 07.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka i Rusija

Politika prema Rusiji kao problem za novu njemačku vladu?

Za kancelara Olafa Scholza i šeficu diplomacije Annalenu Baerbock je odnos s Rusijom prvi veliki vanjskopolitički izazov. Ta bi tema lako mogla prerasti u problem unutar nove vladajuće koalicije.

U koalicijskom sporazumu između socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP) postoji rečenica koja u teoriji zvuči dobro, ali bi se u praksi mogla brzo pokazati kao problem: "Njemačka vanjska politika treba biti usklađena između različitih resora vlade, kako bi se povećala koherentnost naših međunarodnih aktivnosti." Drugim riječima to bi se moglo sažeti na sljedeći način: "Želimo jedinstveno djelovati u geopolitičkom smislu."

Je li Sjeverni tok 2 "projekt privatnog sektora"?

To su lijepe želje, ali činjenica je da se kancelar Olaf Scholz (SPD) i njegova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) ponekad razlikuju u mišljenjima. To se dobro vidi na primjeru Rusije. Kao kancelarska kandidatkinja u predizbornoj kampanji za savezne izbore, Baerbock se protivila protiv puštanja u pogon plinovoda Sjeverni tok 2 kojim bi se ruski plin dopremao u Njemačku i dalje u Europu. Po njenom mišljenju, Njemačka bi time u svojoj energetskoj politici postala ovisna o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Scholz, s druge strane, taj plinovod smatra "projektom čisto privatnog sektora".

Nije isključeno da će sada Baerbock, kao ministrica vanjskih poslova, morati podržati stavove koje je odbacivala kao oporbena političarka. Teško da će ona moći zaustaviti Sjeverni tok 2. Njena posljednja nada je da će puštanje u pogon propasti zbog veta njemačke Savezne agencije za mreže. Ona je objavila kako je malo vjerojatno da bi konačna odluka mogla biti donijeta u prvoj polovici 2022. – trenutno se provjerava usklađenost projekta s odredbama europskog prava.

Pogledajte video 22:11

Nijemci koji se zbog korone iseljavaju iz Njemačke 

Savezništvo s Amerikom

Spor oko plinovoda bi međutim i ranije mogao eskalirati u slučaju zaoštravanjaukrajinske krize. Baerbock je o tome razgovarala sa svojim američkim kolegom Antonyjem Blinkenom tokom nastupnog posjeta Washingtonu. Na konferenciji za novinare je američki političar naglasio kako je dogovoreno "da ćemo zajedno s našim europskim partnerima poduzeti učinkovite mjere ako Rusija bude koristila energiju kao oružje ili ako dođe do daljnjih agresivnih akcija".

Jasno upozorenje koje je njemačka ministrica uputila Putinu je i u interesu kancelara Scholza. Retorički se Baerbock zadržala u okvirima onoga što se općenito navodi u koalicijskom sporazumu kada je riječ o Rusiji: "Zahtijevamo hitan prekid pokušaja destabilizacije Ukrajine, nasilja na istoku Ukrajine i nezakonite aneksije Krima."

Kancelar želi određivati politika prema Moskvi

Nitko ne vjeruje da će Putin poluotok koji je anektiran 2014. godine vratiti Ukrajini – mada naravno ni Scholz niti Baerbock to ne bi javno rekli. Kako ne bi oslabili svoju poziciju u odnosu na ruskog predsjednika, ključna je koordinirana strategija između kancelarskog ureda i Ministarstva vanjskih poslova. No pitanje je vide li svi to tako.

Tradicionalno dobro umreženi tabloid "Bild" tu blisku koordiniranost naime dovodi u sumnju. Prema njihovim navodima, koje dosada nitko nije potvrdio, kancelar želi voditi glavnu riječ kada je posrijedi politika naspram Rusije. Navodno se tu pokušava ostvariti nešto poput „novog početka". U tom se kontekstu planira sastanak Scholza i Putina, vjerojatno u siječnju.

Annalena Baerbock i Antony Blinken

Annalena Baerbock i Antony Blinken: demonstracija sloge

Ako se ta nagađanja pokažu kao točna, to i ne bi bilo veliko iznenađenje. U njemačkom ustavu jasno stoji da "kancelar utvrđuje smjernice politike i odgovoran je za njih. U okviru ovih smjernica, svaki savezni ministar samostalno i na vlastitu odgovornost upravlja svojim područjem".

"Treba nam nova istočna politika"

Drugim riječima: Olaf Scholz je šef. Vanjska politika se uvijek vodila u Kancelarskom uredu, a taj je utjecaj još porastao za vrijeme vladavine demokršćanke Angele Merkel od 2005. do 2021. godine. Ona je u 16 godina svog mandata značajno oblikovala imidž Njemačke u svijetu. Njen nasljednik, čini se, želi na tim osnovama nastaviti dalje, ali i postaviti nove naglaske. "Ono što nam treba je nova istočna politika", rekao je Scholz kao kandidat za kancelara u razgovoru za DW.

Ukrajina u centru pažnje

U tom intervjuu je Scholz rekao i što očekuje od Moskve: prihvaćanje činjenice "da će doći do daljnje integracije Europe". Dugoročno, to bi moglo značiti članstvo Ukrajine u EU-u i NATO-u. Da Vladimir Putin do toga ne drži mnogo, to je poznato. Ipak, kancelar Scholz se oslanja na doktrinu koja se u vrijeme kancelara Willyja Brandta nazivala "promjenom kroz zbližavanje".

U odnosu na Rusiju, koalicijski sporazum kaže: "Svjesni smo važnosti obimnih i stabilnih odnosa i nastavit ćemo im težiti. Spremni smo za konstruktivan dijalog." No, da bi ovaj dijalog uspio, Olaf Scholz i Annalena Baerbock moraju biti usuglašeni u njemačkoj vanjskoj politici. Hoće li im to uspjeti, vidjet će se uskoro.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva