Politički profiteri pandemije u Srbiji | Politika | DW | 20.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

srbija

Politički profiteri pandemije u Srbiji

'Dosta je bilo' jedina je oporbena grupacija u Srbiji sa značajnijom podrškom, pokazuje jedno istraživanje u koje DW ima uvid. Profitira li DJB od priče o „pandemiji histerije“ i odbacivanja mjera, maski i cjepiva?

Saša Radulović na prosvijedu ispred beogradske Skupštine u kolovozu

Saša Radulović na prosvijedu ispred beogradske Skupštine u kolovozu

Pandemija, odlaganje izbora, bojkot, kratkotrajni savezi i burni rascijepi: godinu na izmaku politički posmatrači nazivaju „distorzijom“ kada je u pitanju oporbena scena u Srbiji. Spominje se još izraz „volatilnost“ – skoro nikakva vezanost birača za ovu ili onu oporbenu stranku, te česte promjene glasačkog raspoloženja.

Sve je više indicija da se u tom metežu najbolje snalazi pokret Dosta je bilo (DJB). Jedno do sada neobjavljeno istraživanje u koje DW ima uvid pokazuje da pokret koji predvodi bivši ministar i zastupnik Saša Radulović može računati sa 5,3 posto podrške građana.

Time je DJB jedina oporbena grupacija koju istraživači trenutno vide iznad starog cenzusa od pet posto, dok su neke druge opcije na nivou statističke greške.

U pitanju je reprezentativna anketa koju je Sprint Insight početkom listopada sproveo za potrebe Beogradskog centra za siguronosnu politiku. Istraživanje se fokusiralo na druga pitanja, pa dobijeni postotci podrške za političke stranke nisu tada objavljeni.

Stabilni vladajući, kolebanje u oporbi

Osim stabilne podrške za vladajuće Srpsku naprednu stranku (46,8 posto, ne računajući neizjašnjene građane), Socijalističku partiju Srbije (11,5) i Srpski patriotski savez (6,4), te spomenuti DJB (5,3), prelasku sniženog cenzusa od tri posto mogli bi se nadati Pokret za obnovu kraljevine Srbije (3,7) i Srpska radikalna stranka (3,6).

Loše stoje oporbene grupacije koje su lomile koplja oko bojkota ili sudjelovanja na izborima. Neke su na razini statističke greške, uključujući i nekada vladajuću Demokratsku stranku (0,4 posto).

Protesti u srpnju u Beogradu, kada su na ulice izašli najrazličitiji protivnici vlasti

Protesti u srpnju u Beogradu, kada su na ulice izašli najrazličitiji protivnici vlasti

„Ozbiljna politička volatilnost koja postoji cijele godine utječe i na rezultate koje smo dobili“, kaže politolog Dušan Milenković iz agencije Sprint Insight, koja je provela istraživanje. On naglašava da procjenu podrške malim strankama otežava i mogućnost greške koja postoji u svakoj anketi.

No tijekom listopada je i predsednik Aleksandar Vučić, koji redovno dobija istraživanja agencije Ipsos, na jednoj konferenciji za štampu naglasio da DJB bilježi rast podrške.

„Sigurno je na to utjecala promjena političke strategije, to što DJB sada igra na kartu politički oportunih tema“, kaže Milenković za DW. „Značajan dio populacije sklon je antivakcinacijskim pogledima i teorijama zavjere. DJB je u potpunosti usmjerio strategiju na to, pogotovo kad se usporedi s onim što su bili prije samo tri ili četiri godine.“

U pokretu Dosta je bilo nisu željeli odgovarati na pitanja DW-a bez obzira na, kako navode, „korist koju bi DJB imao od toga da se objavi informacija da je DJB trenutno najjača oporbena opcija“. Kao razlog da odbiju razgovor navode „dosadašnja iskustva s pisanjem i radom vašeg portala“.

Zaokret jednog pokreta

Radulović je svoj mladi pokret uveo u Skupštinu 2016. s imidžom bivšeg ministra, čovjeka koji je iznutra vidio šta ne valja u sistemu. DJB je privlačio urbane liberalne glasače, zagovarajući politiku čistih ruku i borbu protiv partokracije.

Danas Radulović i saradnici inzistiraju na tome da je Vučić „njemački čovjek“, te da Berlin i Beč „koloniziraju Balkan“. U jednoj Youtube emisiji sredinom studenog, Radulović je rekao kako vidi mogućnost da se Vučić oklizne ili na temi Kosova ili zbog navodnog plana da naseli milijun migranata u Srbiju.

Posle niza rascjepa – skoro svi zastupnici iz prošlog saziva Skupštine napustili su DJB uz teške optužbe na račun „autoritarnog“ stila Saše Radulovića i trošenja budžetskog novca za rad pokreta – pokret je na lipanjskim izborima došao do 2,39 posto glasova.

Od početka pandemije, DJB zahtijeva ukidanje svih mjera. U jednom priopćenju pokreta u listopadu, navodi se da „Srbija srlja ka ekonomskom kolapsu, velikom rastu javnog duga i uništenju domaće privrede“. Govori se o „pandemiji histerije“ koju šire Svjetska zdravstvena organizacija, „njeni kvazi-stručnjaci, banke i globalne korporacije, svi globalni mediji i veliki broj političara“.

U istom priopćenju se tvrdi korona-virus nije ništa smrtonosniji niti zarazniji od sezonske gripe, da maske donose više štete nego koristi, da su mjere zabrane „potpuno nepotrebne" i da „ne prijeti nikakvo preopterećenje zdravstvenog sustava“.

„Svi gromoglasno šute“, rekao je lider pokreta Saša Radulović o navodnom kršenju ustavnih prava građana Srbije mjerama protiv pandemije. U one koji šute, Radulović je, gostujući u spomenutoj Youtube emisiji, ubrojao „elitu“, „medije“, „nevladine organizacije“ – naglašavajući da se te riječi moraju staviti pod znakove navoda - ali i „N1 službenu oporbu“.

Jahanje na globalnom trendu

„Točno je da DJB uopće nije zastupljen u medijima“, kaže Milenković, „ali apsolutno je ovaj njihov rast vezan s temom na koju su se zakačili. Načelno, prodornost društvenih mreža se pojačala u vrijeme pandemije jer su ljudima zatvorenije mogućnosti fizičkih kontakata.“

„Tu mislim i na razmjenu poruka putem Wibera i WhatsAppa, gdje ljudi dijele sadržaj bez rizika javnog izlaganja kritici. To posebno važi za poruke koje imaju veze s navodnim globalnim zavjerama i antivakcinacijskim pokretom“, dodaje ovaj politolog.

Pogledajte video 02:21

Policijski sat u Berlinu

Pri tome se dužnosnici DJB-a ne ustručavaju od širenja neprovjerenih ili lažnih vijesti. Sredinom studenog je članica Predsjedništva Branka Stamenković na Twitteru napisala da je na CNN-u javljeno kako će američka farmaceutska kompanija Pfizer „imati različita cjepiva za različita tržišta“, precizirajući da je to čula u emisiji First Move.

Međutim, tako nešto u toj emisiji nije rečeno. Radilo se o analizi logistike za prijevoz Pfizerovog cjepiva na minus sedamdeset stupnjeva Celzijusa – što u mnogim zemljama svijeta neće biti moguće. Dopisnica CNN-a rekla je da će zato cjhepivo drugih proizvođača biti praktičnije za te zemlje. O tom problemu su pisali brojni mediji koje DJB označava kao „globalističke“.

Ali čak i neprovjerene informacije kao da padaju na plodno tlo. Prema istraživanju agencije Sprint Insight sa početka listopada, čije je rezultate u prosincu objavio Beogradski centar za sigoronosni politiku (BCBP), čak 34,3 posto građana Srbije ne vjeruje ili sumnja da pandemija zaista postoji.

To je, analizira BCBP, dio „globalnog trenda da se znanost i znanstvena istraživanja nalaze na udaru populizma i teorija zavjera". Tome u Srbiji treba dodati i službene izjave koje su, barem na početku epidemije, tvrdile kako je u pitanju bezopasan virus.

Demonstracije Querdenkera u kolovozu u Berlinu

Dio globalnog antivakcinacijskog pokreta: demonstracije Querdenkera u kolovozu u Berlinu

Više od trećine potencijalnih birača koji sumnjaju u zvaničan narativ o koroni očito su solidna niša koja je otvorila prostor za rast pokreta DJB. „Mislim da su oni potpuno izgubili podršku svih koji su za njih glasali 2014. i 2016. godine i okrenuli se sasvim novim ciljnim grupama“, kaže Milenković.

Iako naglašava da se na osnovi jedne ili dvije ankete ne može govoriti o stabilnom „biračkom tijelu“ koje stoji iza DJB, Milenković vidi prve indicije da se taj pokret oporavio poslije političkog kopernikanskog obrata kroz koji je prošao.