Politički pad Dodika prije 2022.? | Politika | DW | 03.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Bosna i Hercegovina

Politički pad Dodika prije 2022.?

Nakon lokalnih izbora polako se osipa većina koju u Narodnoj skupštini Republike Srpske ima Dodikov SNSD. Istovremeno počinju novi stranački raskoli i naplaćivanje podrške.

„SNSD ima 27, 28 zastupnika od 83 u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a kroji cjelokupnu ekonomsku politiku", rekao je Milan Radović, neovisni zastupnik, nakon nedavnog ali vjerojatno ne i posljednjeg cijepanja Demokratskog narodnog saveza (DNS) u parlamentu. Šest zastupnika izašlo je iz ove stranke nakon što je DNS, stranka koja je uz Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Milorada Dodika bila 20 godina, i konačno prešla u oporbu. Time je SNSD izgubio dvotrećinsku većinu, toliko spominjanu i neophodnu za promjenu Ustava Republike Srpske (RS). Sada je to prošlost a po svemu sudeći osim dvotrećinske, Milorad Dodik treba strahovati i za običnu većinu. On u ovom trenutku ima 45 zastupnika, a granica je 42.

Sve je moguće. I nije.

„Dvotrećinska većina je izgubljena. Sigurno je da će SNSD učiniti sve da zadrži većinu i vlast pa makar koristio sva sredstva. Oporba, sada već DNS, je najavila da će raditi na formiranju nove većine, kako na entitetskom tako i na državnoj razini (predsjednik DNS-a Nenad Nešić, zastupnik je u parlamentu BiH i čini sa SNSD-om entitetsku većinu, op.ur.)", kaže analitičarka Tanja Topić, koja sada ne isključuje ni mogućnost opasnog preslagivanja unutar vlasti, kako bi se zadržao svaki zastupnik.

„Mislim da je, nakon lokalnih izbora i izlaska DNS-a iz vladajuće koalicije i izbacivanja Socijalističke partije Srpske (SPS) iz jednadžbe na lokalnoj razini, sve moguće. U ovom trenutku ipak se čini da  je za sada većina stabilna a prijelazni rok preletačima otvoren“, tvrdi Topić.

Sigurno je da je Dodik sada potpuno razbio DNS, što je i bio cilj od početka, a kap je prelila čašu nakon što je Nešić pozvao glasače DNS-a pred izbore da praktično ne daju podršku kandidatima SNSD-a. DNS je i službeno u oporbi, ali je nekoliko njegovih zastupnika već izašlo iz stranke i prema posljednjim rezultatima glasanja u skupštini oni su sada uz SNSD. Kao što je to prije nekoliko godina učinio i Nenad Stevandić, koji je „razbio“ SDS formiranjem vlastite stranke i kluba u parlamentu i tako postao prvi satelit SNSD-a. Novu struju DNS-a, treću po redu nakon Demosa, vodit će Darko Banjac, čiji broj kohabitacija sa strankama u posljednjih nekoliko godina više nitko i ne broji. 

Nakon izbora slijedi preslagivanje

Nakon izbora slijedi preslagivanje (Milorad Dodik glasa na lokalnim izborima 15.11.2020.)

Oporba staloženo kao 2014.

Entuzijazam oporbe u RS-u, nastao na krilima pobjede Draška Stanivukovića za gradonačelnika Banjaluke, očigledno je splasnuo, jer ni oni nisu optimisti da bi do prekompozicije vlasti moglo doći uskoro, odnosno prije izbora. Ali ne zato što ne žele.

„Postoji mogućnost, mada ja ne vjerujem. Mnogi strahuju od osvete i zato ne smiju napustiti koaliciju. Mada, vlast je na posljednjem skupštinskom zasjedanju imala podršku 45 zastupnika, tako da mislim da je Dodik posljednjim potezima sam sebi pucao u noge, bahatim ponašanjem narušio povjerenje, jer želi biti neprikosnoven. Ovo je početak njegovog kraja. Postoji mogućnost, ali nisam optimist da bi se većina mogla raspasti prije izbora 2022.", kaže zastupnik oporbe u skupštini RS-a Nebojša Vukanović.

U SDS-u smatraju da nakon gubitka dva najveća grada u RS-u ne bi bilo čudno da dođe i do gubitka većine u parlamentu, a time i do pada vlade, koja praktično ne bi imala podršku.

„Nakon lokalnih izbora, jasno je da su pojedinci iz SNSD-a ali i iz drugih stranaka koalicije nezadovoljni i ne bi bilo iznenađenje da se skupi skupštinska većina koja će srušiti ovu vladu“, kaže zastupnik SDS-a Davor Šešić, ne želeći otkriti o kojim bi strankama i pojedincima moglo biti riječi.

„Službeno, DNS je prešao u oporbu a siguran sam da je tu veliki broj nezadovoljnih zastupnika. Vrijeme će pokazati tko će to biti, ne bih sada licitirao“, kaže Šešić.

Iluzija apsolutne kontrole

Učinak apsolutne kontrole SNSD-a postignut je cjepkanjem manjih stranaka s obzirom da je prvo razbijen DNS iz kojeg je nastao Demos, zatim Ujedinjena Srpska iz SDS-a i SPS iz Socijalista. Potonji su bezrezervno odani Dodiku već dvadeset godina i tu sigurno neće biti iznenađenja. Međutim, stvarna kontrola SNSD-a je oko 35 posto kapaciteta u vlasti, tako da je tehnički gledano, nova većina koja bi se priklonila oporbi, moguća u narednom razdoblju. Novinar Željko Svitlica primjećuje da su rezultati lokalnih izbora u Banjaluci i Bijeljini pokazali zapravo da je koalicijski mir bio varka.

Draško Stanivuković osvojio je Banjaluku

Draško Stanivuković osvojio je Banjaluku

„Svo to cjepkanje stranaka i kupovina zastupnika bila je zapravo kupovina vremena nakon općih izbora 2014. kada je, slično kao sad, bilo šanse da oporba u RS-u preuzme vlast. Tad nije bilo snage i volje. Isto pitanje je i sad: stranke oporbe nisu snažne i nemaju volju da preuzmu stvar u svoje ruke. Čak su slabije nego ikad. To nije tako ako pitate recimo Draška Stanivukovića koji bi sigurno sutra pristao formirati vladu, isto kao što je to učinio Dodik s dva zastupnika prije 20 i kusur godina“, podsjeća Svitlica, povlačeći paralelu s tadašnjim naglim političkim rastom Dodika.

Dodik je 1998. od Biljane Plavšić dobio mandat za sastav vlade, iako je imao samo dva zastupnika, a nakon što je propao koncept o svesrpskom ujedinjenju i radikalima kao dijelom tadašnje vlasti.  Na iznenađenje mnogih, ta vlada na čelu s Dodikom opstala je tri i pol godine, iako sastavljena od tadašnjih stranaka koje su činile koaliciju „Sloga“ - Socijalista i SNS-a, te bošnjačkih stranaka, što je u to vrijeme bilo ravno veleizdaji. Konce su tada povlačili stranci kroz Ured visokog predstavnika i malo toga su lokalni političari mogli sami učiniti.

Sve manja podrška u Narodnoj skupštini

Sada, dvadesetak godina kasnije, svaki izborni ciklus obilježen je političkim izdajama i preletačima, pa se ne bi trebali čuditi da se to dogodi i sada. A matematika je neumoljiva. S 56 zastupnika, koliko je SNSD imao s koalicijskim partnerima prije ovih izbora, ona se sada istopila na svega 45 zastupnika, ako ćemo suditi po posljednjem glasanju u Narodnoj skupštini RS-a.

Uz SNSD je Narodni demokratski pokret (NDP) Dragana Čavića, koji je na proteklim izborima doživio debakl i nije prešao prag za ulazak u gradsku skupštinu.  Od „podrške“, tu su još Demos, koji je formiran cijepanjem DNS-a, SP Petra Đokića (jer je s onim drugim SPS-om SNSD već raskrstio na lokalnoj razini) te Ujedinjena Srpska, koja će izvjesno je, bezuvjetno pratiti politiku SNSD-a, kao stvaratelja u političkom blatu nakon izbora 2014.