Polagani odlazak Angele Merkel - kamo ide Njemačka? | Politika | DW | 31.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Polagani odlazak Angele Merkel - kamo ide Njemačka?

Polako se bliži kraj političke karijere Angele Merkel na poziciji njemačke kancelarke. Mnogi se pitaju što će biti nakon nje. I što bi ona, dok je još na čelu njemačke vlade, mogla postići?

Često prognozirali njuzin raniji odlazak s političke scene, posebno kada se koalicijska vlada sa SPD-om znala zaljuljati.Ali nakon više od 14 godina Angela Merkel je i dalje kancelarka.

I želi ostati na toj poziciji do kraja ovog mandata. U tome ima podršku građana i javnosti. Unatoč svim kritikama na rad velike koalicije, velika većina bi željela da Merkel ostane kancelarka do 2021. godine.

"Vi me poznajete", jedna je od njezinih rečenica koje je koristila u izbornoj kampanji 2013. godine. To znači: "Možete se pouzdati u mene. Sa mnom znate na čemu ste". Ta rečenica je pokazala i koliko je sama Merkel bila u središtu političke kampanje i koliko su se izborne kampanje zasnivale na njezinoj ličnosti.

Voštane figure Angele Merkel iz muzeja Madame Tussauds u Berlinu (2005, 2009, 2013.)

Puno se toga promijenilo otako je 2005. došla na mjesto kancelarke- voštane figure Angele Merkel iz muzeja Madame Tussauds u Berlinu (2005, 2009, 2013.)

Dramatične promjene

Njemačka i svijet više nisu ono što su bili 2005. godine kada je Angela Merkel prvi put postala kancelarka. U Njemačkoj je politika polariziranija nego što je ikada bila posljednjih desetljeća: desničarski populistički AfD zastupljen je u parlamentima u svim njemačkim saveznim zemljama, u novim saveznim zemljama na istoku je AfD često druga najjača stranka, a u Bundestagu čak najjača oporbena stranka. Tradicionalne i etablirane narodne stranke poput Merkeličinog CDU-a, a još više SPD-a, masovno su izgubile pristaše.

Situacija u svijetu se također pogoršala. "Vremena kada smo se u potpunosti mogli osloniti na druge su dobrim dijelom prošla", rekla je Merkel 2017. godine kada je novi američki predsjednik Donald Trump doveo u pitanje smisao postojanja NATO-a. Godinu dana ranije  Britanci su s tijesnom većinom izglasali izlazak Velike Britanije iz EU.

Najkasnije nakon referenduma o Brexitu i dolaska Trumpa na mjesto američkog predsjednika Merkel je uočila "ozbiljnu krizu u zapadnim demokracijama", primijetio je njezin biograf Ralph Bollmann. Bollmann kaže da je kancelarkin cilj dok je još na vlasti, "ne ostaviti Njemačku i, koliko to bude u njezinoj moći, ni Europu i svijet u kaosu."

Merkel nikada nije bila velika vizionarka. Razlika između nje i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona je u tom pogledu ogromna. Nakon niza prijedloga za reformu EU-a, koji su se od Merkel odbijali i prolazili bez komentara, Macron je potaknuo veliku raspravu izjavom o „moždanoj smrti NATO-a".

Mnogi iz stranke CDU-a poželjeli su da se Angela Merkel barem malo ugleda na Macrona i da je barem malo zarazi njegova strast za ulogom vođe kao i da umjesto da jednostavno "odrađuje" krize stavi više svojih i njemačkih akcenata.

Između omraženog lika i spasiteljice Zapada

Ipak, Angela Merkel je puno toga uspjela promijeniti - već samim tim što je u jednoj patrijarhalnoj stranci kao žena uspjela napraviti karijeru. Pečat "feministkinje" ona, međutim, odbacuje. "Ne želim da kititi lažnim lovorikama", izjavila je u intervjuu za list Die Zeit. U Bundestagu je udio žena u posljednjih 14 godina otkako je ona na funkciji kancelarke čak značajno opao - sa 42 na 31 posto.

Kada Angela Merkel izgovara rečenice poput "Kvote su važne, ali cilj mora biti paritet!", tada prešućuje da je ona bila ta koja je blokirala zahtjeve vlastite stranke za uvođenjem kvota za žene u njemačkom parlamentu. S druge strane, ona je ciljano "gurala" druge žene: Annegret Kramp-Karrenbauer na mjestu svoje nasljednice, današnju predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen ili ministricu poljoprivrede Juliju Klöckner.

Merkel s Lagarde i von der Leyen

Podržavala je žene, ali sebe ne vidi kao feministkinju - Merkel s Lagarde i von der Leyen

Njezine riječi "Poznajete me!", također sugeriraju konstantnost. Ona zapravo vrlo fleksibilno donosi odluke, prije svega "pragmatične i utemeljene na političkoj konstelaciji", kaže njezin biograf Bollmann. Tako je kao fizičarka vjerovala je u nuklearnu energiju, ali je nakon teške nuklearne katastrofe u Fukušimi (u Japanu) odlučila postupno obustaviti rad nuklearnih elektrana u Njemačkoj i okrenuti leđa nuklearnoj energiji. Omogućila je sklapanje braka za homoseksualne parove unatoč iako joj je ta odluka izazivala "loš osjećaju u trbuhu". U njezinom mandatu na mjestu kancelarke ukinuta je i vojna obveza u Njemačkoj.

Ali ništa nije bilo i ostalo toliko kontroverzno kao odluka Merkel iz 2015. da otvori granice Njemačke za stotine tisuća izbjeglica. Stranka AfD se tada bukvalno obrušila na Merkel. Kada je u Njemačkoj došlo nasilnih incidenata i napada iza kojega su stajale izbjeglice, AfD je  žrtve nazivao kao "Merkeličinim mrtvacima". Za neke je postala omraženi lik, za druge spasiteljica Zapada. Časopis "Time" proglasio ju je krajem 2015. osobom godine, dok su demonstranti iz redova desničara izlazili na ulice s transparentima "Merkel-muss-weg" – "Merkel mora otići".

Sve manje povjerenja u politički sustav

Unatoč ovoj polarizaciji, Merkel je još uvijek jedna od najpopularnijih političkih ličnosti u Njemačkoj, često i najomiljenija. Nova šefica CDU-a Anegret Kramp-Karrenbauer, pokazuju istraživanja javnog mnijenja, daleko zaostaje iza nje. Ali Merkel je svjesna kontroverzi koje prate njezinu politiku. Pred zadnje savezne izbore dala je do znanja da je dvojila da li da se kandidira za kancelarku. Sve se rjeđe uključuje u predizborne kampanje i svakodnevnu politiku te uglavnom odrađuje termine u inozemstvu.

Merkel i Kramp-Karrenbauer

Merkel je popularnija od svoje svoje nasljednice na mjestu šefice CDU-a

Bivši ministar i zastupnik u Bundestagu Jürgen Trittin vjeruje da se Angela Merkel sve više fokusira na Europu: "Ona se kompletno posvetila njemačkom predsjedavanju Europskom unijom u drugoj polovici 2020. godine. Stručnjaci za vanjsku politiku iz njezinih redova poput Rodericha Kiesewettera Merkel pak zamjeraju da nema jasnu vanjskopolitičku liniju: "Nema nacionalnu strategiju koja transparentno pokazuje njemačke interese, snagu, ali i slabosti." Njemačka, prema riječima Kiesewettera, mora naći rješenja i pokazati "na koji način može stabilizirati vlastite partnere na jugu, u Ukrajini, ali i na Bliskom istoku".

No, rezultati istraživanja javnog mnijenja agencije Allensbach objavljeni protekle jeseni pokazuju da povjerenje u domaće političare u Njemačkoj također opada. Samo 57 posto ispitanih vidi stabilnost kao jednu od velikih prednosti Njemačke, dok ih je 2015. godine bilo 81 posto. Postojeći politički sustav samo 51 posto ispitanika ocjenjuje kao čimbenik snage i stabilnosti u odnosu na 62 posto prije četiri godine.

"Žena koja je uspješno vodila Njemačku kroz mnoge krize"

Kakva će biti ostavština Angele Merkel? Bollmann vjeruje da bi kancelarka "željela sebe vidjeti kao ženu koja je vodila Njemačku kroz mnoge krize - financijsku krizu, krizu eura, krizu u Ukrajini, izbjegličku krizu – i to relativno sigurno, kao političarku koja je donekle sačuvala stabilnost sustava. Osim toga, Angela Merkel je i svoju zemlju i svoju stranku napravila liberalnijom i otvorenijom, ali po cijenu da se u Bundestag uselila jedna desničarska populistička stranka koja sada utjelovljuje otpor protiv ovih promjena vrijednosti."

Angela Merkel više nema puno vremena za kreiranje politike, a svojim polaganim povlačenjem s dnevno-političke scene jasno daje do znanja da na unutarnjopolitičkom planu više neće biti promjena. Umjesto toga, kancelarka sve više i više prepušta teren Annegret Kramp-Karrenbauer.

Trenutno je vrlo sporno hoće li ona na funkciji kancelarke na kraju naslijediti Angelu Merkel. Ali, tko god dođe na mjesto Merkel, njegov, odnosno njezin rad će se mjeriti s onim što je dosadašnja kancelarka postigla i teško će izaći iz njezine sjene.

Preporuka uredništva