Pola stoljeća Europskog parlamenta
12. ožujka 2008
“Konstitutivna sjednica skupštine Europske unije je otvorena”, ovo su bile prve riječi izgovorene u Europskom parlamentu prije 50 godina. Od 1958. godine,kada je predsjedavao Robert Schuman Europski parlament se uvelike promijenio. Ne samo u svojem sastavu već i u ovlastima koje danas ima, Europski parlament sa svojih 50 godina nastavio je potkopavati interes europskih građana svojim brojnim skandalima.
Nekada četiri - danas 23 jezika
Osnovan 1. siječnja 1958. godine sa svoja 142 člana, četiri službena jezika i pravo da ga se konzultira, danas Europski parlament ima 785 zastupnika iz 27 zemalja članica. Koristi se 23 jezika. Europski parlament je jedino multinacionalno tijelo na svijetu u koje se zastupnici izravno biraju.
Europski parlament dobiva sve više ovlasti
Sa svojim rastom rasle su i zakonske ovlasti. Trenutno Europski parlament ima moć otpusitit Europsku komisiju, ima pravo odobriti proračun Europske unije kao i pravo suodlučivanja zajedno sa zemljama članicama u čitavom nizu politika, prije svega na području zajedničkog tržišta. Znakovita je nedavna izjava irskog povjerenika za unutarnje tržište Charlyja McCreevyja koji je rekao da “poznaje neke ministre koji bi radije bili članovi odbora za industriju u Europskom parlamentu zbog ovlasti koje taj odbor ima”.
Od iduće godine, kada bi trebao stupiti na snagu Lisabonski sporazum, ovlasti europskih zastupnika u procesu suodlučivanja će se proširiti na gotovo sva područja uključujući poljoprivredu, ribarstvo, transport, strukturne fondove, pravosuđe i unutarnje poslove.
Problem: Mali odaziv birača...
No unatoč povečanja ovlasti Europski parlament muku muči s izlaskom birača na izbore. Tako je 2004. godine izašlo samo 45 posto europskih građana na izbore, a posebno zabrinjava slabi odaziv u novim članicama gdje se u pojedinim državama odazvalo jedva 30 posto građana.
Imajući u vidu iduće izbore za Europski parlament sredinom 2009. godine europski zastupnici rado bi povečali broj onih građana koji bi izašli na izbore shodno i prema povećanju ovlasti koje dobiva Europski parlament. Konzervativni španjolski zastupnik Indigo Mendez de Vigo naglasio je važnost glasa svakog građanina: “Nije kao ranije kada su građani mislili da njihov glas ne vrijedi. Njihov glas na izborima za Europski parlament će vrijediti mnogo i imat će utjecaja na politike”, rekao je Mendez de Vigo.
Problem Europskog parlamenta leži ne samo u tome da se tek treba dokazati na nacionalnoj političkoj sferi već da je potrebno razbviti europski politički prostor kojim bi upravljale ne samo europske ličnosti, dominirale teme već i sam rad u europskim instituacijama.
... rasprave se gube u prijevodu i vremenu
Rasprave u Europskom parlamentu velikim dijelom su dio koreografije unaprijed određenog poipisa govornika i vremena koje je toliko kratko da se više vodi računa kako privuči pozornost nego dati potrebnu interpretaciju i argumente oko nekog problema. Osim toga mnoge rasprave i razmjena mišljenja mogu se u pravom smislu riječi izgubiti u prijevodu.
Osim toga, europski parlamentarci često puta raspravljaju o važnim pitanjima vanjske politike, ali Parlament na tom području nema pravo odlučivanja kao ni na području obrambenih pitanja. No to će biti djelomice drukčije nakon uvođenja i stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma počekom 2009. godine. Zbog toga je zastupnik jedne nordijske članice rekao kako bi “Europski parlament trebao prestati raspravljati o pitanjima gdje nema stvarne ovlasti”.
Kritike zbog "putujućeg cirkusa"
Osim poteškoća koje Europski parlament ima u svojem predstavljanju široj javnosti tu su i teme koje uvelike bacaju loše svjetlo na ovu europsku instituciju. Europski parlament doživljava velike kritike zbog svojeg “putujućeg cirkusa”, jer tjedan dana parlamentarna skupština vijeća u Strasbourgu, a ostatak mjeseca europski zastupnici su u svojem briselskom zdanju. Ovakav luksuz uključujući i putovanja godišnje košta 200 milijuna eura.
Plenarna sjednica se u pravilu održava u Strasbourgu, gdje je i prvo sjedište Europskog pralmaneta. Odbori i zastupnički klubovi se okupljaju u Buxellesu, gdje se održavaju i kraće plenarne sjednice. Zastupnici nisu organizirani po nacionalnim blokovima već prema pripanosti političkim skupinama. Konkretno, to znači da postoji Europska pučka stranka u kojoj su okupljene demkršćanske i konzervativne stranke, zatim postoji klub zastupnika europskih socijalista i socijaldemokrata, potom liberala, zelenih i drugih. Broj zastupničkih mjesta po zemlji članici određuje se djelomično po broju stanovnika ali i prema ugovorima o Parlamentu.
Nakon skandala - kako vratiti povjerenje građana?
Osim toga Europski parlament potkopava i zahtjeve javnosti za transparentnost i pristup toj instituciji. Najnoviji skandal oko osoblja koje asistira europske zastupnike ponovno je poljuljao povjerenje javnosti. Povjerljiva interna istraga prošloga mjeseca je pokazala da je sustav zlorabljen te da nije bilo internih provjeravanja kako se troši 17.000 eura koliko svaki zastupnik u Europskom parlamentu dobiva za svoje asistente.
Nakon vrlo sporog odgovora u kojem je uprava Europskog parlamenta odbila objaviti originalno izvješće, sustav se sada mijenja. No nakon najnovijih skandala, bit će teško uvjeriti birače da izađu na birališta. Bit će potrebno mnogo vremena i napora uvjeriti birače da je posao europskih zastuonika u Bruxellesu i Strasbourgu važan. Idući izbori za Europski parlament održavaju se u lipnju 2009. godine.