Pokrenut mehanizam za kažnjavanje Hrvatske

Kao što je ranije i najavila povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, Europska komisija pokrenula je proceduru za sankcioniranje Hrvatske zbog odbijanja Zagreba da „pravovremeno i bezuvjetno“ uskladi hrvatsko zakonodavstvo s europskim pravilima. Odluka je donesena na sastanku europskih povjerenika i to bez rasprave.

U sjedištu Komisije u Bruxellesu kažu da su povjerenici već prethodnih dana bili informirani o „slučaju Hrvatske“ od strane predsjednika Komisije Josea Manuela Barrosoa i povjerenika za pravosuđe i proširenje Viviane Reding i Štefana Fülea, i da nije ni bilo potrebe za dodatnim razgovorima na tu temu: „Europska komisija u slučaju Hrvatske danas pokreće proceduru iz tzv člana 39. To znači da smo aktivirali sigurnosnu klauzulu s područja pravosuđa i unutarnjih poslova koja se nalazi u hrvatskom Pristupnom ugovoru. Cilj je poduzimanje odgovarajućih mjera zbog nastavljenog neusklađivanja Hrvatske s okvirom europskog uhidbenog naloga“, objavila je glasnogovornica predsjednika Europske komisije, Pia Ahrenkilde Hansen.

Pojačan nadzor i(li) uskraćivanje novčane pomoći

U praksi to znači da je Europska komisija krenula u desetodnevne konzultacije sa zemljama članicama EU-a o akcijama koje bi trebalo poduzeti prema Hrvatskoj. Među mogućim mjerama navodi se pojačani nadzor i suspenzija „šengenskog instrumenta“ uspostavljenog kako bi se Hrvatskoj pomoglo u ispunjavanju kriterija nužnih za ulazak u Šengenski prostor. Iako je tzv „monitoring“ namijenjen prvenstveno za zemlje u procesu pristupanja, u Bruxellesu objašnjavaju da u Ugovorima o pristupanju zemalja članica postoje sigurnosne klauzule koje omogućavaju Europskoj komisiji da reagira u slučaju ozbiljnih prekršaja u primjeni zakona Unije:

„Pojačani nadzor znači da se provjerava kako Hrvatska primjenjuje ono na što se obvezala, konkretno kako primjenjuje zakone na području pravosuđa i unutarnjih poslova ili da se pojača nadzor nad fondovima namijenjenim tom području“, objasnila je glasnogovornica povjerenice za pravosuđe Mina Andreeva.

EK: Kako je zakon promijenjen tako da bude i vraćen

U Bruxellesu ponavljaju da su u više navrata tražili od hrvatskih vlasti promjenu zakona, odnosno vraćanje na stanje kad su, prije pristupanja Hrvatske, bili u skladu s Europskim uhidbenim nalogom. Ponudu Hrvatske da zakon promijeni u srpnju sljedeće godine u Europskoj komisiji odbacuju kao „predugo neopravdano odgađanje“.

Ne želeći komentirati različite izjave koje posljednjih dana dolaze od hrvatskih dužnosnika u Europskoj komisiji i dalje ostavljaju prostor da se ovo pitanje riješi bez sankcija: „Lopta je sada u dvorištu Hrvatske“, kaže Andreeva. „Mi bismo pozdravili brzo i bezuvjetno prilagođavanje hrvatskoga zakonodavstva koje bi ga vratilo u sklad s Europskim uhidbenim nalogom.“

Europski povjerenici u svojoj odluci o pokretanju ove procedure zaključuju da bi Hrvatska morala da na način na koji je za nekoliko dana promijenila sporni zakon, isto tako brzo i da ga vrati u sklad s Europskim uhidbenim nalogom.