Poklonjena odjeća uništava afričko tržište | Priča dana | DW | 28.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Poklonjena odjeća uništava afričko tržište

Mnogi se vesele našoj poklonjenoj rabljenoj odjeći. Osobito izvoznici tekstila. Ali, u Africi se sve više protive uvozu rabljene odjeće koja je preplavila tamošnje tržište.

Odjeća sve brže izlazi iz mode. Dok se ranije za svaku sezonu pojavljivala nova kolekcija, u međuvremenu u trgovine stižu do 24 kolekcije na godinu. A da bi se u ormarima stvorilo mjesta za novu odjeću, brojni Nijemci ono što više ne nose ubacuju u kontejnere za staru odjeću. Od sredine 1990-ih godina količina odjeće u takvim kontejnerima se povećala za 20 posto. I još uvijek raste. "U Njemačkoj se svake godine skupi oko milijun tona stare odjeće. To je stvarno jako puno", kaže Thomas Ahlmann iz organizacije FairWertung, koja okuplja više od 130 organizacija za humanitarno skupljanje stare odjeće.

Takvom odjećom se pomaže siromašnima i čuva okoliš, jer se odjeća ili materijali od kojih je ona napravljena ponovo koriste. Ali, u Njemačkoj nema toliko siromašnih. Manje od deset posto stare odjeće iskoriste humanitarne organizacije koje su postavile te kontejnere. Ostatak otkupe komercijalni skupljači stare odjeće.

Prodaja humanitarne pomoći

Prodajom viška skupljene odjeće Njemački crveni križ zaradi oko 13,5 milijuna eura godišnje. Ali, ta je odjeća time iz humanitarne pomoći pretvorena u robu za prodaju. Samo dva do četiri posto te robe je još u dobrom stanju da može biti prodano u second-hand-trgovinama u Njemačkoj ili zapadnoj Europi. Oko 40 posto se izvozi u slabije razvijene zemlje. Oko deset posto završava u smeću. Ostatak se reciklira i od njega se prave krpe za čišćenje.

Infografik Altkleider Verwertung DE

Od 2 do 4 posto rabljene odjeće je vrhunske kvalitete, od 6 do 8 posto prve klase, 30 do 32 posto druge i treće klase ... Deset posto ide u otpad, 15 do 17 posto se prerađuje u krpe za čišćenje, 17 do 19 posto se reciklira.

Rabljena odjeća se izvozi u istočnu Europu, na Bliski istok, u Srednju Aziju i prije svega u Afriku. U tim zemljama tako nastaju radna mjesta za sortiranje odjeće, transport i prodaju. Za mnoge je to jedina mogućnost da dođu do jeftine odjeće. "Postoje brojne studije koje pokazuju da domaća tekstilna industrija u tim zemljama ne može pokriti potrebu za tekstilnim proizvodima", kaže Susanne Pohl iz Njemačkoga crvenoga križa.

Ali, Friedel Hütz-Adams iz Instituta Südwind upozorava da rabljena odjeća ne ide u prvom redu siromašnima, nego se izvozi u one zemlje u kojima ju ljudi još mogu platiti. Tako primjerice malo odjeće ide u Kongo, iako su tamo milijuni izbjeglica. "Oni to ne mogu platiti, zato tamo odlazi samo relativno malo rabljene odjeće i to lošije kvalitete. Kad je zemlja kao Indija, s najvećim brojem siromašnih, uvela zabranu uvoza rabljene odjeće - a Indijci ne hodaju okolo goli - onda to pokazuje da sadašnje trgovanje rabljenom odjećom ima malo veze s zadovoljavanjem potreba siromašnih", kaže Hütz-Adams.

Stvaranje krivih radnih mjesta

Susanne Pohl iz Njemačkoga crvenoga križa je uvjerena da uvoz rabljene odjeće u Africi stvara više radnih mjesta nego što bi tamo moglo raditi u tekstilnoj industriji. Ali, u Africi ne vjeruju da tako nastaju vrijedna radna mjesta. Oni već desetljećima proizvode pamuk, ali njega se kao sirovinu izvozi i drugdje prerađuje. Za to je kriv i uvoz rabljene odjeće koji je uništio nekadašnju proizvodnju platna i odjeće u afričkim zemljama. To je još 2012. potvrđeno i u Njemačkom Bundestagu.

Friedel Hütz-Adams, SÜDWIND Institute

Friedel Hütz-Adams, SÜDWIND Institute

Hütz-Adams priča da se u Africi brojni pogođeni žale na nelojalnu konkurenciju, jer se odjeću dijeli besplatno pa odjeća proizvedena u Africi ne može konkurirati cijenom. Već 1990-ih je uvoz rabljene odjeće uništio brojne proizvođače odjeće na afričkom kontinentu, iako su i drugi čimbenici igrali važnu ulogu, kao što su loša infrastruktura ili nesigurna opskrba energijom, napominje Hütz-Adams.

Ahlmann iz organizacije FairWertung smatra da je glavni problem nova odjeća iz zemalja s niskim plaćama. "Načelno je dobro ako sirovine budu prerađivane tamo gdje one nastaju", priznaje on. U Africi se pokušava ponovo izgraditi vlastitu tekstilnu industriju, kaže on. "Ali, u svakoj afričkoj zemlji pored trgovina s rabljenom odjećom postoji i tržište nove odjeće, na kojem dominira nova odjeća iz Azije, kao što je to i u Europi slučaj."

Zabrana uvoza rabljene odjeće

Ipak, čini se da brojne afričke zemlje glavni problem za svoje tržište vide u rabljenoj odjeći. Već prije više godina neke su zemlje zabranile uvoz rabljene odjeće, među ostalima Nigerija, Etiopija i Južnoafrička Republika. 2016. je i Zajednica istočnoafričkih zemalja (EAC), koju čine Burundi, Kenija, Ruanda, Uganda i Tanzanija, najavila zabranu uvoza rabljene odjeće, obuće i drugih proizvoda od kože do 2019. godine. Do tada namjeravaju povećavati poreze na uvoz te robe.

Zamjenik direktora kenijske Industrijske i trgovinske komore James Mureu vjeruje da će ta zabrana "ojačati domaću tekstilnu industriju". Iako će teško biti pokriti potražnju domaćom proizvodnjom. Trenutno se samo 15 posto pamuka proizvedenog u istočnoafričkim zemljama u tim zemljama i prerađuje. Ostalo se izvozi, naglašava East African Business Council. I ovaj savez se zalaže za postupno ukidanje uvoza rabljene odjeće.

U SAD-u, gdje se na rabljenoj odjeći obrće oko jedne milijarde dolara, su zvona zvonila na uzbunu. Najveći izvoznik rabljene odjeće na svijetu zaprijetio je trgovinskim ratom pa su od zabrane uvoza odustale sve istočnoafričke zemlje osim Ruande.

Ruanda ne odustaje

Da bi ojačala vlastitu industriju Ruanda je 2016. povećala carine na uvoz rabljene odjeće 12 puta, a na uvoz rabljene obuće deset puta. Posljedica je da tekstilna industrija te zemlje od lipnja ove godine ne može u sklopu trgovinskog sporazuma AGOA bez carina izvoziti robu u SAD.

Trgovine rabljene odjeće u Ugandi

Na tržnici Owimo u Ugandi oko 7.000 trgovaca prodaje rabljenu robu

Ali ruandska industrija se sporo razvija. Neki domaći proizvođači su pozdravili zabranu uvoza rabljene robe, ali još uvijek nisu u stanju dovoljno jeftino proizvoditi odjeću za tržište Ruande i susjednih zemalja.

Što je s okolišem?

Oko polovice rabljene odjeće se i dalje upotrebljava ili reciklira, umjesto da završi u smeću. Ali, brojne kolekcije se mogu prodati samo zbog niske cijene. Ona se većinom (oko 60 posto) proizvodi od poliestera, upozorava organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace. Proizvodnja toga vlakna na bazi nafte emitira tri puta više stakleničkih plinova nego pamuk. Mikrovlakna od poliestera zagađuju vode i ugrožavaju osobito život u moru, naglašava Greenpeace. Osim toga poliester se često miješa s prirodnim vlaknima zbog čega ih nije moguće reciklirati.

Hütz-Adams drži da je taj argument napuhan. "Mi kupujemo nove stvari, ali kad se radi o ekološkom aspektu, onda ne bismo mi trebali nositi te stvari tako dugo koliko im je vijek trajanja, nego netko drugi."

Seljaci koji su slabo plaćeni proizvodili pamuk u Africi sad bi još trebali biti sretni što mogu tako jeftino kupiti rabljenu odjeću koju smo mi odbacili.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva