Poduzetništvo kojem je društvo na prvom mjestu | Gospodarstvo | DW | 19.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Poduzetništvo kojem je društvo na prvom mjestu

Razvijene zemlje već razmjerno dugo poznaju „društveno poduzetništvo“, tvrtke koje uspijeva njegovati prioritete bez profita u prvom planu. Hrvatska se tek susreće s tim iskušenjem.

Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj i dalje predstavlja nerazvijen oblik privređivanja, mada ulaganja u njega polagano rastu. Tako je i na jednoj nedavnoj tribini u Zagrebu konstatirano da još uvijek nedostaje potpuniji zamah u dotičnom sektoru. Rečeno je da bi u tom smjeru trebalo aktivirati jače mehanizme poticajnije državne regulacije. Značajan je pritom moment aktualne mobilizacije sredstava iz Europskog socijalnog fonda, nakon donošenja državne Strategije razvoja društvenog poduzetništva 2015. godine. Predviđeno je 270 milijuna kuna iz ESF-a upravo za tu svrhu. Lani je raspisan prvi natječaj, dok je u toku 18 dotiranih projekata vrijednih oko 10 milijuna kuna.

Ipak, u Hrvatskoj danas na društveno-poduzetnički način ne djeluje niti stotinu privrednih subjekata. A društveno poduzetništvo, da se i to podsjetimo, jest ono koje nema u prvom planu isključivu maksimizaciju profita. Njegovo poslovanje ima neke druge prioritete s većim fokusom na opću dobrobit: razvoj lokalne zajednice, pomaganje socijalno ranjivih skupina, afirmacija drugih ugroženih grupacija i manjina, egzistencijalno zrinjavanje osoba s invaliditetom, unapređenje ekonomski pasivnijih područja, itd. No da bi se takvi civilizacijski ideali mogli uzeti u obzir pri poslovanju na tržištu, potrebno je i javno subvencioniranje te neke druge dodatne olakšice.

Gradnja kapaciteta partnerskih udruga

O tome smo porazgovarali s Mihaelom Jović Karešin, predsjednicom Udruge za edukaciju i rehabilitaciju „Visoki jablani“ koja već niz godina provodi projekte razvoja društvenog poduzetništva. I promovira ga kao generator održivog društvenog i gospodarskog razvoja, odnosno novih radnih mjesta, dakako u suradnji s partnerima iz civilnog, javnog i privrednog sektora. „Trenutno provodimo inovativan projekt RePlast 3D u partnerstvu s Centrom za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE iz Zagreba te u suradnji s akademskim stručnjacima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, kao i Gradom Kninom u kojem postavljamo mali testni pogon za reciklažu plastike i proizvodnju filamenta za 3D printere“, rekla nam je Jović Karešin.

Proizvodnja u tvrtki Visoki Jablani

Socijalno angažirano poslovanje ne isključuje i visoku tehnologiju, kao što se vidi u tvrtki Visoki Jablani

Projekt sufinancira Europska unija iz ESF-a, a gradi kapacitete partnerskih udruga za pokretanje društvenog poduzetništva za sekundarno zbrinjavanje plastičnog otpada: „Ovo je već drugi projekt kojim se pokušavamo pozicionirati kao društveni poduzetnici u sektoru tzv. cirkularne, zelene ekonomije. Projekte društvenog poduzetništva razvijamo kao platforme zapošljavanja 'teže zapošljivih' skupina čime se smanjuju potrebe za socijalnim transferima države."

Projekti „Visokih jablana" utoliko podrazumijevaju pozitivne reperkusije na društvo i društvene odnose, predstavljaju osmišljavanje, razvoj i komercijalizaciju ideja koje pridoprinose zapošljavanju i radnoj integraciji osjetljivih društvenjih skupina, ciljaju na uspostavu malih profitabilnih gradskih i javno-privatno partnerskih poduzeća u kontekstu očuvanja nacionalnog imidža i šireg doprinosa kvaliteti života u RH te otvaraju mogućnosti novih zapošljavanja, posebice u manjim gradovima i slabije razvijenim dijelovima RH, uz posljedični rast prihoda jedinice lokalne samouprave.

Dugačak popis primjedbi

„Nastojimo doprinijeti društvenoj koheziji, borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti, kreiranju novih inovativnih proizvoda, konkurentnosti, očuvanju postojećih resursa, zaštiti okoliša te unapređenju kvalitete života kroz poslovanje za dobrobit lokalne zajednice i šire društvene zajednice. Međutim, brojni su izazovi koji nas prate jer ne postoji sustavna institucionalna potpora niti u vidu legislative niti kroz institucionalne mehanizme i provedbu politike razvoja društvenog poduzetništva“, svjedoči naša sugovornica.

Nisu razvijeni adekvatni mehanizmi financiranja, poticaja i olakšica za društvene poduzetnike. Nedovoljno je olakšan pristup tržištu kapitala, odnosno nerazvijeni inovativni financijski instrumenti za razvoj društvenog poduzetništva. Slaba je mogućnost korištenja neiskorištenih javnih prostornih resursa, uglavnom zbog neriješenih imovinskih odnosa i lošeg stanja postojećih resursa. Nedostatni su izvori financiranja prilagodbe, uređenja i opremanja prostora - s iznimkom Fonda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom - te je svakako potrebno na nacionalnoj razini poraditi na većoj vidljivosti društveno i okolišno odgovornih proizvoda i usluga na tržištu.

Kako naša sugovornica kaže, pomogla bi organizacija zajedničkih nastupa i zajedničke promocije društvenih poduzetnika, deklaracije i promocije proizvoda i usluga s dodatnom društvenom i okolišnom vrijednosti, te institucionalna potpora u vidu stvaranja međunarodne poslovne i suradničke mreže društvenih poduzetnika s ciljem razmjene znanja.

Bodelschwinghschen Anstalten Bethel (picture-alliance/dpa/P. Brenneken)

U mnogim zapadnim zemljama već odavno postoje tvrtke koje su osnovane kako bi se posao dao osobama koje bi inače teško uspjele na tržištu rada.

Marketing društvenog poduzetništva

„Ujedno postoji velika neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada", nastavlja Mihaela Jović Karešin, „posebice deficit osposobljenih djelatnika za tzv. nova 'zelena' zanimanja, kao i nedostatak znanja za upravljanje društvenim poduzećem. Zbog toga Udruga 'Visoki jablani' radi i na edukaciji budućih društvenih poduzetnika izdavačkom djelatnosti, poticanjem inovativnog učenja i izravnom izobrazbom ciljanih skupina."

„Ove godine izdajemo u sklopu Biblioteke 'Visoki jablani' knjigu prof. Nevena Šerića 'Marketing društvenog poduzetništva', prvu znanstvenu knjigu u Hrvatskoj na navedenu temu", kaže predsjednica ove udruge. I dodaje da je Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u RH možda potrebno revidirati, ali i da je potrebno raditi na njezinoj implementaciji da bi društveno poduzetništvo u Hrvatskoj zaživjelo.  

Svako poduzetništvo ipak mora biti profitabilno

Milka Kosanović, direktorica Odnosa sa članstvom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, tim povodom izjavila je za DW kako još uvijek predstoji ispravljanje pojedinih zabluda o društvenom poduzetništvu, npr. da je ono neprofitabilno: „Jer, svako poduzetništvo mora biti profitabilno – na kraju mjeseca svaki poduzetnik mora isplatiti plaću. Ono što ga u Hrvatskoj jednim dijelom razlikuje od ostalih je činjenica da je ono najčešće odgovor na vrlo velike socijalne probleme koje kao društvo imamo, a koji i dalje nisu riješeni sustavnim i učinkovitim državnim politikama. Primjer za to je otežano uključivanje teže zapošljivih skupina na tržište rada poput osoba sa invaliditetom, žena starije životne dobi, nekih manjinskih skupina i slično."

Za sve njih postoje određene parcijalne državne politike, no očigledno nedovoljno učinkovite, kako doznajemo, a pojedine od njih i potpuno promašene - poput kvotnog sistema za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, a kojim sistemom su podjednako nezadovoljni i poslodavci i invalidi. „Situaciju dodatno otežava i naše vrlo nefleksibilno radno zakonodavstvo. U trenutnoj situaciji koju u Hrvatskoj imamo, društveno poduzetništvo je prilika za smanjenje socijalnih transfera i država bi to trebala prepoznati, te mu dati jači poticaj za razvoj. Strategiju razvoja društvenog poduzetništva imamo već treću godinu, i trebali bi je popratiti kvalitetni provedbeni dokumenti", smatra Milka Kosanović.

 

Preporuka uredništva