Podijeljena sjećanja na nacističke zločine u Grčkoj | Priča dana | DW | 02.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Povijest

Podijeljena sjećanja na nacističke zločine u Grčkoj

Jedna virtualna izložba objedinjava umjetnost i povijest kako bi bacila novo svjetlo na njemačku okupaciju Grčke u Drugom svjetskom ratu i njene posljedice. To je nešto o čemu se u Njemačkoj malo zna.

U cijeloj Grčkoj nalaze se tragovi njemačke okupacije (1941.-1944). Procjenjuje se da je u tom razdoblju život izgubilo pola milijuna ljudi. Velika židovska zajednica u Solunu, koji su dugo zvali „Jeruzalem Balkana", skoro potpuno je uništena. Trag razaranja koji je ostavila Hitlerova vojska Wehrmacht vodio je do građanskog rata (1946.-1949.) koji ideološki dijeli zemlju sve do danas.

"Podijeljena sjećanja 1940.-1950."

U Njemačkoj se malo zna o mukama Grčke za vrijeme Drugog svjetskog rata. 2016. u Solunu je otvorena izložba „Podijeljena sjećanja 1940.-1950." koju su organizirali Goethe-Institut, Muzej moderne umjetnosti (MoMUS), solunski Židovski muzej i Dokumentacijski centar o nacionalsocijalizmu iz Kölna.

Ta izložba je trebala ove godine biti otvorena i u Kölnu, ali je organizatorima pandemija pomrsila račune, pa je pripremljena virtualna verzija. U usporedbi s realnom izložbom, materijal je morao biti reduciran. Unatoč tome, internet-verzija predstavlja gustu mrežu svakodnevnih predmeta, povijesnih dokumenata, tekstova, biografija te umjetničkih djela koja su za tu priliku digitalizirana.

Izložbeni prostor u Solunu 2016. godine - prije korone

Izložbeni prostor u Solunu 2016. godine - prije korone

Virtualni posjetitelji mogu se kretati kroz dvadeset i jednu izložbenu prostoriju – od grčko-talijanskog rata 1940.-1941., otpora njemačkom okupatoru i oslobođenja, povijesti grčkih Židova, sve do grčkog građanskog rata. Pametno odabrano obilje informacija jasno pokazuje brutalnost njemačkih okupatora. Kaleidoskop uhvaćenih trenutaka najmračnijeg poglavlja u povijesti njemačko-grčkih odnosa posjetiteljima ne omogućava samo razgledanje izložbe već i dobivanje osjećaja za to vrijeme.

Novi putevi memorijalne kulture

Iz svog ureda u Muzeju moderne umjetnosti u solunskoj luci povjesničarka umjetnosti Thouli Misirloglou gleda na Trg slobode. Na njega su njemački okupatori u srpnju 1942. silom doveli 9.000 židovskih muškaraca. Mučili su ih i ponižavali. Kroz prozor se pomalo vidi i spomenik posvećen Holokaustu, koji podsjeća na uništenje židovske zajednice u gradu. Čak 96 posto od 50.000 solunskih Židova nacisti su ubili u logorima smrti.

Misirloglou je na čelu odjela Eksperimentalna umjetnost. Zajedno s kolegom Dannyem Zacharopoulosom osmislila je izložbu. To kod tako teške teme nije bilo lako. Mnogi njeni sunarodnjaci su ljuti zbog nedostatka zanimanja poslijeratne Njemačke za Grčku. Ali i Grčka ima poteškoća sa suočavanjem s vlastitom prošlošću. Vlastiti nacionalizam ne ostavlja mnogo mjesta za židovske žrtve njemačke okupacije.

Povjesničarka umjetnosti Thouli Misirloglou

Povjesničarka umjetnosti Thouli Misirloglou

Očima umjetnika

Misiroglou smatra da podnaslov izložbe govori o potisnutim tenzijama: „Između povijesti i iskustva". Pritom se radi o iskustvu u smislu osobnog i estetskog približavanja temi na temelju umjetnosti i sudbine umjetnika za vrijeme okupacije i građanskog rata. „Riječi tih ljudi dugo su bile obavijene šutnjom", objašnjava Misirloglou.

Ideološka borba u Grčkoj između ljevice i desnice, koja je vrhunac doživjela u građanskom ratu, do danas određuje javni i politički diskurs. Glasovi koji se ne uklapaju u tu agendu najčešće se ignoriraju. Misirloglou se nada da će znanstveno-estetski pristup temi pomoći kod prevladavanja vladajućeg ideološko-političkog horizonta kako bi se omogućilo konstruktivno suočavanje s prošlošću.

I zaista, izložba ne tematizira kolektivnu tugu, već individualne sudbine. Ne radi se o statistikama, žrtvama i junacima, već o glasovima tadašnjih svjedoka vremena, koji do sada nisu uzimani u obzir. Njihovi pogledi na zbivanja trebali bi proširiti dosadašnja saznanja i pojasniti kolektivne traume na primjeru pojedinaca.

Židovi nisu u fokusu

Desetak minuta hoda od solunske luke nalazi se Židovski muzej. U njemu se ne radi o masovnom ubijanju solunskih Židova već o dugoj tradiciji židovske zajednice u gradu.

Direktor muzeja Evangelos Chekimoglou je virtualnoj izložbi stavio svoje eksponate na raspolaganje. Ali njemu naziv izložbe malo govori. „Za nas ne postoje podijeljena sjećanja. Jednostavno, činjenica je da je 45.000 solunskih Židova ubijeno u Auschwitzu."

Spomenik žrtvama Holokausta u Solunu

Spomenik žrtvama Holokausta u Solunu

Chekimoglou se ne može poistovjetiti s izložbom: „Židovski muzej je dao doprinos samo jednim dijelom koji je samostalan. S ostatkom mi nemamo ništa." Djeluje razočarano zbog toga što povijesti grčkih Židova nije posvećeno više pažnje. On kaže da to poslije uništenja židovskog života u Solunu u Grčkoj desetljećima nije bila tema, te da je tek odnedavno sjećanje na njih isplivalo na površinu.

Rupe u znanju Nijemaca

Povjesničarka Annemone Christians-Bernsee iz kelnskog Dokumentacijskog centra posvećenog nacionalsocijalističkoj vladavini kaže da i 70 godina poslije rata taj proces i izvan Grčke ni izdaleka nije završen: „Intenzivno sam se bavila poviješću Trećeg Rajha i progonom Židova. Ali dimenzije i strašni naziv Soluna kao „grada uništenja" meni osobno ranije nisu bili poznati."

Zločini SS-a i Wehrmachta u Grčkoj u suvremenoj Njemačkoj su sporedna tema i ne igraju u svijesti Nijemaca nikakvu ulogu: „Ova tema je doprla do njemačkog istraživanja nacističke prošlosti tek u prvom desetljeću ovog stoljeća", kaže Christians-Bernsee i dodaje da je izložba „Podijeljena sjećanja“ jedan od prvih pokušaja približavanja tom tematskom kompleksu.

Prema njenom mišljenju na ovoj izložbi je novo to da je fokus na Solunu, kao i da se okupacija i grčki građanski rat predstavljaju kombiniranjem umjetnosti, biografija i povijesnih činjenica. „Radi se o tome kako su suvremenici doživjeli te zločine, vrijeme nakon povlačenja Wehrmachta i građanski rat koji je uslijedio“, objašnjava Christians-Bernsee.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva