Podaci su zlato 21. stoljeća | Gospodarstvo | DW | 18.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Podaci su zlato 21. stoljeća

Google, Amazon, Facebook & Co. su itekako svjesni značenja podataka za njihovo poslovanje. Njemačka srednje velika poduzeća, međutim, od tog zlata ne profitiraju. Ono što im nedostaje je stručna radna snaga.

Podaci su svuda oko nas. Ali, oni se gomilaju u jednoj dolini u kojoj nisu nimalo neupućeni - Silicijskoj dolini. Ti podaci su pohranjeni u golemim serverskim farmama tehnoloških giganata, na primjer u Facebooku koji je aktualno konfrontiran sa skandalom oko prodaje korisničkih podataka, zatim Googleu ili Amazonu. Ta koncentracija podataka u američkim poduzećima bi mogla postati problem za njemačka poduzeća koja kaskaju po tom pitanju. Jaz između svijesti o tomu da podaci predstavljaju zlato 21. stoljeća i toga kako se njemačka srednja poduzeća odnose prema tome ne bi mogao biti dublji. Rezultat je to jedne studije koju je proveo Commerzbank pod pokroviteljstvom Njemačkog udruženja trgovine na veliko, vanjske trgovine i usluga (BGA). Navodi se da su gotovo sva poduzeća uvidjela kako je važno pozabaviti se temom podataka i njihovog korištenja. Međutim, mali broj njih se doista s time suočava. Samo osam posto poduzeća je u anketi navelo da sustavno prikuplja podatke, analizira ih i zatim koristi spoznaje iz toga.

Logotipi Facebooka, Amazona, Googlea i Applea (picture alliance/dpa/AP Photo/L. Schulze/M. Lennihan/M.-J. Sanchez/L. Schulze)

Tko ima podatke i zna ih koristiti, ima moć u 21. stoljeću

Pritom je više od polovice menadžera navelo kako sa zabrinutošću gleda na monopol tehnoloških giganata iz SAD-a. Jedna trećina te američke gigante, međutim, smatra izvorima za ideje i impulse. Primjer za mogući takav impuls: kad jedan proizvođač tendi skuplja podatke o elektronskom upravljanju te zaštite od sunca u pojedinim kućanstvima, onda može vrlo precizno utvrditi kakve vremenske prilike na nekom određenom mjestu upravo vladaju odnosno kakvo je vrijeme bilo. Poduzeće te podatke samo mora prikupiti, pohraniti i zatim znati kako ih iskoristiti.

Nedostaje stručne radne snage

No, primjena ideja bi mogla biti zakočena zbog jedne stvari koju je također na vidjelo iznijela studija, a to je nedostatak stručne radne snage. Kako bi se podatke moglo pretvoriti u zlato, odnosno u poduzetnički uspjeh, potrebno je na raspolaganju imati dovoljan broj analitičara podataka i IT-stručnjaka. "U Njemačkoj nam po tom pitanju nedostaje dovoljan broj stručnjaka i odgovarajućih smjerova na fakultetima i u školama", ističe Holger Bingmann, predsjednik BGA-a.

Dr. Holger Bingmann (Annett Melzer)

Holger Bingmann

40 posto ispitanih poduzeća je navelo da zbog nedostatka stručne radne snage sa suzdržanošću pristupaju temi "Big Data". Nedovoljna spremnost vodećih ljudi u poduzećima da tu temu usmjere u pravi smjer također predstavlja problem.  

Daljnja prepreka je sigurnost podataka. Gotovo trećina poduzeća navodi da je najmanje jedanput bila žrtvom pokušaja prijevare u digitalnom svijetu. U to pripadaju štete u IT-sustavima poduzeća nastale računalnim virusima poput "trojanaca", ali i ciljani hakerski napadi. Najveća briga poduzetnika je opasnost od hakerskih napada pri kojima su cilj uglavnom podaci.

Potrebno je buđenje

"Mnoga poduzeća nemaju problem s tim da uvide o čemu se radi, nego zbog internih struktura još uvijek nisu spremna na ogromni potencijal kompleksnih setova podataka", sažima Michael Reuther iz Commerzbanka rezultate studije. Potrebno je, kaže on, pokrenuti buđenje svijesti kako srednja poduzeća u Njemačkoj na međunarodnom parketu ne bi kaskala za ostalima kad je u pitanju tema korištenje podataka.  

Za potrebe studije je Commerzbank ispitao gotovo 2.000 njemačkih srednjih poduzeća. Sva ta poduzeća imaju prosječno godišnji promet od 2,5 milijuna eura, stoga bi trebala biti upoznata s automatizacijom poslovnih procesa i digitalnim upravljanjem podacima.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva