Plenkovićev napad na Bosnu i Hercegovinu | Politika | DW | 18.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Plenkovićev napad na Bosnu i Hercegovinu

U Bosni i Hercegovini se smatra kako hrvatski premijer zloupotrebljava europske institucije tek da bi zadovoljio Čovića i njegovoj ideji ustroja susjedne države – otvoreno riskirajući pogoršanje odnosa.

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će Vijeće Europske unije za vanjske poslove u ponedjeljak (19.11.) „analizirati" opće izbore održane u Bosni i Hercegovini ovog listopada kako bi se pokušao „riješiti problem marginalizacije“ bosanskohercegovačkih Hrvata i njihovog  stavljanja u „podređeni položaj“. Hrvatski premijer tvrdi kako to nije nikakvo miješanje u poslove druge države, nego „legitimno zalaganje" za poštivanje Daytonskog sporazuma i „legitimna briga" o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH.

U toj državi pak vlada drugačije mišljenje: strahuje se kako iza te „legitimne brige o Hrvatima" krije namjera sestrinskih Hrvatskih demokratskih zajednica (HDZ) iz Hrvatske i BiH stvoriti apsolutni monopol na izbor Hrvata u zakonodavne i izvršne organe vlasti u BiH. Novinar Bosanskohercegovačke radio-televizije Benjamin Butković smatra kako je izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH tek povod za pokušaj internacionaliziranja tog procesa pod krinkom borbe za jednakopravnost.

Svi su „ugroženi"

Benjamin Butkovic

Benjamin Butković

„Hrvatska se u tom procesu neskriveno i kontinuirano i što je posebno porazno i opasno, institucionalno miješa u unutarnja pitanja susjedne države koristeći svoje članstvo u europskim institucijama ne bi li ishodila međunarodnu intervenciju“, kaže Butković za Deutsche Welle. Govoreći o uzrocima krize, on ističe da je praksa majoriziranja malobrojnijih otvoreno prisutna i kod takozvanih bošnjačkih stranaka, ni više ni manje od srpskih i hrvatskih tamo gdje su one u većini.

„Svi istovremeno govore o nacionalnoj ugroženosti, samo što je HDZ strah Hrvata uspio u javnosti nametnuti kao najveći. Pri tome je HDZ BiH preko svojih predstavnika u institucijama već pokazao da neće prezati ni od izazivanja političke postizborne krize ukoliko njihov zahtjev za izmjenama Izbornog zakona ne bude prihvaćen. Sve to, naravno, imat će svog odraza na odnose BiH i Hrvatske, ali i na proces približavanja BiH Europskoj uniji", smatra Butković.

Za Andreja Plenkovića postojeći Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine nije bio sporan 2014. godine kad je Dragan Čović izabran u Predsjedništvo BiH. „Plenković treba Čovića u Predsjedništvu kako bi ostvario projekte poput Pelješkog mosta, uzurpiranja državne imovine BiH ili eksploatacije vode iz Buškog jezera. Čović bi kao 'legitimni' predstavnik Hrvata onemogućio institucije BiH da se tome suprotstave. Za pokretanje međunarodnih sporova potrebna je suglasnost svih članova Predsjedništva, a Čović otvoreno podržava načine na koji Hrvatska ostvaruje svoje interese u BiH", sažima Butković.

Bosnien und Herzegowina | Dragan Covic, Vertreter der Kroaten in B&H

U Bosni i Hercegovini se Čovića i otvoreno optužuje kako radi protiv interesa države koju predstavlja. Utoliko je i premijeru Hrvatske stalo HDZ-u ostaviti "monopol" u predstavljanju Hrvata u BiH.

„Još oštrije" protiv Sarajeva

Zapadnohercegovački lobi u Hrvatskoj od Plenkovića očekuje i oštrije poteze, a jedan od najvatrenijih zagovornika radikalne hrvatske intervencije je zagrebački profesor Mostarac Nino Raspudić. Pored povlačenja veleposlanika Hrvatske iz Sarajeva i uvjetovanja ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i NATO, Raspudić u komentaru za N1 televiziju poziva Plenkovića da Željka Komšića proglasi nepoželjnom osobom. On smatra kako je njegov izbor u Predsjedništvo „dodatni čavao u kovčegu Bosne i Hercegovine". Ipak, kritizira i HDZ BiH koji je „četiri godine davao legitimitet nakaradnom državnom ustroju"  u vrijeme Čovićevog mandata u Predsjedništvu BiH.

U kolumni za zagrebački Nacional, Jelena Lovrić nagovještava da zvaničnici Hrvatske i sestrinske HDZ u susjednoj državi imaju značajne zasluge za izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Za Komšića su, kako ističe, glasali i bosanski Hrvati „kojima je lojalnost prema državi ispred nacionalnog određenja“ te „nenacionalistički orijentirani građani – Hrvati, Bošnjaci i Ostali". Odnosno oni koji su nezadovoljni „agresivnim uplitanjem Hrvatske u bosanskohercegovačke izbore“. „Ni hrvatska predsjednica ni premijer nisu u tome imali mjere. Nisu vodili računa da je riječ o drugoj državi kojoj ne mogu nametati svoje recepte", piše Jelena Lovrić.

Kritičari u obje države tvrde da se hrvatski premijer Andrej Plenković ne obazire na glasove razuma i nastavlja „podrivati ustavno-pravni okvir BiH" ugrožavajući time odnose između dvije zemlje. Umjesto da sa svojih pleća zbaci teret Čovićevih principa izmjena Izbornog zakona i okrene se normalizaciji odnosa sa BiH, Plenković nastavlja Sizifov posao miješanja u unutrašnje prilike susjedne zemlje riskirajući time da u europskim krugovima bude označen kao faktor destabilizacije Bosne i Hercegovine.

 

Preporuka uredništva