„Pizza-Connection“ iz Bundestaga | Politika | DW | 14.01.2021

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Izbor novog šefa CDU-a

„Pizza-Connection“ iz Bundestaga

Njihov uspon na njemačkoj političkoj sceni je počeo u otprilike isto vrijeme, još u eri Helmuta Kohla. A danas su kandidati za novog šefa CDU-a. Tko su oni? I kako je sve počelo?

Röttgen, Laschet, Merz

Röttgen, Laschet, Merz (s lijeva na desno)

Politika – to su biografije. Političke karijere imaju vrhunce i padove. Već više od deset mjeseci znamo da tri političara žele postati predsjednici najvažnije vladajuće strane u Njemačkoj, Kršćansko-demokratske unije (CDU). Armin Laschet (59), Friedrich Merz (65), Norbert Röttgen (55) – tri muškarca, tri pravnika, tri katolika, tri političara iz Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW).

U Bundestag su njih trojica ušla istovremeno, u listopadu 1994. Röttgen je tada imao 29 godina, Laschet 33, Merz 39. Sva trojica su studirali u Bonnu, ali ne u isto vrijeme. Merz je između 1989. i 1994. bio član Europskog parlamenta i u Bundestag je ušao s određenim (zastupničkim) iskustvom.

Jako godište

Oni su nakon ulaska u Bundestag bili trojica od ukupno 64 novih zastupnica i zastupnika CDU-a. Bilo je to neobično jako godište, brojni od tih političara kasnije su postali savezni ministri, državni tajnici, glavni tajnici CDU-a. Među njima su bili i aktualni savezni ministar gospodarstva Peter Altmaier (Wirtschaft) odnosno Gerd Müller (razvojna pomoć). U ranijim kabinetima Angele Merkel bilo ih je još četvero.

Laschet, Merz i Spahn kao figure na karnevalu u Njemačkoj

Političari su česta tema na karnevalu u Njemačkoj...

Političari koji su sredinom 90-ih započeli zastupničku karijeru u Bundestagu, morali su se tek naviknuti na rituale parlamentarnog života. Većinu vremena su mnogi zastupnici tada provodili u svojim izbornim okruzima, u Bonn su putovali samo tijekom plenarnih sjednica Bundestaga.

Mjesec dana nakon izbora za Bundestag, 15.11.1994., tri nova zastupnika CDU-a su bili članovi koalicije Unije i FDP-a (Liberalne stranke), koja je imala tijesnu većinu u parlamentu i koja je izabrala Helmuta Kohla za kancelara. Bio je to njegov peti mandat. Mala zanimljivost: upravo na izboru novog starog kancelara ime „Friedrich Merz" se našlo odmah iza imena stanovite „Angele Merkel".

Iskoristili su svoju šansu

Laschet, Merz i Röttgen su počeli kao nepoznati zastupnici. Ali to se brzo promijenilo. Veterani Bundestaga se danas sjećaju kako su im njih trojica upali u oko već tijekom njihovih nastupa u plenarnoj dvorani. Oni nisu čitali govore s papira, bili su sigurni, poznavali su materiju, od početka su dozvoljavali spontana pitanja ostalih zastupnika.

Merz, s obzirom na to da je veći imao parlamentarno iskustvo, početkom 1995. je već dva puta iskoristio priliku da u okviru aktualnog sata postavi pitanje. Kada je 16.2.1995. tijekom jedne debate o europskim temama prvi put u Bundestagu održao govor, odmah na početku je socijaldemokratima predbacio da su „napustili konsenzus velikih stranaka” u Njemačkoj, te se založio za „zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku” Europske unije.

Röttgenov nastup "vrlo živahan"

Samo dan kasnije svoj prvi govor je održao i (deset godina mlađi) zastupnik Röttgen. Nakon što je okončao svoj nastup, dopredsjednik Bundestaga Burkhard Hirsch (FDP) "srdačno" mu je čestitao na govoru, i dodao kako je bio „vrlo živahan". U Klubu zastupnika Unije svi su naslućivali da je u „igri” od tada i jedan vrlo talentiran govornik.

Puno godina kasnije, kada je tijekom debata u Bundestagu „branio” kancelarku Angelu Merkel, nazivali su ga "Muttis Liebling" („Muttijev ljubimac”, Mutti je tada bio nadimak za Angelu Merkel, neki ga i danas koriste, nap. red.). Tako je bilo sve do 2012. A onda je Röttgen pao u nemilost Angele Merkel – zbog svađe oko poraza na izborima u NRW-u.

Merz je na početku karijere u Bundestagu u prvom polugodištu održao već četiri govora, a Röttgen tri. To je za tadašnje (a i današnje) prilike neobično puno za nova lica u parlamentu. Razlog su bile teme kojima su se bavili – oni su u fokusu imali Europu (odnosno EU) i gospodarstvo (Merz), odnosno pravnu i unutarnju politiku (Röttgen), sve navedeno su ključne političke teme u parlamentu. Laschet, na kojeg je dosta utjecao crkveni odgoj, na samom početku rada u Bundestagu se posvetio politici razvojne pomoći, tema o kojoj se ne debatira baš često. U rujnu 1995. je i apsolvirao svoj prvi govor.

Ali svejedno je bio prvi od navedene trojice čije se ime pojavljuje u službenim protokolima Bundestaga – već sredinom prosinca 1994. U parlamentu se debatiralo o obiteljskoj politici, SPD-ova zastupnica Edith Niehuis zahtijevale je utemeljenje „ministarstva budućnosti" koje bi se bavilo obiteljskim temama. U zapisniku stoji: „Aplauz SPD-ovih zastupnika te zastupnika Armina Lascheta [CDU/ CSU]". To je bilo neobično – mladi zastupnici moraju tek naučiti da se političkom protivniku ne aplaudira, pa ni onda kad je u pravu.

Mladi i ambiciozni

Iza kulisa parlamenta, mlađi zastupnici Laschet i Röttgen na jednoj, te nešto stariji Merz na drugoj strani razvijali su se u različitim smjerovima. Nijedan od njih nije imao šansu napredovati u Klubu zastupnika Unije, pogotovo ne u tim posljednjim godinama Kohlovog mandata, koje je obilježila stagnacija. Ali Laschet i Röttgen su, s istomišljenicima, vrlo brzo pokrenuli inicijativu za modernizaciju Unije. Na jednoj strani su tako formirali kružok s ciljem reforme prava na stjecanje njemačkog državljanstva koje bi otvorilo mogućnost doseljavanja, čime su razljutili starije konzervativce u svojoj frakciji. A mladi CDU-ovci su počeli „očijukati" s ključnim članovima Zelenih, redovito su se sastajali i debatirali o budućnosti zemlje – taj je kružok nazvan „Pizza-Connection". U njemu su bili aktivni i Röttgen i Laschet.

Njih dvojica su imali i podršku, i to važnu – u liku i djelu Petera Hintzea. On je Bundestag ušao 1990. „Majstor umrežavanja”, kako se nazivalo Hintzea, uključio ih je u rad takozvane „mlade skupine” u Klubu zastupnika Unije. Oni su bili odani kancelaru Kohlu, ali istovremeno i pomalo pobunjenički raspoloženi, povremeno bi navratili kod Helmuta Kohla na večeru i na duge, duge diskusije. Ponekad bi se znalo pričati o inozemnim putovanjima saveznog kancelara, uključujući prijem kod američkog predsjednika Billa Clintona u Bijeloj kući ili o posjetu Kremlja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic