Pariz dekretom protiv „kaosa“ u Novoj Kaledoniji

Pariz govori o „scenama kaosa" na francuskom prekomorskom teritoriju Novoj Kaledoniji, nakon što je u neredima posljednjih dana poginulo najmanje četvoro mrtvih.

Glasnogovornica francuske vlade je najavila da će izvanredno stanje na ovom arhipelagu u Oceaniji biti na snazi najmanje dvanaest dana.

Prethodno je predsjednik Francuske Emmanuel Macron dekretom policiji dao široke ovlasti za gušenje nemira, uključujući i kućni pritvor za osobe koje bi mogle ugroziti javni red i mir.

Najavljena je i privremena blokada pristupa društvenoj mreži TikTok.

Oko petsto policajaca iz Francuske poslano je da pomogne lokalnoj policiji koja je u akciji s oko 1.800 ljudi.

Izgredi u Noumei

Unatoč policijskom satu, od ponedjeljka traju nemiri u Nouméi, glavnom gradu Nove Kaledonije. Lokalni mediji prenose slike sukoba, uništenih i opljačkanih trgovina i benzinskih crpki, zapaljenih automobila.

Očevici kažu da se gradom širi oštar miris paljevine. Zatvoreni su zračna luka, škole, zgrade državne uprave. Stvaraju se dugi redovi pred trgovinama koje još rade.

Do sada je službeno zabilježeno četvoro mrtvih, među kojima je jedan pripadnik snaga reda. On je navodno ubijen hicem iz vatrenog oružja koji ga je pogodio u glavu. Više od tristo ljudi je ranjeno, oko 130 privedeno.

Visoko povjerenstvo u Novoj Kaledoniji procjenjuje da je u nerede uključeno oko pet tisuća „izgrednika" u Noumei i okolici.

Protivnici i pristaše neovisnosti Nove Kaledonije u srijedu su objavili zajedničko priopćenje u kojem pozivaju stanovništvo na „mir i razum".

Isto je učinio predsjednik Macron, koji je spreman uskoro primiti delegaciju Nove Kaledonije u Parizu kako bi se pronašlo političko rješenje. On je pak upozorio one koje izazivaju nemire da će policija i pravosuđe udariti na njih svom silom.

Sporna reforma biračkog prava

Do nemira je došlo zbog reforme izbornog zakona koju je pokrenuo Pariz. Prema njoj, svi francuski državljani koji žive na Novoj Kaledoniji duže od deset godina imaju pravo glasa i na tamošnjim lokalnim izborima.

Tako bi još nekoliko tisuća Francuza dobilo pravo glasa i moglo utjecati na odnos političkih snaga u ovoj autonomnoj pokrajini koja ima svega oko 300.000 stanovnika.

Zakon su potvrdila oba doma francuskog parlamenta i sada se još samo treba sastati takozvani Parlamentarni kongres, koji u posebnim prilikama zasjeda u Versaillesu, da potvrdi zakon.

Starosjedilačko stanovništvo otočja u tome vidi udar na njegove interese. Do sada se pravo glasa dobivalo tek nakon 25 godina legalnog boravka na arhipelagu.

Francuska je kolonizirala Novu Kaledoniju sredinom 19. stoljeća, koristeći ju dugo kao kažnjeničku koloniju. Ova skupina otoka nalazi se u Pacifiku, oko 1.500 kilometara istočno od Australije.

Propali referendumi o neovisnosti

Zagovornici neovisnosti Nove Kaledonije, među kojima je šef lokalne vlade Louis Mapou, boje se da će reforme izbornog zakona još više smanjiti utjecaj indigenog stanovništva.

„Ova odluka će jako ograničiti naše mogućnosti da upravljamo Novom Kaledonijom“, rekao je Mapou.

Potez Pariza se smatra udarom na sporazum iz 1998. godine prema kojem Nova Kaledonija treba dobiti više političke moći.

Na čak tri referenduma o neovisnosti – 2018., 2020. i 2021. godine – stanovnici su uvjerljivom većinom odlučili da ipak ostanu dio Francuske. Na posljednjem referendumu je, uz malu izlaznost, za ostanak u Francuskoj glasalo 96 posto ljudi, dok su zagovornici neovisnosti bojkotirali referendum.

Ovaj prekomorski teritorij je za Pariz važan prije svega iz strateških i vojnih razloga, ali i zbog tamošnjih nalazišta nikla.

nr (dw, ap, afp, dpa)