Palmer i Eichhorst u nemogućoj misiji | Politika | DW | 06.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Bosna i Hercegovina

Palmer i Eichhorst u nemogućoj misiji

Posjet međunarodnih predstavnika BiH i ovaj put je bio u znaku zahtjeva za promjenom izbornog zakona. No čini se da rješenje i dalje nije na vidiku. SDA i HDZ BiH i dalje zastupaju oprečna stajališta.

Mattew Palmer s članovima predsjedništva BiH

Mattew Palmer, Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović (s lijeva na desno)

Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika u Uredu za Europu i Euroaziju Matthew Palmer i direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst tvrde kako nisu došli u Bosnu i Hercegovinu da bi ponudili rješenja ili presudili u bosanskim nesuglasicama oko Izbornog zakona i "ograničenih ustavnih promjena", već da bi podržali napore domaćih političara u tom procesu.

Iako su nakon sastanka s Palmerom i Eichhorst lideri Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović iskazali optimizam i uvjerenje da su sada "znatno bliže rješenju" za kojim se već godinama traga, čini se da su ključne razlike ipak ostale. Jedni inzistiraju na provođenju odluke Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" što bi, kako vjeruju, omogućilo princip "legitimnog predstavljanja" konstitutivnih naroda u institucijama vlasti. Drugi, međutim, prednost daju provođenju odluka Europskog suda za ljudska prava čime bi se, kako tvrde, svim građanima BiH bez obzira na nacionalnost omogućilo pravo da budu birani u institucije vlasti.

Različiti stavovi SDA i HDZ-a BiH

Nakon što su se Palmer i Eichhorst susreli sa svima u BiH čiji bi glas u vezi s promjenama izbornog zakona mogao biti važan, uključujući i oporbu, predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je da se nije razgovaralo o detaljima, ali se "prepoznao put kojim se za veoma kratko razdoblje može doći do rješenja", pojašnjavajući da je taj put na tragu rješenja koje su HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) postigli prilikom dogovora o novim izbornim pravilima za gradske vlasti Mostara.

Dragan Čović

Dragan Čović

Čovićeve navode negirao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović u pismu liderima svih političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu BiH, predstavljajući im SDA-ov prijedlog izmjena izbornog zakona. Izetbegović u pismu napominje da SDA i HDZ BiH nisu postigli nikakav zajednički prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, te da postoje dva "u velikoj mjeri suprotstavljena prijedloga".

Tko će biti gubitnici?

"SDA je javnosti obznanila svoj prijedlog, kojim se presude Europskog suda za ljudska prava provode na temelju principa i rješenja sadržanih u takozvanom Aprilskom paketu ustavnih promjena, a presude Ustavnog suda BiH uklanjanjem postojeće asimetrije u funkcioniranju Vijeća naroda Republike Srpske (RS) i Doma naroda Federacije BiH, odnosno striktnog svođenja ovlasti Doma naroda Federacije na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa", navodi Izetbegović.

Ako razgovori o izmjenama izbornog zakona BiH uz podršku predstavnika Europske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ne daju rezultate, gubitnici će biti svi građani BiH, kaže u komentaru za DW Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja. "U tom slučaju se krajem iduće godine ulazi u drugi izborni ciklus zaredom bez kompletnog izbornog zakonodavstva, što je jedinstven slučaj u demokratskom svijetu", upozorava sugovornik DW-a.

Kritike na račun SDA

"Nažalost, postoje pokušaji da se ostvari upravo takav scenarij. U njih pripada i najnoviji prijedlog SDA koji se uopće ne bavi meritumom neizvršene odluke Ustavnog suda BiH u predmetu 'Ljubić', a koja se oslanja na odluku u predmetu Izetbegović iz 2000. godine. Umjesto toga, te načina izbora izaslanika u domove naroda općenito, taj prijedlog je posvećen izmjeni strukture i nadležnosti domova naroda. Struktura i nadležnosti tih domova nisu predmet niti jedne odluke bilo kojeg domaćeg ili međunarodnog suda. To svjedoči o odsustvu bilo kakve želje SDA da se najteži institucionalni problem BiH uopće riješi", kaže Sitarski.

Bakir Izetbegović

Bakir Izetbegović

Sudac Europskog suda za ljudska prava Faris Vehabović smatra da u ovoj godini neće biti dogovora o Izbornom zakonu. "To se može iščitati iz izjava pojedinih sudionika koji se i dalje fokusiraju na parcijalnim rješenjima, na liniji onoga što se njima čini kao dobro rješenje, a ne na put koji je odredio Europski sud za ljudska prava u svojim presudama i to konkretno presudi 'Zornić' u kojoj je u stavku 43. jasno navedeno da svakom građaninu treba omogućiti ravnopravno sudjelovanje u izbornom procesu bez obzira na etničku pripadnost i da nijedna etnička grupa ne može imati nikakva posebna prava", kaže Vehabović za DW.

Opasne promjene izbornog zakona bazirane na "isključivostima"

Čini se da je fokus aktualnih razgovora na izmjenama izbornog zakona, koje bi se realizirale u Federaciji BiH i ne bi se doticale državnog Doma naroda, osim u dijelu izbora članova tog Doma iz entiteta. "Upravo državni Dom naroda, u kojem, bez ikakve sumnje, participiraju isključivo pripadnici tri etničke skupine, je tijelo koje isključuje sve one koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, a koji ima zakonodavne ovlasti u punom kapacitetu, i upravo je to suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava", napominje Vehabović.

Sugovornik DW-a upozorava da bi promjene izbornog zakona bazirane na ustavnim odredbama koje sadrže "isključivosti", bile opasne, odnosno, vodile bi u nove diskriminacije. "Takav rezultat bio bi očito diskriminatoran jer je baziran na Ustavu koji sadrži isključivosti i posebne garancije za najbrojnije etničke grupe, a zanemaruje sve koji to nisu", kaže Vehabović.

Što je starije, presuda Europskog ili Suda BiH?

Zato inzistiranje na prioritetnom provođenju presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" smatra besmislenim. "To je suprotno i vladavini prava, jer presude Europskog suda imaju prioritet. Radi se o međunarodnom sudu koji ima nadležnost cijeniti i usklađenost odluka Ustavnog suda s Europskom konvencijom, što je više puta i činio i utvrdio nastale povrede prava djelovanjem Ustavnog suda ali i redovnih bosansko-hercegovačkih sudova", pojašnjava Vehabović.

"Naravno, odluke Ustavnog suda treba provoditi, pa i u ovoj oblasti, ali tek ako ostane bilo što neriješeno nakon provođenja presuda Europskog suda za ljudska prava", kaže sugovornik DW-a. "Zamislite situaciju u kojoj domaći sudovi preinačuju odluke Haškog tribunala? Zvuči besmisleno, zar ne? I jeste besmisleno kao što je besmisleno i voditi razgovore koji se prvenstveno baziraju na potrebi provođenja presude 'Ljubić', a da se pri tome zanemare presude Europskog suda za ljudska prava", zaključuje Vehabović.

Nezainteresiranost u RS-u

I dok se u Federaciji BiH "lome koplja" oko ključnih promjena izbornog zakona, u drugom bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS) i ne pomišljaju na ukidanje "asimetričnih" rješenja, što zagovaraju prvenstveno bošnjački dužnosnici.

Milorad Dodik

Milorad Dodik

Član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik poručuje da se RS neće uključivati u debatu oko načina biranja članova Predsjedništva u Federaciji BiH, ali da su spremni dogovarati se u okvirima BiH "o svim neophodnim aranžmanima". "Smatram da RS treba izaći s novom inicijativom, a to je da predložimo da se na direktnim izborima bira u jednoj ličnosti predsjednik RS-a i član Predsjedništva BiH iz RS-a. To bi doprinijelo funkcionalnosti", kaže Dodik.

Čiju politiku provode Palmer i Eichhorst?

Oštre kritike ovoga puta stižu i na račun međunarodnih predstavnika Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, a iznosi ih politolog i stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić. On pita koga u ovim razgovorima predstavlja Palmer jer, prema njegovom mišljenju, Palmerovo djelovanje nije u skladu s politikom američkog predsjednika Josepha Bidena i državnog tajnika Antonyja Blinkena koji žele napredak i jačanje suvereniteta BiH. Hadžidedić podsjeća da su Palmer i Eichhorst sudjelovali u "neuspješnim pregovorima oko razgraničenja na Kosovu" te da su "zapravo oni potaknuli priču o teritorijalnim razmjenama", a nezadovoljan je i njihovim nastupom u Sarajevu.

"Ovo vodi slabljenju suvereniteta BiH. Ovo je jedan recept koji sasvim sigurno vodi u pravcu teritorijalne, trodijelne podjele BiH, ojačavanju RS-a do nivoa kvazi države, a isto tako slabljenja kohezijskih sila unutar Federacije BiH. I to sasvim sigurno nije američka politika. Radi se, faktički, o napadu na Ustav BiH. Nigdje, niti u jednoj državi, ne postoji mogućnost da se mijenja Izborni zakon, koji narušava ustavnu strukturu zemlje, a da prethodno nije izmijenjen Ustav", rekao je Hadžidedić za Federalnu televiziju.

Razgovori o promjenama izbornog zakona u BiH bit će nastavljeni. Od Parlamenta BiH očekuje se da u ovoj godini usvoji rješenja, kojima bi se provele presude svih relevantnih sudova i uklonila postojeća diskriminacija iz Ustava i Izbornog zakona BiH. To je i ključna obaveza na europskom putu BiH.

Preporuka uredništva