Palantir: može li Njemačka bez spornog softvera??

Oko softvera Palantira se već dugo razilaze mišljenja. U očima njegovih zagovornika i protivnika, globalno traženi analitički alati ove američke tvrtke su ili čudesno oružje ili vražja posla. U tom kontekstu jedan medijski izvještaj izaziva pozornost: prema informacijama lista Süddeutsche Zeitung (SZ) te programa javnog servisa NDR-a i WDR-a, Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV), dakle unutarnja njemačka tajna služba, navodno se odlučio protiv Palantira.

Navodno je ova obavještajna služba umjesto toga kupila proizvod francuske tvrtke ChapsVision. Međutim, za to nema službene potvrde – ni od softverske tvrtke ni od BfV-a. Glasnogovornik njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova rekao je na upit Deutsche Wellea da se Ured za zaštitu ustavnog poretka načelno ne izjašnjava o obavještajnim saznanjima ili aktivnostima.

Obrazloženje: „To bi moglo predstavljati sigurnosni problem; omogućilo bi zaključke o načinu rada BfV-a.Ne postoji fokus na određenog proizvođača.“

Softver za borbu protiv špijunaže i terorizma

Koja god tvrtka, bila ona iz SAD-a ili Francuske, dobije ili će dobiti ovaj posao, o tome će se odlučiti na osnovu sposobnosti analitičkih alata. Uredu za zaštitu ustavnog poretka su potrebni takvi snažni programi za borbu protiv špijunaže i terorizma, kao i za nadzor svih oblika političkog i vjerskog ekstremizma.

Za sve to njemačka domaća obavještajna služba, prema riječima njezinog predsjednika Sinana Selena, želi proširiti „alatni okvir“. Na tome inzistiraju i druge sigurnosne službe, prije svega Savezna obavještajna služba (BND), zadužena za vanjsku obavještajnu djelatnost, te Savezni kriminalistički ured (BKA).

Kako bi se proširile tehničke sposobnosti i operativne ovlasti obavještajne službe, potrebne su opsežne zakonske reforme. Savezna vlada već dulje radi na nacrtima koji potom moraju biti upućeni parlamentu. Zastupnici u Bundestagu imaju posljednju riječ.

Kontroverzni su, između ostalog, uporaba umjetne inteligencije (AI) i softvera za prepoznavanje lica. Oporbena stranka Ljevica načelno odbacuje takve planove. Glasnogovornica ove stranke za unutarnju politiku, Clara Bünger, u razgovoru za Deutsche Welle ističe da je zamjenjivanje američkog francuskim softverom ustvari isti sadržaj, samo drugo pakiranje.

„Stvarni problem nije podrijetlo softvera, nego njegova logika: automatizirano povezivanje i profiliranje golemih količina podataka od strane tajne službe.“ Bünger, pozivajući se na odgovarajuće smjernice Saveznog ustavnog suda, traži jasne zakonske odredbe s uskim granicama i učinkovitom kontrolom. „Inače se krše temeljna prava.“

Ono što se danas prodaje kao „digitalni suverenitet" sutra bi moglo postati alat autoritarnih snaga, upozorava zastupnica Ljevice.

Uspješna ustavna tužba

Nevladina udruga Društvo za građanske slobode (GFF) već je više puta podnosilo tužbu zbog neograničene upotrebe softvera Palantira u njemačkim sigurnosnim službama. Njihova ustavna tužba protiv policijskog zakona savezne pokrajine Hessen bila je uspješna 2023. godine. U srži je tada zabranjena automatska analiza podataka bez konkretnog povoda.

Nakon toga zakon je, doduše, reformiran, ali prema mišljenju GFF-a nedovoljno. Zato je ova organizacija 2024. ponovno podnijela ustavnu tužbu. Godinu kasnije uslijedila je još jedna protiv savezne pokrajine Bavarske. O obje tužbe Savezni ustavni sud tek treba odlučiti.

Franziska Görlitz pravno koordinira sudske postupke za GFF. Smatra ispravnim navodno odustajanje Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka od uporabe Palantira. Ovu pravnicu izričito raduje, kako kaže u intervjuu za DW, kada njemačke vlasti promišljaju po pitanju digitalnog suvereniteta i provjeravaju moguće softverske proizvode.

Ali za sve proizvođače vrijedi isto, naglašava Görlitz: „Ti alati su crne kutije. Ne znamo kako dolaze do svojih rezultata. Za nas je netransparentno što sve mogu. Koliko duboko zadiru u temeljna prava?“

„Bez obzira na to od koga dolazi softver, analize podataka predstavljaju ozbiljno zadiranje u temeljna prava“, pojašnjava stručnjakinja GFF-a. Iz podataka se može generirati novo znanje: generiranjem profila ličnosti ili procjenom određenih situacija pomoću umjetne inteligencije. „To je velik rizik, jer bi ljudi zbog pogrešaka ili diskriminacije mogli postati meta vlasti."

Analitički alati mogli bi, osim toga, imati i zastrašujući učinak, upozorava Görlitz: „To može dovesti do toga da ljudi promijene svoje ponašanje iz straha da će završiti u bazama podataka. To može značiti da više neće ići na određene prosvjede. Ili da radije više neće imati kontakt s određenim ljudima ako strahuju da bi ih, primjerice, mogao nadzirati Ured za zaštitu ustavnog poretka."

Šef Palantira čudi se njemačkoj raspravi

Kritikama izložena američka tvrtka Palantir za to vrijeme pažljivo prati raspravu u Njemačkoj. Njezin direktor Alex Karp u razgovoru za tabloid Bild čudi se kombinaciji suzdržanosti i odbijanja. Ne razumije zašto se smatra da se može bez ekspertize njegove tvrtke. Kritike upućene Palantiru za njega zvuče kao da se govorio „o kojekakvim vradžbinama".

Kritičari poput nizozemskog politologa Cása Muddea pak optužuju Palantir da teži obliku tehnofašizma. Povod za tu optužbu je Karpova knjiga The Technological Republic. Mudde tu knjigu smatra manifestom koji zagovara svijet pod kontrolom nadzornih tvrtki, s autoritarnim SAD-om na čelu. Zato putem društvene mreže LinkedIn poziva Europu da okonča svaku suradnju s Palantirom.