Otpor sporazumu EU-a i Kine | Gospodarstvo | DW | 22.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarska suradnja

Otpor sporazumu EU-a i Kine

Dvije najveće svjetske gospodarske sile, Europska unija i Kina, žele potpisati sporazum o pristupu tržištu. To je zapravo pozitivan korak, ali u parlamentu EU-a raste zabrinutost, piše Bernd Riegert.

Pretposljednjeg dana njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a, 30. prosinca 2020., Europska unija i Kina su iznenada postigle dogovor o preliminarnom tekstu za „Sveobuhvatni sporazum o investicijama" (CAI). Sedam godina su trajali pregovori. Njemačka vlada, a prije svega kancelarka, silno je htjela postići uspjeh u pregovorima s Kinom.

Takozvani "Sporazum o investicijama" u Bruxellesu se sada provjerava do posljednjeg detalja. Pojedini stručnjaci ocjenjuju da je trgovinski sporazum rađen u velikoj žurbi, kako bi prije kraja godine bio završen. Takve ocjene potvrđuje i Poljski Institut za međunarodne poslove (PISM), koji je CAI sporazum ocijenio kao vrlo loš.

Studiju koja je sada objavljena naručio je zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Reinhard Bütikofer. On je predsjednik kineske radne grupe u Europskom parlamentu i godinama je vrlo angažirani stručnjak za Kinu, koji ne štedi na kritikama kada govori o situaciji u ovoj komunističkoj diktaturi. To se vidi i po tome što mu je Kina nedavno, kao i još nekim zastupnicima EU parlamenta, izrekla zabranu ulaska u zemlju. Izgleda da je Bütikofer u Pekingu pogodio bolnu točku.

Stručnjaci kritiziraju nacrt

Frankreich l Europaparlament Straßburg - Reinhard Bütikofer, Bündnis 90 die Grünen

Reinhard Bütikofer - skeptični EU zastupnici

Bütikofer je skeptičan kada je riječ o sporazumu o investicijama, o kojem je Europska komisija pregovarala u ime 27 zemalja članica EU-a. Neraspoloženje raste među svim zastupničkim klubovima u parlamentu koje taj sporazum moraju odobriti. Postizanje političkog dogovora je u planu do kraja godine. Prije nego što bude ratificiran i prije nego što stupi na snagu, tekst ugovora također mora odobriti i Vijeće EU-a, odnosno predstavništvo država članica.Otpor je posebno veliki kod manjih zemalja članica, koje nemaju tako intenzivnu gospodarsku suradnju s Kinom kao Njemačka, Francuska ili Italija.

Stručnjaci poljskog instituta PISM kritiziraju da bi od novog sporazumu profitirali najviše koncerni iz Njemačke i Francuske, poput automobilske industrije. „Ne postoje uredbe za srednje ili manje kompanije", žali se Damian Wnukowski iz varšavskog instituta PISM.

Europska komisija vidi šanse

„To ipak nije njemački sporazum samo zato što je zaključen tijekom njemačkog predsjedanja. Komisija djeluje s mandatom svih država članica", rekao je na jednoj raspravi u Bruxellesu Michael Hager. On je viši suradnik potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa, koji je zadužen za trgovinu.

Europska komisija brani sporazum, jer bi njime Kina prvi put načinila ustupke, kako bi se postigla ista pravila igre i bolji pristup tržištu za europske kompanije. Kina njime jamči transparentnost kada je riječ o državnoj pomoći domaćim kompanijama. On također predviđa uspostavljanje mehanizma za rješavanje sporova. Pregovarači EU-a sporazum vide kao „korak u pravom smjeru, koji može poslužiti kao temelj za poboljšanja u budućnosti."

Slaba jamstva iz Pekinga

Belgien l Videokonferenz zu Investitionsabkommen zwischen EU und China

"Brzinski" sporazum uoči Nove godine - sudionici samita EU - Kina 30.12.2020.

Poljski stručnjaci, koji su za Zelene u Europskom parlamentu analizirali ugovor, to vide drugačije. Prava arbitraža za zaštitu kompanija u Kini je zanemarena, još uvijek nedostaje i tek bi se trebala razviti. „Mislimo da bi kompanije sa Zapada, koje bi taj mehanizam zaista koristile, morale strahovati da će biti isključene s kineskog tržišta", kazao je Damian Wnukowski predstavljajući ocjene stručnjaka. Kini, koja nije pravna država, temeljno se ne može vjerovati kada tvrdi da će zaista provesti sporazum na pravno obavezujući način.

„Komunistička partija Kine posljednjih godina sve više intervenira u gospodarskim procesima. Zbog toga se nesigurnost u vezi s uvjetima ulaganja više povećava, nego što se smanjuje", navodi se u dokumentu poljskog instituta PISM. Kritiziraju se i slaba jamstva da će se Kina „potruditi" ispuniti standarde zaštite na radu Međunarodne organizacije rada (MOR). EU bi od Kine trebala zahtijevati da se priključi konvencijama MOR-a, prije nego što ugovor s EU-om stupi na snagu. Time bi se moglo osigurati da će Kina poduzeti mjere protiv prisilnog rada i nehumanih uvjeta rada, kazao je Damian Wnukowski.

Bolje i takav nego nikakav sporazum?

Europska komisija upozorava na previsoka očekivanja od sporazuma. Njime se ne mogu riješiti pitanja ljudskih prava i problem prisilnog rada. Sporazum bi tome samo mogao doprinijeti, smatra Michael Hager iz Europske komisije: „Sporazum o investicijama ima svoj cilj. Ljudska prava su važna. Pitanje je kako to treba riješiti. Te dvije teme se moraju razdvojiti.” Na kraju krajeva, Kina je po prvi put obvezana konvencijama MOR-a.

Zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Reinhard Bütikofer također zahtijeva da dio sporazuma budu i natječaji za javne ugovore. Taj tržišni segment se uopće ne spominje. Pored toga, stručnjak za Kinu smatra i da bi EU – bez obzira na sporazum – trebala usvojiti još niz propisa. U čitavom lancu prisilni rad bi temeljno trebao biti zabranjen, kao i nepravedne državne subvencije.

Poslovne udruge u Bruxellesu pozdravljaju završetak pregovora s Kinom i ističu šanse koje sporazum nudi. Ekonomsko-politički trust mozgova Bruegel preporučuje da sporazum o investicijama ne bi trebalo preopteretiti s previše političkih očekivanja: „S ekonomske točke gledišta, CAI je važan sporazum, koji se isplati. Ipak, malo je vjerojatno da će on u Europskom parlamentu biti ratificiran, dok Kina ne odustane od sankcija protiv zastupnika EU parlamenta, zbog toga što su kritizirali kinesko kršenje ljudskih prava."