Oteli ih tajni agenti | Panorama | DW | 08.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Oteli ih tajni agenti

U Vijetnamu počinje suđenje jednom bivšem funkcionaru Komunističke partije u toj zemlji. Njega su navodno 23. srpnja 2017. u Berlinu oteli tajni agenti. A to nije bio jedini takav slučaj.

Oteti Trinh Xuan Thanh između dva vijetnamska policajca

Oteti Trinh Xuan Thanh između dva vijetnamska policajca

Slučaj Trinha Xuana Thanha izazvao je ljetos diplomatsku krizu. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je govorilo o "otmici čovjeka" i "kršenju zakona". Taj 51-godišnjak je usred bijela dana u Berlinu nasilu uguran u jedno transportno vozilo i prevezen u Vijetnam. Vijetnamska vlada nasuprot tomu tvrdi da se bivši funkcionar Komunističke partije svojevoljno vratio u svoju domovinu.

Thanh je skupa s još 21 osobom optužen na sudu u Hanoju. Dugogodišnjem šefu tvrtke PetroVietnam Construction, državnog poduzeća za postrojenja za vađenje nafte, predbacuje se loše upravljanje tvrtkom. Osim toga on je navodno milijunske iznose i pobjegao u inozemstvo. Trinh Xuan Thanh je u Njemačkoj zatražio azil.

Da se u Njemačkoj ljude otima i prebacuje u inozemstvo događalo se u prošlosti više puta, prije svega za vrijeme Hladnog rata. Ovo su tri posebno istaknuta slučaja.

Jeffrey M. Carney

Kad je 27-godišnji njemački državljanin Jens Karney 22. travnja 1991. napustio svoj stan u berlinskoj četvrti Friedrichshain prišlo mu je šest muškaraca. Okružili su ga i ubacili u automobil koji je došao velikom brzinom i uz škripu guma isto tako brzo nestao. Tada je izostao glasan prosvjed Savezne vlade. Razlog je bio što je Jens Karney zapravo bio Jeffrey M. Carney.

Bivše američko postrojenje za prisluškivanje u Berlinu, na Teufelsbergu.

Bivše američko postrojenje za prisluškivanje u Berlinu, na Teufelsbergu.

Carney je kao američki vojnik bio stacioniran u Zapadnom Berlinu i za vrijeme služenja vojske u postrojenju za prisluškivanje vrbovala ga je istočnonjemačka tajna služba za suradnju i od tada ga vodila pod kodnim imenom "Kid". Nakon povratka u SAD Carney je 1985. otputovao u Meksiko kako bi se tamo sklonio u Veleposlanstvo DDR-a odakle je tajnim putovima prokrijumčaren u DDR. Od tada je pod lažnim imenom živio u Istočnoj Njemačkoj. A onda je pao Berlinski zid.

Carneyeva otmica je po mišljenju pravnika jasno kršenje međunarodnoga prava, tim više što je pet tjedana ranije istekao okupacijski ugovor i SAD nije više u Njemačkoj imao nikakvih posebnih prava.

Nakon jedanaest godina zatvora Carney je 2003. otpušten iz zatvora Fort  Leavenworth i pokušao se preseliti u Njemačku. Ali, njemačke vlasti mu nisu priznale njemačko državljanstvo koje mu je dodijelio bivši DDR.

Isang Yun

I korejski kompozitor Isang Yun je otet u tada podijeljenom Berlinu. U rano jutro 17. lipnja 1967. Yuna su nazvala dva Korejca tražeći savjet za organizaciju jednog koncerta. Ponudu da se nađu u Yunovom stanu odbili su pa je Yun pristao naći se s njima u centru Berlina. Glazbenik koji je u Njemačkoj živio od 1950-ih godina prisilno je odvezen u korejsko veleposlanstvo u Bonnu, a odatle prebačen u Seoul.

Isang Yun

Isang Yun umro je u Berlinu 1995. u 79. godini

I njegova supruga je kasnije namamljena u korejsko veleposlanstvo i isto tako protiv svoje volje vraćena u svoju bivšu domovinu - kao i još 17 Korejaca. Predbacivano im je da pripremaju prevrat i špijuniraju za Sjevernu Koreju. Jedan sud u Seoulu je tada 50-godišnjeg Yuna osudio na doživotnu robiju. Kasnije je kazna smanjena na 10 godina zatvora. Nakon međunarodnih prosvjeda, u kojima su sudjelovali i glazbenici svjetskoga glasa kao Karlheinz Stockhausen i Herbert von Karajan, Yun je pušten 1969. i mogao se vratiti u Saveznu Republiku Njemačku. U Berlinu je dvije godine kasnije dobio njemačko državljanstvo.

Karl Wilhelm Fricke

Najaktivniji akteri "industrije otmice" u Njemačkoj bili su Ministarstvo za državnu sigurnost bivšeg DDR-a i sovjetska tajna služba KGB. Do sredine 1960-ih godina oni su oteli oko 400 ljudi. Često se radilo o protivnicima komunističkog režima u Istočnoj Njemačkoj.

Među najpoznatije slučajeve pripada istočnonjemački novinar Karl Wilhelm Fricke koji je 1949. iz DDR-a pobjegao u Saveznu Republiku Njemačku i kritično izvještavao o komunističkom režimu u Istočnoj Njemačkoj. Kad su ga agenti Stasija oteli 1. travnja 1955. iz njegovoga stana u Berlinu, Fricke je bio bez svijesti. Supruga jednog poznanika, koja je radila za Stasi, ubacila mu je sredstvo za uspavljivanje u čašu pića.

Karl Wilhelm Fricke deutscher Publizist (picture-alliance/dpa/F. Zahn)

Njemački novinar i publicist dr. Karl Wilhelm Fricke

Par je u večernjim satima odvezao novinara u Istočni Berlin gdje je mučen u Stasijevom zatvoru Hohenschönhausen. Na tajnom suđenju Fricke je osuđen na četiri godine zatvora. Nakon puštanja iz zatvora Fricke je najprije preselio u Hamburg, a nakon toga u Köln gdje je postao voditelj odjela Istok-Zapad na radio postaji Deutschlandfunk. Savezna zaklada za suočavanje s komunističkom diktaturom u bivšem DDR-u dodijelila je u lipnju 2017. Karlu Wilhelmu Frickeu nagradu nazvanu po njemu.

Za razliku od žrtava, otmičari nisu završili u zatvoru. Samo je protiv 13 bivših doušnika istočnonjemačke tajne službe i tri osobe za kontakt vođen sudski postupak. Pravomoćno je osuđeno sedam osoba. Svi su dobili uvjetne kazne.

Preporuka uredništva