Osam najvećih razlika katolika i protestanata | Panorama | DW | 08.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Religija

Osam najvećih razlika katolika i protestanata

Nekada su se zbog šizme i konfesija vodili krvavi ratovi. Danas katolici i protestanti uglavnom žive mirno jedni s drugima, a neki čak sanjaju o ponovnom ujedinjenju crkve. Ali razlike su i dalje velike.

Nekada su se zbog raskola i ispovijesti vodili krvavi ratovi. Danas katolici i protestanti uglavnom žive mirno jedni s drugima, a neki čak sanjaju o ponovnom ujedinjenju crkve. Ali razlike su i dalje velike.

U Njemačkoj, zemlji reformacije, katolike i protestante dijelio je dubok animozitet sve do prije nekoliko desetljeća. Podjele su bile zapečaćene stoljećima vjerskih ratova.

Sve je počelo reformacijom prije nešto više od pola milenija. Tada je Martin Luther (1483-1546) pokušao reformirati Katoličku crkvu. Pokušaj se završio u raskolu.

Početkom se smatra 31. listopad 1517. godine kada je Luther, profesor moralne teologije u Wittenbergu, poslao čuvenih 95 teza nadbiskupu iz Mainza. Bili su to isprva prijedlozi za raspravu, a doveli su do stvaranja Protestantske crkve u Njemačkoj.

Danas su napetosti između dvije konfesije nestale iz njemačke svakodnevice. Tako je petstota godišnjica reformacije obilježena 2017. zajednički s Katoličkom crkvom.

U Njemačkoj, prema podacima s kraja 2020. godine, živi nešto više od 22 milijuna deklariranih katolika, i nešto više od 20 milijuna protestanata. Zajedno čine tek 51 posto stanovništva. Ateista ima gotovo 34 milijuna (40 posto). Od ostalih, najviše je muslimana (3,5 posto) i pravoslavaca (1,9 posto).

Zato se u obje velike crkve već dugo govori o krizi i smanjenju broja vjernika. Najveći optimisti među pomiriteljima nadaju se ukidanju šizme, to jest povratku jedinstvenoj crkvi. Ali, to je za sada samo daleka ideja. Obje crkve sada govore o „pomirenim razlikama“, od kojih neke, možda, nikada neće biti sasvim prevladane.

Wittenberg Luther-Denkmal

Spomenik Martinu Lutheru u Wittenbergu

DW donosi pregled:

1. Biblija

Prema Lutheru, Biblija je „Sola Skriptura", to jest jedina Božja knjiga u kojoj se Bog otkriva ljudima. Katolici pak ne zasnivaju vjeru samo na Bibliji, na i na svetim spisima, apokrifima. Vjernici su dodatno vezani tradicijama Rimokatoličke crkve.

2. Crkva

Latinska riječ „katolički“ ima starogrčko porijeklo i znači „sveopći" ili „univerzalni“. Katolička crkva vidi sebe kao jedinu pravu crkvu na svijetu, pod vodstvom pape. Protestantska crkva na sebe ne gleda kao na jedinstvenu, nego obuhvaća desetke tisuća crkava. Službeno, kod protestanata se sve crkve smatraju jednako vrijednima.

3. Papa

Protestanti ne priznaju papski primat. Prema evangelističkom gledištu, ta dogma je suprotna iskazima iz Biblije. Katolici pak vide papu kao nasljednika apostola Petra, prvog poglavara njihove crkve kojeg je postavio Isus Krist. Prema njima, papski položaj je opravdan neprekinutim lancem nasljeđivanja od prvog stoljeća do danas.

4. Svećenstvo

Taj lanac, poznat kao apostolsko nasljeđivanje, značajan je ne samo za izbor pape. Biskupi, svećenici i đakoni također primaju doživotni Božji blagoslov i time autoritet nad katoličkom pastvom. Konsekraciju (posvećenje) mogu primiti samo muškarci. Kod protestanata pak nema svečanog uvođenja u dužnost u okviru crkve. Oni smatraju da svaki vjernik može postati svećenik - a to važi i za vjernice.

Papst hält Neujahresmesse

Iako je papa Franju simpatičan i mnogim protestantima, oni generalno odbijaju funkciju pape

5. Pričest

Katoličko viđenje uloge svećenika oslikava se i kod pričesti (euharistije), rituala koji podsjeća na Posljednju večeru uoči Kristovog raspeće. Kruh (hostija) i vino postaju tijelo i krv Isusov onda kada ih svećenik posveti. Kod protestanata je pak svaka krštena osoba pozvana da podijeli pričest ili da simbolički povede Posljednju večeru.

6. Sakramenti

U Katoličkoj crkvi postoji sedam sakramenata (svetih tajni) u koje se mogu uvesti vjernici: krštenje, potvrda (krizma), pričest, brak, pomirenje (ispovijed, pokora), posljednju pomast i uvod u Sveti red (u tri stupnja: đakon, svećenik, episkop). Većina protestantskih crkvi prakticira samo dva sakramenta, navedena u Evanđelju: krštenje i pričest.

7. Marija i sveci

Za katolike je Bogorodica Marija „Nebeska kraljica", iako nema mnogo biblijskih referenci koje bi potkrijepile katoličku dogmu o Mariji. U nju spada vjera u bezgrešno začeće ili Marijino uzdizanje u nebo. Protestanti zato odbijaju tu dogmu.

Katolička crkva također prakticira štovanje svetaca. Crkva kao svece može kanonizirati uzorne pokojnike koji su bili posebno bliski Bogu. Ima više od četiri tisuće svetaca i svima njima mogu biti upućene molitve, a njihovi posmrtni ostaci smatraju se relikvijama. Protestanti to striktno odbijaju kao protivno Bibliji. Prema reformaciji, svatko može i treba se moliti jedino direktno Bogu.

8. Celibat

Sve velike svjetske vjere imaju nekakav koncept celibata, zakletve na apstinenciju od bračnog i seksualnog života kako bi posvećenost Bogu bila potpuna. U Katoličkoj crkvi je celibat obavezan već za svećenike, što protestanti odbijaju.

Martin Luther je još 1520. tražio ukidanje celibata, a dao je osobni primjer 1525. Kao bivši redovnik, on je oženio bivšu časnu sestru Katharinu von Boru. Isprva nije bio siguran treba vjenčavati, ali je onda utvrdio da bi brak „zadovoljio njegovog oca, razljutio papu, nasmijao anđele i rasplakao vragove".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu