Oružje zvecka, Vučić i Kurti glume hrabrost | Politika | DW | 29.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Srbija i Kosovo

Oružje zvecka, Vučić i Kurti glume hrabrost

Napetost na sjeveru Kosova odgovara vlastima u Beogradu i Prištini, kažu sugovornici DW-a. Pokretanje do zuba naoružane policije ili vojske jest dio predstave, ali je dovoljna jedna iskra za kaos.

Vojno oklopno vozilo i vojnici

Oklopna vozila srbijanske vojske postavljena su u blizini granice s Kosovom

Napetost na prijelazima Jarinje i Brnjak traje već desetak dana, a toliko traje i očito živa diplomatska aktivnost u trokutu Beograd-Priština-međunarodna zajednica. Priština krizu pokušava predstaviti kao tehničko pitanje registarskih pločica, ali slanje specijalnih jedinica Rosu na sjever Kosova izazvalo je novo zveckanje oružja.

Beograd je pokrenuo vojne jedinice i postavio oklopna vozila i helikoptere blizu spomenutih prijelaza, a zabilježeni su i letovi srpskih borbenih zrakoplova na tom području. Pojačana je i nazočnost KFOR-a na sjeveru Kosova.

Zabrinutost zbog situacije na sjeveru Kosova izrazila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja u sklopu tekuće balkanske turneje ove srijede (29. rujna) stiže u posjet Srbiji.

Ursula von der Leyen

Ursula von der Leyen

Pokrete trupa prati pooštrena retorika službenog Beograda, koja se dijelom može tumačiti i kao uobičajeno prazno hvalisanje predsjednika Aleksandra Vučića, koji je najprije postavio ultimatum NATO-u „da ćemo ako počne pogrom na Kosovu i Metohiji reagirati za 24 sata ako se NATO ne umiješa", a zatim i dodao da je „oštro odbrusio jednom ambasadoru vrlo moćne zapadne zemlje“.

Pokušaj učvršćivanja suvereniteta

Vanjskopolitički komentator Boško Jakšić govori o „trojnoj odgovornosti“ za krizu. On primjećuje da je „i ovdje na djelu pokušaj učvršćivanja kosovskog suvereniteta kroz priču o registarskim tablicama“.

„Bruxelles snosi odgovornost što nije više učinio da se osigura sloboda kretanja, jer vidimo da i najmanji neriješeni problem posjeduje veliki konfliktni potencijal u rukama ljutitih političara u Beogradu i Prištini. Ali se bojim da iz ovoga nitko neće izvući pouke, jer lideri Srbije i Kosova sve ovo koriste za promociju vlastite hrabrosti i imidža spasitelja vlastitih naroda, a sve to uoči izbora koji očekuju i Kurtija i Vučića“, naglašava Jakšić za DW.

Kao i u nekim sličnim situacijama, javnost u Srbiji i sada nagađa da je riječ o dogovorenom igrokazu dvije strane. Ali, kako ističe Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, „to ne umanjuje opasnost sadašnje situacije“.

„Koliko god Beograd i Priština, ali i predstavnici međunarodne zajednice, misle da stvari drže pod kontrolom, dovoljan je mali incident da se uđe u ozbiljnije sukobe“, kaže Popov za DW.

Naš sugovornik dodaje da se „ovakvom krizom svaki put riješi neko pitanje koje međunarodna zajednica smatra gorućim, i to najčešće na štetu Srbije, i primiče zaokruženju državnosti Kosova. Tako da na kraju ostaje da se samo stavi paraf na neki papir koji oni pripreme.“

Kako proglasiti pobjedu?

Srbija jest poslala Migove i oklopna vozila, kaže Boško Jakšić, ali istovremeno primjećuje „da je strogo pazila da ne povrijedi odredbe Kumanovskog sporazuma". Izjave predsjednika Srbije Jakšić stoga vidi „kao retorički čin čitave ove predstave“.

„Cilj ove krize je na neki način ostvaren i zato ne očekujem da će dalje eskalirati. Beograd i Priština su poslali poruke koje su željeli i sada je samo tehničko pitanje kako će obje strane pokušati sačuvati obraz i tko će se prvi okrenuti i vratiti na svoju stranu“, dodaje Jakšić.

Specijalne snage kosovske policije

Specijalne snage kosovske policije

Aktualna kriza nije mogla proći bez ruskog faktora. Albanska strana je, naravno, iskoristila i ovu priliku da upozori na „maligni utjecaj Rusije u regiji", ali su s druge strane došli i zbunjujući signali iz Beograda.

Kao dokaz šizofrene srpske vanjske politike uzima se tako izjava Dragana Šormaza, zastupnika Srpske napredne stranke i šefa delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, koji smatra da „Rusija destabilizira cijelu regiju. Rusija ne može ništa. Kina ne može ništa. EU ne može ništa i to pokazuje iz dana u dan. Naš slučaj s našom pokrajinom Kosovom i Metohijom ne može biti riješen u Vijeću sigurnosti UN-a. Jedino tko može dovesti u red Prištinu i Beograd, svidjelo se to nekome ili ne, je SAD", naveo je Šormaz.

To je bio i komentar na prethodni potez ministra obrane Nebojše Stefanovića, koji je zajedno s ambasadorom Rusije u Srbiji Aleksandrom Bocanom Harčenkom i izaslanikom obrane general-majorom Aleksandrom Zinčkenkom otišao u obilazak snaga Vojske Srbije koje se nalaze u stanju povišene borbene pripravnosti u vojnoj bazi Rudnica.

„Paradiranje ministra obrane Srbije s ruskim ambasadorom meni sliči na situaciju kada imate problem s nekim pa dovedete starijeg brata da pokažete kako vas ima tko braniti", smatra Aleksandar Popov.

„Mislim da je to imalo pomalo karikaturalni karakter i da je više naškodilo poziciji Srbije nego što joj je pomoglo", dodaje on.

Boško Jakšić misli slično: „Mislim da je taj potez neodmjeren, diplomatski netaktičan, kratkovidan, i da je samo omogućio Rusiji da sebe plasira kao velikog zaštitnika interesa Srbije na Kosovu. Ali, to je zabilježeno u zapadnim prijestolnicama, i doći će na naplatu prvom prilikom.“

Preporuka uredništva