″Orban i Vučić - štićenici EPP-a″ | Politika | DW | 07.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

"Orban i Vučić - štićenici EPP-a"

U njemačkim novinama se piše o prosvjedima u Beogradu, uz poneku paralelu sa situacijom u Mađarskoj. A taz objavljuje razgovor s Ivanom Klasnićem.

„Uz bubnjeve i pištaljke oni marširaju beogradskim ulicama, svake subote, već peti put", pišu novine Süddeutsche Zeitung o prosvjedima u Beogradu: „Posebno su glasni kada se nađu u blizini predsjedničke palače. 'Vučiću, lopove', viče tada mnoštvo. A buka postaje zaglušujuća kada se prosvjedna povorka zaustavi pred zgradom državne televizije RTS – kako tamo ne bi prečuli demonstrante o kojima se u medijima bliskim vladi skoro ništa ne može vidjeti."

„Tu su studenti i umirovljenici, nezaposleni i zaposleni; prilično su široko obuhvaćeni prosvjedi protiv korupcije i nepotizma te zbog bezperspektivnosti koju mnogi osjećaju. No, prije svega protiv sve većeg nasilja u državi koje je odavno prešlo na političku razinu. Konkretan povod za demonstracije bio je napad na vođu srpske Ljevice Borka Stefanovića, kojeg je krajem studenoga na jugu zemlje brutalno pretukla skupina batinaša. Počinitelji se još slobodno kreću, trojica prvobitno osumnjičenih su pred Božić pušteni iz zatvora. Vučić je osudio napad, ali oporba smatra da predsjednik ima bar dio odgovornosti zbog svoje agresivne retorike."

„I zaista, izgleda da su učestali fizički napadi na političke protivnike. Prije godinu dana je na Sjeveru Kosova ubijen srpski političar Oliver Ivanović koji se usprotivio kursu vlade u Beogradu. Sredinom prosinca je investigativnom novinaru Milanu Jovanoviću u njegovoj kući u jednom beogradskom predgrađu podmetnut požar. U zahtjeve prosvjednog pokreta pripada ne samo rasvjetljavanje ta tri slučaja, već i ostavka ministra unutarnjih poslova Nebojše Stefanovića koji je optužen za kriminalizaciju društva."

Vučić i Orban prilikom susreta u Budimpešti 2015. godine

Vučić i Orban prilikom susreta u Budimpešti 2015. godine

Novinar Peter Münch navodi da je prema svim anketama Vučić još „čvrsto u sedlu", a oporba „pati od kronične podijeljenosti", no, predstavnici oporbe nisu u prvim redovima „Prosvjeda protiv diktature", skupine koja je „šaren savez uglavnom mladih ljudi povezanih preko Facebooka".

„Vučić bi se zato mogao uzdati u to da će i najnoviji val prosvjeda u dogledno vrijeme jenjati – zbog nedostatka unutarnje strukture i vodećih osoba koje bi mu dale identitet." Novinar citira i jednu studenticu koja pripada među organizatore prosvjeda, koja je u jednom intervjuu rekla da je spremna za „maraton", da se zna da će to biti „duga utrka s mnogo prepreka", ali da to neće zaustaviti demonstrante.

Komentirajući ove prosvjede, Münch uspoređuje Beograd i Budimpeštu, „gdje su ove zime deseci tisuća ljudi izašli na ulice, a pri svim razlikama između ove dvije zemlje, povod za srdžbu je sličan: i u Srbiji i u Mađarskoj ljudi demonstriraju protiv sve autoritarnijeg kursa svojih vlada. To je dobra vijest, jer demonstranti zahtijevaju europske vrijednosti slobode i demokracije."

„I zaista, srpski predsjednik Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orban su umnogome braća po duhu – koriste vlast da bi stavili medije pod svoju kontrolu (...) da bi uspostavili partitokratski sustav. Ali to nije jedino što im je zajedničko: obojicu u njihovim napadima na demokraciju štiti Europska pučka stranka (EPP). Orbanova stranka Fides u Europska parlamentu pripada grupi EPP-a, a Vučićeva Srpska napredna stranka je pridruženi član EPP-a. Orban je potreban za postizanje većine, a Vučić treba kako bi vodio Srbiju u EU. No, ako pri tome cilj opravdava sva sredstva, EPP neće izdati samo vlastite ideale, već i sve one koji u Beogradu i Budimpešti izlaze na ulice", zaključuje Süddeutsche Zeitung.

Klasnić s pladnjem njemačkog nogometnog prvaka

Ivan Klasnić je s Werderom iz Bremena 2004. osvojio naslov njemačkog nogometnog prvaka

Tageszeitung (taz) donosi intervju s hrvatskim nogometašem Ivanom Klasnićem, godinu dana nakon što mu je po treći put presađen bubreg. Klasnić u razgovoru otkriva da se osjeća dobro, da je upravo kćer odvezao u školu, te da će poslije na trening, da još uvijek traje pravna bitka s liječnicima njegovoga bivšeg kluba Werdera iz Bremena, gdje mu je "unatoč svemu što se dogodilo" bilo izuzetno lijepo i da često putuje u Bremen, gdje će i ove godine igrati za momčad veterana toga kluba.

Doznajemo i da se odlučio igrati za hrvatsku reprezentaciju, a ne za njemačku, jer se osjeća Hrvatom. Klasnić hvali prošlogodišnji uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Rusiji: "Gledao sam svaku utakmicu i uvijek držao palčeve. Da su uspjeli ući u finale to me jednostavno ostavilo bez riječi", kaže Ivan Klasnić.

Na pitanje novinarke Yasemin Fusco što misli o smrti, Klasnić odgovara: "Naravno da čovjek o tomu razmišlja. Ali, nikad nisam imao osjećaj da bih mogao umrijeti. Uvijek sam vjerovao u Boga i on mi je pomogao i u ovom teškom vremenu", kaže Klasnić u razgovoru za Tageszeitung.

aj/sb

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android