Opći izbori 2018 - Nova šansa za BiH?
10. rujna 2018
„Prvi put mogu glasati na izborima i to smatram svojom građanskom dužnošću. Ne izaći na izbore, značilo bi pomiriti se sa sadašnjom situacijom u državi, što bi bio vid prešutnog odobravanja svega što se događa u BiH", kaže A.H. za Deutsche Welle. Ovaj osamnaestogodišnjak iz Sarajeva svjestan je da u BiH gotovo polovina građana ne izlazi na izbore „iako bi glasanje bilo najdjelotvornije oružje za promjenu politike". „Imajući u vidu nepovjerenje u vlast i institucije koje se godinama nagomilavalo, donekle razumijem zašto je svijest nacije takva kakva je. Razne afere oko kupovine i krađe glasova koje se aktualiziraju uoči svakih izbora su dodatni poticaj za one koji smatraju da njihov glas neće ništa promijeniti, te da je uzalud glasati. To ipak ne može biti opravdanje za neizlazak na izbore", kaže A.H.
A.H. je jedan od 3.352.933 državljanina BiH koji su upisani u središnji birački spisak (3.254.767 građana prijavljeno je za glasanje u BiH) i koji će u nedjelju, 7. listopada 2018. moći glasati na osmim općim izborima u ovoj zemlji. To znači da će imati priliku birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike za Predstavnički dom državnog Parlamenta, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, predsjednika Republike Srpske (RS) i dva entitetska potpredsjednika, zastupnike za Narodnu skupštinu RS-a i zastupnike za Skupštine 10 kantona u Federaciji BiH. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH je za opće izbore u BiH 2018. godine registrirala 128 političkih subjekata, 53 stranke, 36 koalicija i 34 neovisna kandidata – ukupno 7.497 kandidata za spomenute razine vlasti.
Kritike na račun SIP-a
Za provođenje izbora u BiH nadležna je izborna administracija na čelu sa SIP-om za koju pojedini kritičari tvrde da je „kontaminirana" i „kompromitirana". Analitičari Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani podsjećaju da od odlaska stranaca iz ove institucije (pored domaćih predstavnika članovi SIP-a su do 2006. godine bili i dužnosnici OSCE-a i OHR-a) izbori u BiH „nisu provedeni bez nedostataka i sumnji". U analizi IFIMES-a se navodi da su članovi SIP-a „eksponenti političkih stranaka“, da „izlaze iz ustavnog i zakonskog okvira" i da su bili spremni donijeti diskriminacijske odluke o postizbornoj raspodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH. Napominje se i da je kredibilitet SIP-a doveden u pitanje kada je iz skladišta ove institucije nedavno nestalo deset tona papira za tiskanje glasačkih listića.
U prvom sazivu SIP-a BiH bio je i tuzlanski sudac, predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić. On kaže da je izbore moguće provesti u demokratskoj atmosferi, ali nije siguran hoće li kompletan izborni proces i organi za njegovo provođenje biti na zadovoljavajućoj razini. „Tu u prvom redu mislim na biračke odbore te općinska i gradska izborna povjerenstva na čelu sa SIP-om. Nisam siguran hoće li imati snage suprotstaviti se nepravilnostima koje su se događale u mnogim proteklim izbornim ciklusima. Upravo su birački odbori ocjenjeni kao najlošiji dio izborne administracije. Izborni proces se događa na izbornim mjestima gdje smo mi, kao birači, u direktnom kontaktu s članovima biračkih odbora. Svjedoci smo neodgovornog rada pojedinih članova biračkih odbora koji krše izborni zakon i procedure, a sankcije koje im se izriču su preblage. To su male novčane kazne koje, prema nepotvrđenim informacijama, plaćaju njihove političke stranke. Nepravilnosti će biti sve dok se i političke stranke koje krše izborna pravila ne sankcioniraju suspendiranjem iz jednog izbornog ciklusa“, kaže Šehić.
Birački odbori najlošija karika u izbornom lancu?
Izborni proces može biti unaprijeđen korištenjem novih tehnologija, ali su pojedine političke stranke u nadležnim institucijama uoči izbora 2018. godine spriječile modernizaciju kojom bi se suzbile ili smanjile mogućnosti izbornog inženjeringa. „Godinama se govori o novim tehnologijama, ali su pokušaji sprječavanja izborne prevare onemogućeni. Treba uvesti biometrijsku identifikaciju birača koja bi onemogućila pojedincu da deset puta glasa s deset različitih osobnih iskaznica. Također, na svim biralištima treba uvesti video nadzor koji ne ugrožava tajnost glasanja, ali pruža potpuni uvid u rad izborne administracije. Tamo gdje postoji video nadzor, vidjeli smo kako određeni članovi biračkih odbora popunjavaju glasačke listiće i ubacuju ih u kutije. Nažalost, nije prihvaćeno ni uvođenje elektronskog načina utvrđivanja izbornih rezultata. Pod izgovorom da nema novca, u Parlamentu BiH nije usvojeno sve ono što bi spriječilo eksponente političkih stranaka da krše zakon na izbornim mjestima i mjestima za brojanje glasova“, kaže Šehić.
Pod uvjetom da ostane anoniman, bivši predsjednik biračkog odbora na jednom sarajevskom biračkom mjestu na općim izborima 2010. godine za Deutsche Welle govori o mogućnostima izbornih prijevara i krađa. „Postoji mogućnost da promatrač određene političke stranke koji ostaje na biralištu do predaje glasačkih listića, kupi članove biračkog odbora i sve druge promatrače kako bi lažirali rezultate u korist njegove stranke. Svi dobiju finu svotu novca, a to je jako teško dokazati", kaže naš sugovornik.
„Sejdić i Finci“ još na čekanju
On ističe da utjecajne stranke u BiH imaju „profesionalne timove" promatrača i članova biračkih odbora koji godinama „rade“ na biračkim mjestima i imaju „uigrane varijante raznih prijevara" u korist svojih stranaka, pri čemu članovi biračkih odbora iz različitih političkih stranaka često međusobno surađuju. „Kupovina mjesta u biračkim odborima je još jedna vrlo prisutna prijevara u BiH. Politička stranka X prijavi se na izbore samo da bi vodećim političkim strankama prodala svoja mjesta u biračkim odborima . Tako se zna dogoditi da u jednom biračkom odboru budu članovi samo jedne političke stranke, što otvara mogućnosti za razne malverzacije“, kaže bivši predsjednik biračkog odbora.
Analitičari podsjećaju da će i opći izbori 2018. godine u BiH biti provedeni bez prethodnog usaglašavanja zakonodavstva s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“. Židovima, Romima i pripadnicima drugih „nacionalnih manjina“ tzv. „ostalima“ i dalje je uskraćeno pravo da se kandidiraju za izbore u Predsjedništvo BiH ili da budu birani u Dom naroda državnog Parlamenta, ali se mali broj političkih čimbenika u svojim predizbornim obećanjima bavi ovim problemom. Prioritet imaju druge metode osvajanja glasova.
Kampanja po principu „zavadi pa vladaj"
Predizborna kampanja počela je 7. rujna, a SIP je političke subjekte pozvao na suzdržavanje od zapaljivih izjava. Kampanja će trajati do 6. listopada kada počinje predizborna šutnja. One koji krše Izborni zakon SIP može kazniti novčano (do 10.000 maraka), uklanjanjem s kandidatske liste ili poništavanjem ovjere liste. Najteže kazne predviđene su za slučajeve izazivanja mržnje ili navođenja na nasilje. Kritičari, međutim, tvrde da se kampanja nekih najutjecajnijih stranaka ili kandidata zasniva upravo na izazivanju mržnje i raspirivanju straha kako bi se lakše utjecalo na biračko tijelo. Obećanja političkih subjekata su maštovita i raznovrsna, a kreću se od raspada države do njene potpune reintegracije. Ekonomski razvoj i demokratske vrijednosti na začelju su prioriteta većine političkih subjekata. Za očekivati je da neke kampanje podrže i političari iz susjednih zemalja te država regije. Već su najavljeni i posjeti visokih dužnosnika bosanskih susjeda uoči samih izbora.
Točan broj biračkih mjesta bit će poznat 22. rujna, a procjena je da će ih biti oko 5.500. Za sigurnost građana brinut će policijske agencije od kojih se na dan izbora očekuje pojačan angažman. Na dosadašnjim izborima u BiH nije bilo nasilja ili incidenata koji bi u značajnijoj mjeri utjecali na izborne rezultate. Opće izbore 2018. godine pratit će nevladine udruge te međunarodni promatrači među kojima i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
Budućnost BiH su sposobni, a ne podobni
U kojoj mjeri će građani BiH iskoristiti svoje pravo da biraju predstavnike u institucijama vlasti? Izborna statistika kazuje da je najveći odziv birača zabilježen na općim izborima 1996. godine (83%) i lokalnim 1997. godine (87%). Na općim izborima 2000. godine odziv birača pao je na oko 64% dok se kroz tri posljednja izborna ciklusa u BiH (opći i lokalni izbori) odziv birača kreće oko 55%.
Analitičari smatraju da je broj birača na izborima u BiH smanjen zbog nepovjerenja građana u instrumente vlasti, neadekvatnog odnosa izabranih dužnosnika prema socijalnom položaju mnogih kategorija stanovništva, lošeg ekonomskog stanja ali i odnosa nadležnih prema zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju... To su samo neki od razloga zbog kojih građani BiH nerado izlaze na izbore. Mnogi smatraju da svojim glasom ne mogu puno toga promijeniti i da glasačka mašinerija vodećih političkih stranaka koje nisu za promjenu stanja – zaposlenih u administraciji na razinama države, entiteta, kantona, općina, javnih poduzeća i drugih ustanova i zavoda – ne može biti pobijeđena.
A.H. s početka naše priče vjeruje da su građani BiH ogorčeni i zbog „nepostojanja pravne države u punom kapacitetu" te da je i to jedan od razloga što u znatnoj mjeri ne izlaze na izbore. „Kriva je i politika koja je odavno sama sebi svrha, ali i uski stranački interesi koji su često iznad zajedničkog dobra. Bosni treba uređeniji i pravedniji sistem koji bi vratio povjerenje građana u državu, ali i promjena građanske svijesti koja bi to omogućila", napominje A.H. zaključujući da je budućnost ove zemlje u ljudima koji imaju znanje i da na izborima treba birati sposobne, a ne podobne.