Opravdano pitanje: cijepiti se protiv koronavirusa ili ne? | Panorama | DW | 08.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

koronavirus

Opravdano pitanje: cijepiti se protiv koronavirusa ili ne?

U Velikoj Britaniji počinje cijepljenje protiv COVID-a 19. No mnogi ljudi su u dilemi: je li rizik od novog cjepiva prevelik? Nije li možda bolje računati s mogućnošću zaraze nego se izložiti rizicima novog cjepiva?

U Velikoj Britaniji počinje cijepljenje protiv COVID-a 19, a uskoro će i u drugim zemljama. Mnogi međutim imaju neugodan osjećaj zbog vrlo brzog razvoja cjepiva. Jesu li ta cjepiva sigurna? Nije li možda bolje računati s mogućnošću zaraze nego izložiti se rizicima novog cjepiva?

Ta pitanja su opravdana. Posebno kada se kod novih cjepiva radi o cjepivima na bazi takozvane glasničke ili messenger RNK (gRNK ili mRNK), bilo da je riječ o cjepivu američke tvrtke Moderna ili tvrtke Biontech iz Mainza koja surađuje s američkim farmaceutskim gigantom Pfizerom. U svijetu do sada nije odobreno ni jedno jedino takvo cjepivo.

Glavna razlika u odnosu na druga, etablirana cjepiva je to što ona ne sadrže oslabljene ili ubijene viruse, već samo upute za izgradnju jednog dijela patogena COVID 19. Ta uputa u obliku takozvanih mRNK-molekula dolazi u tijelo gdje onda ljudske stanice same proizvode protein virusa - takozvani spike-protein. U slučaju virusa Sars-Cov-2 to je spike-protein s gornje površine virusa. On stimulira ljudski imunosni sustav da proizvodi antitijela.

Prvi podaci kliničkih ispitivanja pokazuju da su cjepiva vrlo djelotvorna i da ih organizam načelno dobro podnosi. Slične reakcije postoje i kod drugih tipova cjepiva i one su znak da ono radi ono što treba: potiče rad imunosnog sustava.

Između najveće koristi i najmanje štete

Ono što za sada nedostaje jesu informacije o rijetkim, moguće i vrlo teškim nuspojavama, s obzirom na to da su one vidljive tek nakon cijepljenja velikog broja ljudi i nakon dužeg razdoblja promatranja.

„Stoga postoji ostatak rizika", kaže Christian Bogdan, direktor Instituta za kliničku mikrobiologiju, imunologiju i higijenu sa Sveučilišne klinike u Erlangenu. „Koliko je on velik morat će se ispitati idućih mjeseci i godina." Kako bi se utvrdile rijetke nuspojave uobičajeno je da se kliničke studije nastave i nakon što je cjepivo odobreno.

Odluka o tome treba li se cijepiti ili ne, zapravo se bazira na odmjeravanju koristi i štete, smatra stručnjak koji je i član Odbora za cijepljenje (STIKO) na Institutu Roberta Kocha (RKI).

Pritom navodi sljedeći primjer: ako vjerojatnost da će jedna starija osoba umrijeti od posljedica korona infekcije iznosi 1:5, „a istovremeno je rizik od teških nuspojava nakon cijepljenja 1:50.000 ili manji, onda bi taj rizik trebalo prihvatiti".

Djecu ne bi trebalo cijepiti

Djecu ne bi trebalo cijepiti

Djecu ne bi trebalo cijepiti

S druge strane, djecu Bogdan ne bi cijepio zato što kod njih gotovo da ne postoji rizik da umru od COVID-a 19 i zato što je pred njima još dug život. „To su potpuno legitimna etička razmišljanja", naglašava Bogdan. Ona se također ogledaju u preporukama za cijepljenje odbora STIKO, prema kojima bi najprije trebalo cijepiti rizične skupine. „Time postižemo ono što želimo: najveću moguću korist za društvo u cjelini."

Ali zar nisu upravo rizične skupine posebno izložene opasnosti od cjepiva, dakle stariji ljudi ili oni koji pate od neke bolesti? U ovoj fazi razvoja cjepiva ne mogu se isključiti svi rizici, kaže Ulrike Protzer, direktorica Instituta za virologiju na Tehničkom sveučilištu u Münchenu (TUM). Međutim, neke posebne skupine pacijenata već su uzete u obzir tijekom kliničkih ispitivanja.

Kompanija Moderna je recimo svoje cjepivo testirala i na ljudima starijim od 65 godina, koji imaju dijabetes, prekomjernu tjelesnu težinu ili srčano oboljenje. Prema navodima te kompanije, nisu primijećeni nikakvi sigurnosni rizici. „Rizik od rijetke i teške nuspojave nije jednak nuli, ali jest malen u odnosu na druge rizike kojima smo svakodnevno izloženi, kao što je recimo vožnja automobilom", kaže Protzer.

Nema opasnosti od promjene ljudskih gena

Stručnjaci smatraju da je neosnovana zabrinutost da osobito mRNK-cjepiva sa sobom nose posebno velike sigurnosne rizike i da mijenjaju ljudski genom. „Kod ljudi se taj genom u obliku DNK nalazi u jezgri stanice", navode iz Instituta Paula Ehrlicha, koji je zadužen za sigurnost cjepiva u Njemačkoj.

Cjepivo BioNTech/Pfizer je odobreno u Velikoj Britaniji

Cjepivo BioNTech/Pfizer je odobreno u Velikoj Britaniji

„Integracija RNK i DNK nije moguća između ostalog i zbog različite kemijske strukture. Ono što je karakteristično za RNK je da je ona kemijski vrlo labilna. Kada mRNK stigne u stanicu vrlo brzo se razgrađuje", objašnjava Protzer. Samo zbog tog razloga održiva interakcija s ljudskom stanicom nije moguća.

Kako bi se održivost povećala mRNK-cjepiva imaju neku vrstu zaštitnog omotača. „Što ti dodaci izazivaju, trebalo bi promatrati", kaže Protzer. „Pretpostavlja se da se oni dobro podnose, ali još uvijek nedostaju višegodišnja iskustva."

Cjepivo novo, ali ne i tehnologija

Kada je riječ o sigurnosti mRNK-cjepiva još jedna stvar je važna: iako za ljude do sada ni jedno od tih cjepiva nije odobreno, ta tehnologija nije otkrivena dolaskom korona-pandemije. Određena iskustva stečena su već ranije.

Ideja za tu vrstu cjepiva potječe iz imunoloških i infektoloških istraživanja i istraživanja raka. Pritom je cilj potaknuti tijelo da napada stanice tumora. I na tom području su klinička ispitivanja već u tijeku. „Pandemija je tu tehnologiju samo snažno ubrzala", kaže Bogdan.

Nova mRNK-cjepiva su posebna po još nečemu. Za razliku od oslabljenih i mrtvih virusa koji s mnogo različitih površinskih struktura stimuliraju imunosni sustav, mRNK pokreće vrlo specifičan imunološki odgovor. To može biti prednost, jer se time možda mogu spriječiti neželjene reakcije. S druge strane postoji opasnost da taj vrlo specifičan imunološki odgovor ne štiti dovoljno.

Isto tako je nejasno što se događa ako koronavirus mutira, dakle, ako se promijeni spike-protein patogena – djeluje li cjepivo i tada? Kako bi se sa sigurnošću odgovorilo na ta pitanja, potrebno je duže razdoblje promatranja. „Ali za istraživanje cjepiva to nije novi izazov."

ag/dpa

Preporuka uredništva