Opasni dijalog kultura
31. ožujka 2012Zaklada Konrada Adenauera bliska Kršćansko-demokratskoj uniji mora napustiti svoj ured u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za predsjednika zaklade Hansa-Gerta Pötteringa to je znak za uzbunu. „Ako se druge zemlje arapskog svijeta ugledaju u to, bit će teško za dijalog kultura koji vodi Zaklada Konrada Adenauera i druge zaklade“, izjavio je Pöttering u razgovoru za Deutsche Welle. On smatra da je to zabrinjavajući razvitak za demokraciju i slobodu. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle pozvao je vlasti u UAR-u da povuku svoju odluku.
To je drugi ured koji Zaklada Konrada Adenauera u arapskim zemljama mora zatvoriti u kratkom razdoblju. U prosincu 2011. zatvoren je ured te zaklade u Kairu nakon što su mu predbačeni „ilegalno financiranje“ i „nedostatak dopuštenja za rad“. To negativno utječe i na rad Zaklade Friedricha Eberta bliske njemačkom SPD-u, Zaklade Friedricha Naumanna bliske FDP-u i Zaklade Hansa Seidela bliske CSU-u, koje također imaju urede u Egiptu. A usporilo je nastojanja Zaklade Heinricha Bölla bliske Zelenima i Zaklade Rose Luxemburg bliske Ljevici da otvore svoje urede u Kairu.
Transparentnost i povjerenje
Afera oko Zaklade Konrada Adenauera u Egiptu ima posljedice i u drugim regijama, kaže Jürgen Stetten, voditelj referata za Aziju i pacifičko područje Zaklade Friedricha Eberta. Načelno se ništa ne mijenja glede postupka koji se zasniva na transparentnosti i povjerenju, ali „takvi slučajevi pokazuju kako je važno orijentirati se prema takvim načelima“. Uz to se tamo gdje vlada ima prigovore mora preispitati je li djelovanje postavljeno ispravno, kaže Stetten.
Voditelj ureda Zaklade Konrada Adenauera u Pakistanu Babak Khalatbari napominje da djelovanje u svakoj zemlji mora biti prilagođeno običajima i mentalitetu te zemlje. To od djelatnika zaklada zahtijeva sveobuhvatno poznavanje dotične zemlje, senzibilnost, interkulturnu kompetentnost i znanje jezika dotične zemlje.
Djelovanje na osjetljivom području
Šest njemačkih zaklada ima diljem svijeta više od 300 ureda. Oni s lokalnim partnerima organiziraju projekte koji u pravilu odgovaraju političkim težištima stranaka kojima su zaklade bliske.
Uvjeti u kojima zaklade rade u različitim zemljama su vrlo različiti. Zaklade žive od samoinicijative i mogućnosti djelovanja suradnika na licu mjesta, kaže Jürgen Stetten. One u pravilu surađuju s nevladinim organizacijama ili parlamentima. Na to neke državne institucije gledaju sumnjičavo. Zaklade često rade na „krajnje osjetljivom“ području, kaže Babak Khalatbari dodajući: „Zamislite da neke strane zaklade savjetuju Bundestag - i mi bismo se pitali: što se tu događa?“
Autor: Sabine Hartert-Mojdehi/Anto Janković
Odg. urednica: Dunja Dragojević