Opasna svađa oko Nila | Gospodarstvo | DW | 23.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Opasna svađa oko Nila

Etiopija planira završetak brane za 2022. godinu. Velika etiopska brana je godinama predmet spora sa susjedima Egiptom i Sudanom.

Dawid Wolde-Giorgis, stručnjak Međunarodnog instituta za sigurnost u Adis Abebi, smatra da je odnos Etiopije i Egipta u kritičnoj fazi i da  se te dvije zemlje ne bi trebale prepuste same sebi: „Jedini realan put za obje zemlje je krizna sjednica svih zemalja kroz koje protječe Nil, uz istovremeni dijalog sa šefovima država i vlada cijele Afrike."

Egipat strahuje za opskrbu vodom. Sto milijuna Egipćana su gotovo u potpunosti ovisni od Nila. Etiopska brana se gradi uzvodno, na Plavom Nilu, i znatno će smanjiti dotok vode Nilom u Egipat.

Ovisno od toga koliko brzo će Etiopija puniti svoje akumulaciono jezero, Egipat računa sa smanjenim dotokom vode između 14 i 22 posto. U najnepovoljnijem slučaju bi 30 posto plodne zemlje bilo pogođeno sušom.

Borba za vodostaj

Äthiopien l Baustelle der Grand-Renaissance-Talsperre l Blauer Nil

Čiji je Plavi Nil

Egipatski ministar vanjskih poslova je rekao da se Vijeće sigurnosti UN-a mora uključiti kako bi bilo postignuto „pravedno i uravnoteženo rješenje". On je optužio Etiopiju za nedostatak političke volje i za negativno držanje.

Etiopija se ne želi obvezati na neku količinu vode ili na rokove. Umjesto toga, ona stavlja sve susjedne zemlje pred svršeni čin. U srpnju počinje kišna sezona, pa je to idealno vrijeme da se u ogromni bazen slije potrebnih 74 milijardi kubičnih metara vode. To brine zemlje koje se nalaze nizvodno – Sudan i Egipat. Najavljeno je da će turbine na brani uskoro biti testirane.

Etiopija se nada da će u srpnju i kolovozu zaustaviti 4,9 milijardi kubika vode. To bi bilo dovoljno da Etiopija sredinom 2021. uključi dvije turbine. Da bi se došlo do popunjavanja umjetnog jezera do predviđene količine vode, proteći će sedam godina – pa će svih 16 turbina proraditi. A to je pet godina zakašnjenja u odnosu na plan.

Egipat već desetljećima brine da bi polja uz Nil mogla da biti uništena sušom i da bi bunari mogli presušiti. Sudan ima iste brige, ali vidi i prednosti – jeftina struja za razvojne projekte i smanjenje opasnosti od poplava.

Opasnost od suše

BG Grand Renaissance Dam | Der äthiopische Premierminister Abiy Ahmed Ali mit dem ägyptischen Präsident Abdel-Fattah al-Sisi (2018)

Teški pregovori - etiopski premijer Abiy Ahmed Ali i egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi

Osnovni predmet spora ostaje – kako da se ubuduće izbjegnu razdoblja suše. Etiopski predstavnik u „Tripartitnoj komisiji" i šef etiopskih pregovarača u sporu, Gedion Asfaw, kaže da je menadžment suše zajednička odgovornost.

On tvrdi da je dogovoreno da se gradnja može nastaviti i za vrijeme pregovora: „Razgovori će se opet nastaviti. Punjenje bazena ne ovisi od stanja pregovora."

Sudan je fragilna zemlja koja iza sebe ima građanski rat i jednu revoluciju prije godinu dana, a sada pokušava pronaći stabilnost. Ta zemlja je predložila da se pregovori podignu na nivo premijera. Međutim, takav susret šefova vlada tri zemlje za sada nije planiran.

Sudanski ministar vodoprivrede Jaser Abas kaže da su otvorena pitanja „pravne prirode, posebno u pogledu na mehanizam zajedničkog korištenja vode".

Njegov egipatski kolega Mohamed Abdel Aty optužuje Etiopiju za propast pregovora. Po njemu je napredak bio nemoguć zbog „tvrdoglavog držanja Etiopije u tehničkim i pravnim pitanjima".

Otvorena pitanja

Grand Ethiopian Renaissance Dam

Divovski projekt - Grand Ethiopian Renaissance Dam

Međunarodna krizna grupa iz Bruxellesa upozorava da će napetost između strana u sporu porasti ako ne dođe do dogovora u roku od nekoliko tjedana: „Hoće se to dogoditi prije ili poslije početka punjenja umjetnog jezera, sve strane moraju natrag za pregovarački stol, kako bi se riješila otvorena pitanja."

William Davison, stručnjak ove nevladine organizacije za Etiopiju, kaže: „Egipat i Sudan žele osigurati da međunarodni sudovi budu nadležni za sporove u vezi s planiranim sporazumom. Etiopija to odbija."

Još jedna sporna točka je insistiranje Egipta da u sporazum s Etiopijom unese što više detalja. Davison kaže: „Etiopija nasuprot tome ne želi da potpisati ništa što bi je obvezalo na puštanje određenih količina vode. Zbog mogućih klimatskih promjena, koje bi mogle utjecati na pritok, Etiopija ne želi ostati dužna vodu."

Davison kaže da još nije dostignut trenutak kada bi sve strane bile zaista spremne za kompromis. Zbog spora su sve više zabrinuti i izvanafrički akteri.

Europska unija se ponudila kao posrednik. Sjedinjene Američke Države su uputile upozorenje da je ljudima u Istočnoj Africi neophodno da Etiopija pokaže pravedno ponašanje. Washington smatra da se sporazum mora  potpisati prije nego što se Nil potpuno pregradi i počne punjenje akumulacije.