Online-nastava kao ljetni raspust | Priča dana | DW | 25.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

COVID19

Online-nastava kao ljetni raspust

Istraživači su otkrili da nastava na daljinu tijekom prvog korona-lockdowna nije imala značajniji učinak. Za učenike je online-nastava bila otprilike kao i ljetni raspust.

Homeschooling

Homeschooling u Njemačkoj

Kada su na početku pandemije koronavirusa u proljeće 2020. diljem svijeta bile zatvorene škole, a učenici morali ostati kod kuće, nitko ustvari nije ni slutio da to neće biti samo dvotjedna pauza nastave, odnosno kratkotrajni prekid školskog pogona. Ali već uskoro je postalo jasno da učenici neće tako brzo ponovno vidjeti svoje učionice.

Umjesto regularne nastave u školi, pokrenut je proces "distance learning", online-nastave u virtualnim učionicama. Jedan tim istraživača s Goetheovog sveučilišta u Frankfurtu na Majni sad je otkrio da djeca i mladi tijekom trajanja virtualne nastave na početku pandemije i nisu baš puno toga naučili – i to usprkos svim nastojanjima samih škola da se „prebace“ na online-nastavu.

Pogledajte video 02:44

Pandemija ugrožava mentalno zdravlje tinejdžera

Istraživači su analizirali studije iz raznih dijelova svijeta koje su se bavile upravo pitanjem kako se kompetencija učenica i učenika razvijala tijekom prve faze nastave na daljinu u proljeće 2020.

Rezultati su poražavajući: stupanj znanja kod mnogih mladih ljudi koji su morali učiti od kuće – stagnira. Neke studije su čak pokazale i da postoje slučajevi gubitka kompetencija, znači da su učenici tijekom te faze izgubili već stečena znanja ili sposobnosti. To je otprilike isti onaj efekt koji se uoči nakon ljetnog raspusta, tvrde istraživači.

Frankfurtski tim je podrobnije analizirao rezultate 11 studija iz Njemačke, Nizozemske, Belgije, Austrije, Kine, Australije i SAD-a. „U proljeće 2020. svi su se sudionici tog procesa našli u posve novoj, neviđenoj situaciji“, kaže za DW dr. Svenja Hammerstein, znanstvena suradnica na Institutu za psihologiju Goetheovog sveučilišta.

Ona naglašava da još uvijek nema puno pouzdanih podataka o školskim postignućima tijekom prvog lockdowna, odnosno da je studija na kojoj je i sama radila samo prvi prikaz stvarnog stanja. A tek treba istražiti kakve su učinke imali kasnije restrikcije, škole su bile zatvorene i tijekom jeseni odnosno zime.

"Ogroman pad" pogotovo kod najmlađih

Mitzi iz Idahoa, savezne zemlje na sjeverozapadu SAD-a, može iz prve ruke potvrditi rezultate studije. Ona je predškolska učiteljica i kaže da je nakon prve faze online-nastave u proljeće prošle godine uočila deficite kod „njezine“ djece – i to usprkos činjenici da se i ona sama, ali i njezine kolegice i kolege, svim silama trudili osigurati kvalitetnu nastavu.

"Uočili smo ogroman pad učinka naših učenika“, kaže učiteljica. „Imali smo cijeli niz učenika koji na koncu školske godine 2020. nisu bili na razini na kojoj su trebali biti, na primjer po pitanju čitanja. I kad su oni nakon ljetnih raspusta krenuli u prvi razred, učitelji su morali jako puno toga nadoknađivati.”

"Jako puno toga ovisi o roditeljima "

Kod najmlađih učenika je pad znanja tijekom i nakon prvog lockdowna u proljeće prošle godine bio najuočljiviji, tvrde istraživači iz Frankfurta. „Kod mlađe djece se još razvijaju kognitivne sposobnosti”, to je jedan od razloga koje navodi Hammerstein.

Robert, nastavnik matematike i informatike na jednoj školi u ruralnim predjelima Donje Saske, u proljeće 2020. je predavao učenicima od petog do jedanaestog razreda. I zaključio je da je pogotovo kod mlađih učenika jedan faktor posebno važan za (ne)uspjeh nastave na daljinu:

„Jako puno toga ovisi o roditeljima. Ne samo da li oni kontroliraju jesu li djeca pravovremeno predala svoje domaće zadaće, već i to da li oni rade zajedno s djecom;”

I upravo zbog toga istraživače nije iznenadilo da su djeca i mladi iz socijalno slabijih domaćinstava bili posebno zakinuti. Važnu je ulogu u obrazovnom procesu u tim mjesecima igrača i tehnička oprema koja je kod kuće bila na raspolaganju učenicima, tvrdi donjosaski nastavnik matematike.

U boljoj situaciji su bila djeca čiji su roditelji radili od kuće, pa su uz svoje radne obveze mogli nadgledati i proces „homeschoolinga” – ali to su bili uglavnom roditelji s uredskim poslovima: „Kod blagajnice iz supermarketa to nije bilo moguće”, kaže nam Robert.

"Definitivno sam naučila manje"

Pogledajte video 02:40

Odrastanje u doba pandemije

Ali i starije učenice i učenici, koji su mogli raditi samostalno od kuće, pričaju o problemima s kojima su se suočili prilikom iznenadnog prelaska na online-nastavu.

"Na početku nastava na daljinu nije bila učinkovita”, kaže Maddie. Ona ima 18 godina i živi u američkoj saveznoj državi Maryland. U proljeće 2020. pohađala je 11. Razred: „Moja škola nije imala standardizirani plan, nisu svi nastavnici koristili istu platformu za svoje kursove, a neki nastavnici uopće nisu ni održavali nastavu.”

18-godišnja Ema je u ožujku 2020 također bila u 11. razredu. Ona pohađa jednu međunarodnu privatnu školu u Pragu. „Definitivno sam naučila manje, a s tim što sam naučila san nesigurnija nego što bi to bio slučaj da sam normalno išla u školu”, kaže Ema. „Kad na kompjutoru svi isključe svoje mikrofone (dok priča nastavnica), već je i samo uključivanje mikrofona da bis e postavilo pitanje veliki korak. Mislim da su mnogi bili previše sramežljivi da uopće zamole nastavnike da im pomognu kad im je pomoć bila potrebna. I onda su jednostavno i dobili manje podrške.”

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android