1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okoliš

Ograničenje brzine: kamen spoticanja u njemačkoj politici

22. kolovoza 2021

Skoro ni u jednoj predizbornoj temi u Njemačkoj se politički stavovi ne razlikuju tako drastično kao u slučaju ograničenja brzine. Kakav bi to učinak moglo imati na sigurnost i okoliš? Kolika bi zapravo bila korist?

https://p.dw.com/p/3zLL5
Foto: picture-alliance/blickwinkel/McPHOTO

Uvid u izborne programe njemačkih stranaka pokazuje da svaka od njih ima svoj stav o ograničenjima brzine. CDU / CSU, AfD i FDP ih općenito odbacuju. SPD, Zeleni i Ljevica su za ograničenje brzine na autocestama, iako u različitim omjerima. Ta tema bi, tijekom formiranja nove vlade na jesen, mogla postati sporna kada je u pitanju koalicioni sporazum.

Malo zaštite klime

Jedan od argumenata je zaštita klime, jer se tokom sporije vožnje ne troši samo manje goriva, već se proizvodi i manje CO2. Međutim, kako naglašavaju protivnici ograničenja brzine, ne radi se o velikim uštedama. Prema proračunima Savezne agencije za okoliš, ograničenjem brzine na 130 km/h bi se uštedillo 1,9 milijuna tona CO2. Prošle godine cijeli transportni sektor proizveo je emisiju CO2 od 146 milijuna tona.

Čak i ako ove količine nisu dovoljne za rješavanje klimatske krize, Miriam Dross iz Savezne agencije za okoliš zagovara ograničenje brzine. "Nakon odluke Saveznog ustavnog suda o zaštiti klime, emisije se sada moraju smanjiti čak i brže nego što se na početku mislilo", kaže ona. "Ograničenje brzine tome bi u dobroj mjeri moglo doprinijeti jer bi praktično djelovalo odmah."

Mnogi zahtijevaju ograničenje brzine u gradovima na 30 km/h
Mnogi zahtijevaju ograničenje brzine u gradovima na 30 km/hFoto: picture-alliance/dpa/J. Tack

Čist zrak i manje buke u gradovima

Što se tiče prometa u gradskim područjima još nije jasno koliko bi smanjenje brzine sa 50 na 30 km/h moglo utjecati na klimu. Mnogo toga zavisi od činjenice koliko često automobili moraju kočiti i ponovo startati, kaže ona. Međutim, postoje jasni pokazatelji što se tiče čistijeg zraka. Dross, pozivajući se na studije Savezne agencije za okoliš, ističe da je prema seriji trogodišnjih mjerenja u Berlinu koncentracija fine prašine pala za jednu petinu, a koncentracija dušikovog oksida NO2 u zraku za trećinu.

Osim toga, kako kaže, u gradovima bi bilo manje buke. Brzina od 30 km/h dovodi do smanjenja nivoa zvuka za tri decibela, kaže Dross. "To odgovara percepciji kao kada bi se samo polovina automobila vozila cestom." Opet bi se normalnom jačinom glasa mogli voditi svakodnevni razgovori. Također, to ima i socijalni efekat: osobe sa niskim primanjima često žive na prometnim ulicama i pate od buke.

Kandidat CDU/CSU za poziciju kancelara Armin Laschet smatra da sa povećanjem broja električnih automobila na cestama rasprava o smanjenju buke i emisije CO2 više neće biti potrebna. On smatra da je trenutna debata "besmislena".

Manje teških saobraćajnih nesreća

Drugi argument je sigurnost. To je i jedan od razloga zašto se, na primjer, kandidatkinja Zelenih za kancelarsku funkciju Annalena Baerbock zalaže za ograničenje brzine. Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) ne vjeruje da bi to značilo manje nesreća. U jednoj aktuelnoj studiji se ističe: "Autoceste u Njemačkoj nisu samo najsigurniji putevi u zemlji. Oni osim toga iz godine u godinu postaju sve sigurnije. Od 2000. do 2020. godine, broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na autocestama opao je za gotovo dvije trećine."

VDA to pripisuje poboljšanim sustavima asistencije za vozače. Ograničenje brzine, s druge strane, dovelo bi do većeg stresa i frustracije. Zagovornici smanjenja brzine smatraju da bi, ukoliko bi svi vozili maksimalno 130 km/h, intenzitet prometa mogao biti skladniji, a rizik od nesreća manji. To je stav i Njemačkog vijeća za sigurnost cestovnog prometa.

Veće šanse za preživljavanje u nesrećama

Član tog Vijeća Christopher Spering, kirurg-traumatolog na Sveučilišno-medicinskom centru Göttingen kaže kako je "šansa za preživljavanje znatno veća pri manjoj brzini ukoliko dože do sudara, nego pri vrlo velikoj brzini." Naravno, i dalje bi bilo ozlijeda, ali s ograničenjem brzine ne bi bile tako teške, kaže Spering. On je svaki dan svjedok toga kako posljedice nesreće utječu na obitelji i društvo: pored teških povreda, tu su psihološke posljedice, kao i gubitak radnog mjesta.

Njemačke autoceste su često zakrčene - Bi li tu pomoglo ograničenje brzine?
Njemačke autoceste su često zakrčene - Bi li tu pomoglo ograničenje brzine?Foto: picture-alliance/dpa/R. Schlesinger

Magazin "Spiegel" je u okviru jedne analize podataka izračunao da bi ograničenje brzine moglo spriječiti oko 140 smrtnih slučajeva godišnje. Kako je broj smrtnih slučajeva u 2017 iznosio 409, to je više od trećine. No, koliko bi konkretno bilo manje nesreća, teško je reći. U toj statistici mnogi drugi faktori igraju važnu ulogu, od intenziteta prometa do vremenskih uvjeta, zbog čega VDA podržava ograničenja brzine putem digitalnih saobraćajnih znakova u zavisnosti od situacije na cestama.

Većina Nijemaca je za ograničenje brzine

Njemačka je jedina država u EU-u sa autocestama bez ograničenja brzine. Na 70 posto cestovnih trasa u zemlji nije trajno ograničena brzina vožnje. Neki se ne žele odreći slobode koja im omogućava brzu vožnju. No, u međuvremenu većina Nijemaca na to gleda drugačije, kao što je prošle godine pokazalo istraživanje Infratest dimapa: 59 posto ispitanika bilo je za ograničenje brzine na 130 km/h.

Još prošle godine nije uspio pokušaj Zelenih u kome je traženo da se ograniči brzina. SPD je glasao protiv toga zbog koalicijske discipline. U izbornom programu te stranke postoji pak drugačiji stav.

Ali ograničenje na brzinu od 30 km/h u središtima gradova, što zahtijevaju Zeleni i Ljevica, SPD-ov kandidat za kancelara Olaf Scholz odbija.

Već se može predvidjeti da će se ova tema, nakon saveznih izbora, vratiti na politički dnevni red.

nvf/fs (Tagesschau)

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android