Odjeci posjete Sergeja Lavrova regiji | Politika | DW | 17.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Lavrov u regiji

Odjeci posjete Sergeja Lavrova regiji

Odluka članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića da ne razgovaraju s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim tijekom njegove posjete Sarajevu i dalje nailazi na reakcije.

Sergej Lavrov

Sergej Lavrov

Prije odluke članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića da u Sarajevu ne razgovaraju s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom on se u Istočnom Sarajevu susreo s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom bez obilježja države BiH na što su Komšić i Džaferović prosvjedovali odbijanjem da sudjeluju na sastanku kolektivnog šefa države u glavnom gradu BiH. U ionako uzavrelu raspravu oko ove odluke dodatnu dimenziju je unijela informacija kako je rusko poduzeće Gazprom privremeno smanjilo isporuke plina za BiH za 50 posto. Prenoseći ovu informaciju, mediji u BiH nisu isključili "političku pozadinu", ali su objavili ii obrazloženje Gazproma da je do trosatnog smanjenja isporuke plina došlo zbog tehničkih problema. Neki u BiH međutim u ovome vide "ruski odgovor" na Komšićevu i Džaferovićevu odluku.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić vjeruje da nije riječ o slučajnom događaju, već jasnoj "diplomatskoj poruci" koja po svojoj formi nije neobična za Rusiju. "Naravno, ovakav vid 'diplomacije' prije svega šteti Rusiji, posebno kada su u pitanju direktna novčana dobit i imidž", kaže Čavalić, napominjući da bi ruska blokada isporuke gasa prije svega škodila Federaciji BiH, a tek u manjoj mjeri Republici Srpskoj (RS) što bi bila "prihvatljiva kolateralna šteta". "Kada je riječ o BiH, distribucija potrošnje ovog energenta veoma je specifična. U potrošnji plina Federacija BiH sudjeluje s nekih 75 posto, prvenstveno u Kantonu Sarajevo. Tako da je ovo simbolična ekonomsko-politička poruka Sarajevu od strane Rusije", smatra Čavalić.

"Diplomatski skandal", kao i poruke koje je Lavrov izgovorio u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu, različito se tumače. Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović smatra da je šef ruske diplomacije nanio veliku štetu međunarodnom ugledu Ruske Federacije kada je pristao da s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom razgovara bez zastave BiH.

"Lavrov je napravio grešku"

"Lavrov je važio za vještog pregovarača, ali je u ponedjeljak (14.12.) napravio veliku grešku podcjenjujući BiH, pa je reakcija Komšića i Džaferovića opravdana. Lavrov je to komentirao tek po odlasku iz BiH, tijekom susreta s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu, što je politički nekorektno, govoreći da Komšić i Džaferović 'nisu samostalni' i da 'rade po nečijem nalogu', aludirajući na Zapad. Komšić i Džaferović su ovim činom pokazali da se i 'mali' narodi i 'male' države časno mogu suprotstaviti bahatosti 'velikih'", kaže Bećirović.

Šefik Đeferović i Željko Komšić

Šefik Đeferović i Željko Komšić (arhivska snimka)

U Federaciji BiH se smatra da je odbijanje susreta s Lavrovom "državnički" čin, dok iz RS-a stižu osude. "Sigurno je da je ministar vanjskih poslova jedne od najjačih sila svijeta netko s kim se ne poigrava na ovakav način. To neće umanjiti ugled Sergeja Lavrova, ali puno toga govori o 'domaćinima' koji su otkazali susret", kaže direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja u komentaru koji prenosi BH radio 1.

Rusija, Srbija i Kosovo

Lavrov je u Beogradu razgovarao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Vučić se zahvalio Rusiji na podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Srbije te dodao da je odnos "recipročan", dok je Lavrov kazao kako će u vezi s Kosovom i rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 podržati "samo onu odluku koja će odgovarati Srbima".

Direktor beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić podsjeća da su BiH i Kosovo pitanja koja i dolazeća američka administracija Josepha Bidena smatra neriješenima. On vjeruje da će Bidenova administracija svoju politiku prema pitanjima BiH i Kosova usuglašavati sa Europskom unijom (EU) i da suradnja Srbije s Rusijom i Kinom, koja nije usuglašena s interesima EU, "ne samo da nije poželjna, nego se mora marginalizirati i isključiti".

Beograd se treba okrenuti Washingtonu?

"Dolazak Sergeja Lavrova u BiH, Srbiju i Hrvatsku ima odličan tajming. Lavrov je došao na zapadni Balkan kako bi novoj američkoj administraciji poručio 'mi smo ovdje i surađivat ćemo', te podsjetio da su sve krize na Balkanu Rusi rješavali zajedno sa Zapadom", kaže Janjić.

Sugovornik DW-a smatra da je Milorad Dodik iskoristio posjetu Lavrova za rješavanje "svojih problema", uključujući odnos s visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, ali da u tome nije uspio i da od Lavrova nije dobio nikakvu osobnu podršku. "Lavrov je samo ponovio poznati stav da se Rusija zalaže za ukidanje OHR-a. No, i Dodik i Lavrov znaju stajališta nove američke administracije, ali i EU-a, da su prioriteti za BiH euroatlantske integracije i da će BiH vjerojatno morati ići na promjenu ustava. A ako se neki segment Daytonskog sporazuma mijenja, mijenja se cjelina, i Rusija želi sudjelovati u tom procesu. Što se tiče Srbije, svako uplitanje u kontakte s Moskvom u vezi s rješavanjem pitanja u BiH je krajnje rizično i Srbija tu mora zastati, preispitati kakve signale svojim ponašanjem šalje Washingtonu. A kada je riječ o Kosovu, treba znati da su glavni ruski interesi u centralnoj Aziji, odnosi s Kinom i Ukrajina", kaže Janjić.

Lavrov i "hrvatsko pitanje"

Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov susreo se u Sarajevu i s predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Draganom Čovićem. Iz Čovićevog ureda saopćeno je da je lider HDZ-a BiH Lavrovu kazao da su Hrvati u BiH opredijeljeni za EU i NATO i da politički dijalog u BiH ne može funkcionirati bez "legitimnih predstavnika" i konsenzusa.

Lavrov je u srijedu (16.12.) boravio i u Zagrebu gdje se susreo s predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem. U razgovoru s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, kazao je da odnosi Rusije i Europske unije (EU) "nažalost nisu baš dobri", jer "EU nije spremna za normalne odnose" s Rusijom. "Ali zato su naši odnosi s Hrvatskom dobri i konstruktivni", rekao je Lavrov. Hrvatski mediji prenose kako su se, u vezi s BiH, oba ministra složila da treba izgraditi "snažan temelj jednakopravnosti triju naroda i dvaju entiteta".

I razgovori Lavrova i Čovića o "hrvatskom pitanju u BiH" predmet su brojnih reakcija. "Dragan Čović očito nije bio svjestan činjenice da je na dan kad se on ulagivao Sergeju Lavrovu, počeo tranzicijski period i priprema za uspostavu novih globalnih odnosa", kaže politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero.

Lakše je Čoviću bez Plenkovića, nego Plenkoviću bez Čovića

"Dvojica članova Predsjedništva BiH to su, očito, vrlo dobro razumjeli. Formiranjem nove američke administracije, koja će biti euroatlantska, završilo je razdoblje u kojem je azijatski režim Vladimira Putina mogao do mile volje stvarati kaos na Balkanu. To što su Čoviću Lavrovljeve riječi o novom izbornom sistemu za BiH vjerojatno bile neodoljiva muzika ne znači mnogo, jer je vrlo vjerojatno da početak Bidenova mandata znači i kraj Lavrovljeva sna o četiri formalno neutralne balkanske države, predvođene Srbijom, koje bi bile pod ruskim utjecajem i stvarale balkanski tampon između Zapada i Rusije", kaže Gjenero.

Andrej Plenković i Dragan Čović

Andrej Plenković i Dragan Čović (arhivska snimka)

Sugovornik DW-a smatra da je pogrešno Čovićevo uvjerenje da će, u "kaosu kojeg Rusija stvara na Balkanu", progurati svoj "mali interes" – treći entitet, i da će se predsjedniku HDZ-a BiH dogoditi ono što se često događa svima koji se pouzdaju u rusko savezništvo. "Dragan Čović bit će ostavljen na brisanom prostoru. A problem Zagreba i premijera Andreja Plenkovića, koji se osobno zgražava nad Čovićevom politikom, je u tome što Zagreb ne nalazi mehanizam kojim bi uspostavio kontrolu nad HDZ-om BiH, jer treba imati u vidu činjenicu da Plenkovićev HDZ od 'sestrinske' stranke u BiH zavisi u svakom predsjedničkom i parlamentarnom izbornom ciklusu. Zato je lakše Čoviću pustiti 'niz vodu' Plenkovića, nego što je Plenkoviću odreći se Čovića", uvjeren je Davor Gjenero.