Odgovor na ruske provokacije: NATO demonstrira solidarnost

Dronovi nepoznatog podrijetla nad danskim zračnim lukama i vojnim bazama. Ruski borbeni zrakoplovi nad Estonijom. Borbeni dronovi ruskog podrijetla nad Poljskom. Ruski vojni zrakoplov koji prelijeće njemačku fregatu u Baltičkom moru: popis incidenata koji se svrstavaju u hibridne napade svakim je danom sve duži. Rusija, kako je to sažeo njemački ministar obrane Boris Pistorius nedavno u Bundestagu, testira granice država članica NATO-a. I to sve učestalije i intenzivnije.

NATO saveznici zabrinuti zbog eskalacije

Države članice NATO-a na ovaj razvoj događaja gledaju s velikom zabrinutošću. A raste i opasnost od nesporazuma, a time i od eskalacije. Iz perspektive ministra obrane tim je važnije ne dati se isprovocirati, već reagirati jedinstveno, ali promišljeno.

No, što je primjeren odgovor? Kako postaviti granice onome tko rat i hibridne napade koristi kao uobičajeno političko sredstvo za postizanje vlastitih ciljeva? To su pitanja o kojima se danas raspravlja na 12. Varšavskom sigurnosnom forumu.

Svoj dolazak najavio je i posebni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu, Keith Kellogg. Ondje će biti i predstavnici Europske komisije i NATO-a. Kao i direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi. Među brojnim ministrima vanjskih poslova i obrane koji su najavili dolazak nalaze se i Johann Wadephul te Boris Pistorius.

Koliko daleko ići?

Obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO-a: za više protuzračne obrane, snažniju zaštitu Baltičkog prostora kao i za 19. paket sankcija Rusiji. „Rusija mora biti svjesna toga da ćemo uvijek odgovoriti", naglašava ministar vanjskih poslova Wadephul. „Nećemo dopustiti da nas se dodatno stavlja pod vojni pritisak, razvijat ćemo svoje snage."

Mišljenja o tome koje bi se snage trebale razviti znatno se razlikuju i to ne samo među strankama u Njemačkoj, nego i u Europskoj uniji te NATO-u. Primjerice, kada je riječ o pitanju treba li ruske borbene zrakoplove koji ulaze u NATO zračni prostor obarati.

Ministar obrane Pistorius poziva na suzdržanost. Smatra da ima malo koristi od olakih zahtjeva da se „nešto sruši s neba" ili da se opet pošalje neka posebna poruka koja signalizira snagu. Po njegovu mišljenju, potrebna je primjerena, promišljena i jasna reakcija.

Zajednički pokazati jedinstvo

Za Pistoriusa u to spada i demonstrativna podrška među saveznicima. Tako će njemačka vojska Bundeswehr, na zahtjev Danske, pomoći u pomorskom osiguravanju predstojećeg neformalnog sastanka šefova država i vlada EU-a u Kopenhagenu.

Kao odgovor na ruske dronove koji su duboko ušli u poljski zračni prostor, savezna je vlada rasporedila dodatne zrakoplove Eurofighter za kontrolu zračnog prostora, tzv. Air Policing, nad Poljskom.

Paralelno se nastavlja rad na vjerojatno najvažnijem njemačkom doprinosu sigurnosti istočnog krila NATO-a: uspostavi litvanske brigade, prve brigade Bundeswehra stacionirane u inozemstvu.

Signali prema Rusiji

Iz Varšave ministar obrane nastavlja put prema Litvi. Poslijepodne će Boris Pistorius i njegova litvanska kolegica Dovilė Šakalienė u Rukli pustiti u rad središnji logistički centar: oko 230.000 četvornih metara veliko područje s prostorima za održavanje i popravke, skladišnim zonama i benzinskom postajom. U utorak će potom svečano biti otvorena Njemačka škola u Vilniusu.

Trenutno se ondje nalazi oko 400 pripadnika brigade koja je službeno ustrojena u travnju. Do kraja 2027. trebala bi biti potpuno spremna za djelovanje, s oko 4.800 vojnika te 200 civilnih djelatnika.